Povežite se sa nama

OKO NAS

MOJKOVAČKE DILEME OKO OTVARANJA NOVOG RUDNIKA CINKA, OLOVA I BAKRA: Ekonomija ili ekologija

Objavljeno prije

na

Dio Mojkovčana najavljeno pokretanje rudnika  aosocira na ekološke problem i ugroženo zdravlje. Tome ih je, tvrde, naučilo iskustvo

 

Kompanija Tara Resource najavila je da će u pokretanje rudnika u Mojkovcu  uložiti 150 milona eura. Otkupili su  koncesiono pravo 2018. godine i, kako su saopštili, unaprijedili projekat dodatnim bušenjem, tehničkim i studijama zaštite životne sredine. U toku je  izrada  kapitalnog rudarskog projekta, kao i procjena uticaja na životnu sredinu. Poslije toga očekuju dobijanje odobrenja, dozvole i saglasnosti za eksploataciju.

Investicija se   odnosi se na otvoreni kop i novo postrojenje za preradu rude. Takođe, kako su najavili iz Tara Resources, i “novo jalovište udaljeno od grada”.  Obećali su i 450 novih radnih mjesta. U februaru kompanija je uputila Vladi zahtjev za proširenje eksploatacionog zahvata na područje Tvrdog potoka, na granici Nacionalnog parka Biogradska gora. Taj potok se uliva u Bjelojevićku rijeku, a ona u Taru. Podnožje je budućeg Ski centra Žarki.

Zahtjev Tara Resources skinut je sa dnevnog reda Vlade, ali to nije  umirilo dio Mojkovčana. Reagovali su ekspresnim prikupljanjem potpisa  za peticiju protiv otvaranja rudnika. Istovremeno, investitoru i novoj Vladi  poslali su i poruku  sa  bilborda postavljenog na ulazu u grad. Natpis Jalovište, rudnik, bolesti trebalo je, objašnjavaju u tom gradu, da upozori na posljedice koje čekaju Mojkovčane ukoliko dozvole otvaranje rudnika.

U Opštini tvrde da su investitore  dočekali  domaćinski, kao sve one koji donose nove ideje. Međutim, ostala je jaka rezerva prema otvaranju rudnika, to jest nepoznanicama kako tačno taj projekat treba da se realizuje. “Investitorove namjere su bile da jalovište smjesti na samoj granici zone NP Biogradska gora, a praktično u podnožje budućeg ski centra i regionalnog puta Mojkovac – Berane. A dodak tome su i otvoreni kopovi na površinama koji se mjere stotinama hektara… Svi ekonomski efekti koje je proizveo bivši rudnik koji je imao i jamsko vađenje rude nijesu bili približni onome što je utrošeno u djelimično saniranje posledica  starog jalovišta”, kazali su Monitoru iz kabineta predsjednika Opštine Ranka Mišnića. Napominju da se stiče utisak da menadžment kompanije Tara Resources svojom strategijom “nije sinhronizovan sa strategijom opštine, države i međunarodnim standarda”. U Mišnićevom kabinetu naglašavaju da im je prioritet  očuvana životna sredina i zdravlja građana, uz održiv ekonomski razvoj.

“Ovih dana se navršava deset godina od sanacije crne ekološke bombe koja je bila u našem gradu i mi umjesto da slavimo, bojimo da li će ponovnim otvaranjem rudnika trajno biti uništen naš grad. Nećemo novo groblje u gradu i životima ćemo braniti Bjelasicu. Je li na pomolu nova ekološka katastrofa koja prijeti građanima Mojkovca? To ćemo  saznati tek kad se  i ako se oglase oni koji stoje iza firme  koja planira da otvori rudnik” saopštili su nedavno iz neformalnog udruženja građana koje se protivi otvranju rudnika. Mojkovčani okupljeni oko te ideje tvrde da su već obavijestili UNESCO i još nekoliko institucija. Poručuju i da će biti istrajni da zaštite životnu sredinu i svoje zdravlje “od svih pogubnih projekata”.

Reagovali su i iz opozicije.  U Liberalnoj partiji taj projekat nazvali su “novim grobljem ispod Bjelasice” i “rudnikom smrti”. Tvrde  da taj projekat ne smije biti relizovan.  “Umjesto planiranog napretka i progresa, Mojkovac  bi zahvatila rijeka mulja i otrova olova, cinka i drugih teških metala. To nećemo i ne smijemo dozvoliti”, saopštio je potpredsjednik Liberalne partije Jovo Rabrenović.

Iz mojkovačkih partija  koje sada čine vlast na državnom nivou  izbjegavaju da se zvanično izjasne o planiranom projektu, ali i o stavu svojih sugrađana. Nezvanično, napominju da treba sačekati da struka i nauka kažu činjenice  o uticaju tog projeta na životnu sredinu.  Upozoravaju da se uzmu u obzir ekonomski efekti otvranja rudnika, odnosno,  stvaranja mogućnosti za nova radna mjesta “u opustošenom Mojkovcu”.

Slično je, početkom marta, kazala i predsjednica  Upravnog odbora NP Crne Gore Marina Jočić. Prema njenim riječima, ukoliko investitor može da garantuje da neće ugrožavati životnu sredinu,  onda projekta nije sporan.  “Najveća mudrost i u životu i u upravljanju je naći pravu mjeru. Činjenica je da su građanima Mojkovca potrebna nova radna mjesta i novi proizvodni pogoni. Da li je to baš rudnik cinka nijesam sigurna,  s obzirom na lokaciju na kojoj se nalazi, ali mislim da takvi problemi postoje svugdje u svijetu i da postoje tehnološki načini da se riješi taj problem”, izjavila je ona.

Predstavnici Vlade i kompanije Tara Resources razgovarali su sredinom prošle sedmice o planiranoj investiciji i benefitima projekta. Kako je saopšteno, sastanak je bio posvećen i mogućim negativnim uticajima, sa fokusom na zaštitu životne sredine i kulturno-istorijsko bogatstvo lokacije. “Analizirana su različita rješenja i dogovoreno da Tara Resources dodatno razmotri sugestije koje su njihovi predstavnici dobili tokom sastanka od predstavnika Vlade, o čemu će, vrlo brzo, resorna ministarstva uključena u projekat biti informisana. Sve u cilju pronalaženja najboljeg rješenja za lokalnu zajednicu, Crnu Goru i strateškog investitora”, saopštili su iz  Ministarstva kapitalnih investicija.

Generalni menadžer rudnika Brskovo, Ričard Bofli ranije je kazao da  planirani rudnik  ima potencijal da bude jedan od vodećih rudnika toga tipa na Balkanu i značajan novi rudnik cinka u Evropi. Uglavnom će proizvoditi koncentrate cinka, kao i olova i bakra, koji sadrže srebro. “Zalažemo se za primjenu  najviših standarda ekološke i socijalne održivosti. Početak projekta uključuje i sanaciju trenutnih uticaja na životnu sredinu proisteklih iz bivših rudarskih operacija. Svi radovi koji se izvode dizajnirani su u skladu sa najvišim evropskim standardima i najboljom industrijskom praksom”, rekao  je on.

Pri planiranju lokacije, tvrde iz švajcarske kompanije, “najveći prioritet je stavljen na ublažavanje uticaja na životnu sredinu”. Zahvaljujući tome, kažu, “projekat neće imati uticaja” na rijeku Taru, NP Biogradska gora, niti na turističke aktivnosti planirane oko Mojkovca, uključujući i Ski centar Žarski. “Po završetku projekta, lokacija će doživjeti sveobuhvatnu restauraciju i pejzažnu sanaciju sadnjom zelenila i stabala. Svi koraci koje preduzimamo,  radi dobijanja ekološke i operativne dozvole predviđeni su crnogrskim zakonom i strogo se poštuju”, tvrde iz Tara Resources.

Priča je tek počela.

 

(Ne)zaboravljeni regionalni problem

Rudnik olova i cinka Brskovo radio je od 1976. do 1991. godine. Zapošljavao je blizu 700 radnika.

Za vrijeme rada rudnika na prostoru  bivšeg jalovišta deponovano je oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada prosječne dubine 12 metara. U zvaničnoj Studiji o kvalitetu životne sredine za Mojkovac  iz 1990. godine piše da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa, cinka, olova, arsena, antimona i žive. U studiji je navedeno da je količina deponovanog mulja dovoljna da trajno uništi živi svijet u rijeci Tari.

U novembru 1992. godine stručni tim iz Ženeve konstatovao je da jalovište najhitnije treba sanirati. Jalovište je do sanacije važilo za regionalni ekološki problem. Više miliona eura vrijedan projekat sanacije završen je prije deset godina.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo