Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUŽBENI AUTOMOBILI I DALJE JEZDE: Drumovanja nove i stare vlasti

Objavljeno prije

na

Nova vlada ovonedjeljnim predlogom budžeta nije baš napravila odlučan raskid sa dosadašnjom praksom bahaćenja s našim novcem. Budžetom je za troškove goriva predviđeno 7,8 miliona eura, za službena putovanja 3,5 miliona, a usluge prevoza blizu 927.000 eura. Skromnije, ali i dalje luksuzno

 

Taksijem je, prvi dan na posao, došao premijer Zdravko Krivokapić početkom decembra prošle godine. To je bilo u skladu s obećanjima nove vlasti da više neće biti bahaćenja. Vijest je odjeknula u Crnoj Gori ali i u regionu – Krivokapić za primjer političarima, pisali su regionalni mediji. Uz objašnjenje: „U Podgorici je zabeležena scena kakva se retko viđa na ovim prostorima. Umesto u skupom službenom automobilu, premijer na posao došao taksijem”. Skoro za rubriku – Vjerovali ili ne.

Nije dugo potrajalo. Premijer je prošle nedjelje uslikan na Cetinju kako na premijerski sat dolazi mercedesom. Zlonamjerni su tumačili da je to skupocjeni majbah, koji je premijer toliko puta spominjao kao simbol rasipništva bivše vlasti. Ipak, nije. Ispostavilo se da se radi o običnom mercedesu kojeg je pored majbaha koristio bivši premijer Duško Marković. Znatno jeftinijem, majbah nas je koštao od 647.000 eura, a mercedes koji je uslikan na Cetinju 10 puta manje, „samo” 60.000 eura. Radi se o jednom od tri merecedesa koji je MUP kupio 2018. godine, direktnom pogodbom sa firmom Ljetopis automotive. Cijena za tri limuzine prava sitnica – jedan euro manje od 200.000 eura.

Taksi skromnost, s početka mandata, premijeru se ovih dana obija o popularnost, pa su društvene mreže pune kolaža sa decembarskim taksijem i današnjim mercedesom. Krivokapić je još dok je bio mandatar najavio da će jedan od prvih poteza Vlade biti da se prodaju dva skupocjena majbaha. Kao premijer, u februaru je najavio da će biti objavljen međunarodni javni poziv za učešće na javnom nadmetanju za majbahe. Precizirao je da će trajati osam dana, a nakon toga će biti organizovana javna aukcija u PR centru Vlade. I pored obećanja, od toga još uvijek nema ništa.

U isto vrijeme je i ministar finansija Milojko Spajić javno pozvao predsjednika države Mila Đukanovića da umjesto majbaha preuzme drugo službeno vozilo. Predsjednik se nije oglašavao, niti vraćao vozilo. Premda to nije čudno – u imovinskim kartonima Đukanovića nema podataka o vozilima u njegovom vlasništvu, već 30 godina se vozi u službenim.

Ni na sajtu Vlade nema podataka o preraspodjeli bogatog voznog parka. Posljednjo ažuriranje datirano je na mart 2019. godine. Na čelu spiska tadašnji potpredsjednik Vlade Milutin Simović, koji je zadužio mercedesa E 200.

Skupština je ažurnija pa je objavila raspodjelu vozila. Na sajtu Skupštine je,  ispostaviće se greškom, objavljeno da šef poslaničkog kluba Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović koristi službeno vozilo renault fluence iz 2014. godine. Radulović je to odmah demantovao, uz opasku da se vozi u svojim kolima starim 19 godina. Dosta noviji reno je u stvari zadužio sekretar Kluba poslanika PzP-a Boban Stanišić.

Nije demantovano da šef kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović koristi opel astru iz 2016, dok je predsjednik kluba Socijaldemokratska partija SDP – Albanska koalicija Jednoglasno Raško Konjević zadužio opel astru iz 2015; automobil golf 6 iz 2010. godine zadužio je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić, a portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević renault fluence, proizveden 2014. godine, i tome slično.

Izuzetak su poslanici koalicije Crno na bijelo, Demokrata i Demokratskog fronta koji, iako su parlamentarna većina, nijesu, za sada, zadužili službeno vozilo. Opet za rubriku vjerovali ili ne je podatak da iz redova opozicije jedini koji nijesu zadužili vozila su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS). Za pohvalu, to je za sada jedini vidni otklon od njihove dosadašnje prakse.

Premda je njihovo nasljeđe i što se službenih automobila tiče bremenito. Crna Gora je evropski lider po broju službenih automobila, posljednji podaci govore da ih je nova vlast naslijedila preko četiri i po hiljade. Za razliku od, na primjer, neuporedivo razvijenije i bogatije Danske koja ima skromnih 20 službenih automobila.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, registracije CG ili MN nosi 3.311 vozila, oznaku Policije ima 276, a bez službene oznake, odnosno civilne oznake ima 986 vozila, od kojih su 360 teretna, priključna, traktori i radna vozila. Vozila bez oznaka posjeduju Agencija za nacionalnu bezbjednost, Agencija za sprečavanje korupcije i druge agencije, ministarstva, sudovi, lokalnih preduzeća i uprava.

Zvaničnog jedinstvenog podatka o broju ovih vozila još uvijek nema. Prije nego što su preuzeli vlast iz Socijalističke narodne partije su izračunali učinke Vlade Duška Markovića na ovom polju. Ona je za četiri godine trgovala 852 automobila i uvećala vozni park na preko 4,5 hiljade službenih automobila.

U anegdotu su ušle činjenice da je zamjena guma za majbahe godišnje koštala oko 30.000 eura, a da je u isto vrijeme hitna pomoć u Nikšiću imala samo jedno vozilo. Pacijenti su navikli da se voze u kombijima starim dvije decenije, dok je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović kupio i privatno koristio džipa od 40.000 eura. Ili primjer direktor Doma zdravlja u Plavu Omera Šahmanovića koji je za 22.000 eura kupio službeni automobil, od čega je polovinu novca, koliko mu je falilo, uzeo iz kase Doma zdravlja.

Svojevremeno je funkcionerka SNP-a Snežana Jonica pitala premijera Duška Markovića da li zna da Vlada ima više službenih automobila nego Šavnik stanovnika. Tada je vozni park imao samo 3.721 auto, a Šavnik 2.077 stanovnika.

Toliku silu na točkovima, pored goriva, treba redovno održavati. O trošenju našeg novca na luksuz odabranih Monitor je više puta pisao. Vlade kontinuiteta su godinama za nabavku novih automobila, otplatu već kupljenih, registracije, održavanje voznog parka, gorivo, trošile tri puta više miliona nego na primjer za dječje dodatke. Prioriteti tzv. države socijalne pravde bili su jasni – službeni automobili trošili su često više za dan nego što su bila mjesečna izdavanja za socijalno ugrožene u iznosu od 60 ili nešto više od 100 eura.

Vlade DPS kontinuiteta su godinama samo za stavku gorivo za službene automobile godišnje izdvajale oko devet miliona eura. Prošlogodišnjim budžetom stara vlada je za gorivo predviđela rekordnu sumu od čak 10 miliona eura, za službena putovanja 5,4 miliona, usluge prevoza 1,2 miliona.

Nova vlada ovonedjeljnim predlogom budžeta nije baš napravila odlučan raskid sa dosadašnjom praksom bahaćenja s našim novcem. Budžetom je za troškove goriva predviđeno 7,8 miliona eura, za službena putovanja 3,5 miliona, a usluge prevoza blizu 927.000 eura. Skromnije, ali i dalje luksuzno.

Možda bi im primjer sa lokalnog nivoa mogao pomoći u uspostavljanju bolje prakse. Naime, vozni park Opštine Tivat funkcionerima i namještenicima je na raspolaganju samo u radno vrijeme. Po završetku radnog vremena, svi automobili kojima raspolaže Opština, moraju biti parkirani na službenim parkinzima. Za korišćenje van radnog vremena potrebna je posebna dozvola. Iz ovog pravila su izuzeta vozila Službe zaštite i spašavanja, dobrovoljnih vatrogasnih društava. Možda ima veze i to što u Tivtu na vlasti nijesu političke partije, već grupa građana. Nešto kao ekvivalent ekspertima na državnom nivou.

Za razliku od prethodne vlasti još uvijek nema masovnih prijava građana o  zloupotrebi službenih vozila. Slike CG i MN registracija sa plaža, Žabljaka, Zlatibora, Kopaonika, ispred diskoteka, Delte, stovarišta, tokom i nakon radnog vremena, vikendom, stalno… Kako prekoračuju brzinu, pretiču preko pune linije, parkiraju se na mjesta predviđena za osobe sa invaliditetom…

Upućeni izvori Monitora tvrde da se službena vozila voze isto kao i prije i da se tu ništa nije promjenilo. Jedina „ušteda” je što mnoga nijesu registrovana, jer Vlada do sada nije imala para za to.

 

Neevropska praksa

Crna Gora je apsolutni regionalni i evropski lider što se tiče broja službenih automobila. Prema podacima BIRN-a, BIH sa 3,5 miliona stanovnika sa duplim ministarstvima i institucijama ima samo 3.500 službenih automobila. Po broju automobila po glavi stanovnika jači smo i od Srbije koja ima preko 6.000 službenih vozila.

Skromno izgleda informacija da je svojevremeno za Milorada Dodika kupljen automobil po cijeni od 128.000 eura, naspram našim parama plaćenih majbaha od 1,2 miliona eura.

Hrvatski RTL objavio je kako u Vladi Hrvatske broj službenih automobila prelazi 4.000. Slovenija za štićene osobe na raspolaganju ima pet automobila, za ostale Vladine zvaničnike na raspolaganju je 15 službenih vozila.

Mnoge  evropske zemlje imaju ispod 100 službenih automobila. Danska  s više od pet miliona stanovnika i 20 ministarstava ima – 20 automobila, a danski premijer je prije par godina francuskog predsjednika Emanuela Makrona dočekao na biciklu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo