Povežite se sa nama

OKO NAS

MOJKOVAČKE DILEME OKO OTVARANJA NOVOG RUDNIKA CINKA, OLOVA I BAKRA: Ekonomija ili ekologija

Objavljeno prije

na

Dio Mojkovčana najavljeno pokretanje rudnika  aosocira na ekološke problem i ugroženo zdravlje. Tome ih je, tvrde, naučilo iskustvo

 

Kompanija Tara Resource najavila je da će u pokretanje rudnika u Mojkovcu  uložiti 150 milona eura. Otkupili su  koncesiono pravo 2018. godine i, kako su saopštili, unaprijedili projekat dodatnim bušenjem, tehničkim i studijama zaštite životne sredine. U toku je  izrada  kapitalnog rudarskog projekta, kao i procjena uticaja na životnu sredinu. Poslije toga očekuju dobijanje odobrenja, dozvole i saglasnosti za eksploataciju.

Investicija se   odnosi se na otvoreni kop i novo postrojenje za preradu rude. Takođe, kako su najavili iz Tara Resources, i “novo jalovište udaljeno od grada”.  Obećali su i 450 novih radnih mjesta. U februaru kompanija je uputila Vladi zahtjev za proširenje eksploatacionog zahvata na područje Tvrdog potoka, na granici Nacionalnog parka Biogradska gora. Taj potok se uliva u Bjelojevićku rijeku, a ona u Taru. Podnožje je budućeg Ski centra Žarki.

Zahtjev Tara Resources skinut je sa dnevnog reda Vlade, ali to nije  umirilo dio Mojkovčana. Reagovali su ekspresnim prikupljanjem potpisa  za peticiju protiv otvaranja rudnika. Istovremeno, investitoru i novoj Vladi  poslali su i poruku  sa  bilborda postavljenog na ulazu u grad. Natpis Jalovište, rudnik, bolesti trebalo je, objašnjavaju u tom gradu, da upozori na posljedice koje čekaju Mojkovčane ukoliko dozvole otvaranje rudnika.

U Opštini tvrde da su investitore  dočekali  domaćinski, kao sve one koji donose nove ideje. Međutim, ostala je jaka rezerva prema otvaranju rudnika, to jest nepoznanicama kako tačno taj projekat treba da se realizuje. “Investitorove namjere su bile da jalovište smjesti na samoj granici zone NP Biogradska gora, a praktično u podnožje budućeg ski centra i regionalnog puta Mojkovac – Berane. A dodak tome su i otvoreni kopovi na površinama koji se mjere stotinama hektara… Svi ekonomski efekti koje je proizveo bivši rudnik koji je imao i jamsko vađenje rude nijesu bili približni onome što je utrošeno u djelimično saniranje posledica  starog jalovišta”, kazali su Monitoru iz kabineta predsjednika Opštine Ranka Mišnića. Napominju da se stiče utisak da menadžment kompanije Tara Resources svojom strategijom “nije sinhronizovan sa strategijom opštine, države i međunarodnim standarda”. U Mišnićevom kabinetu naglašavaju da im je prioritet  očuvana životna sredina i zdravlja građana, uz održiv ekonomski razvoj.

“Ovih dana se navršava deset godina od sanacije crne ekološke bombe koja je bila u našem gradu i mi umjesto da slavimo, bojimo da li će ponovnim otvaranjem rudnika trajno biti uništen naš grad. Nećemo novo groblje u gradu i životima ćemo braniti Bjelasicu. Je li na pomolu nova ekološka katastrofa koja prijeti građanima Mojkovca? To ćemo  saznati tek kad se  i ako se oglase oni koji stoje iza firme  koja planira da otvori rudnik” saopštili su nedavno iz neformalnog udruženja građana koje se protivi otvranju rudnika. Mojkovčani okupljeni oko te ideje tvrde da su već obavijestili UNESCO i još nekoliko institucija. Poručuju i da će biti istrajni da zaštite životnu sredinu i svoje zdravlje “od svih pogubnih projekata”.

Reagovali su i iz opozicije.  U Liberalnoj partiji taj projekat nazvali su “novim grobljem ispod Bjelasice” i “rudnikom smrti”. Tvrde  da taj projekat ne smije biti relizovan.  “Umjesto planiranog napretka i progresa, Mojkovac  bi zahvatila rijeka mulja i otrova olova, cinka i drugih teških metala. To nećemo i ne smijemo dozvoliti”, saopštio je potpredsjednik Liberalne partije Jovo Rabrenović.

Iz mojkovačkih partija  koje sada čine vlast na državnom nivou  izbjegavaju da se zvanično izjasne o planiranom projektu, ali i o stavu svojih sugrađana. Nezvanično, napominju da treba sačekati da struka i nauka kažu činjenice  o uticaju tog projeta na životnu sredinu.  Upozoravaju da se uzmu u obzir ekonomski efekti otvranja rudnika, odnosno,  stvaranja mogućnosti za nova radna mjesta “u opustošenom Mojkovcu”.

Slično je, početkom marta, kazala i predsjednica  Upravnog odbora NP Crne Gore Marina Jočić. Prema njenim riječima, ukoliko investitor može da garantuje da neće ugrožavati životnu sredinu,  onda projekta nije sporan.  “Najveća mudrost i u životu i u upravljanju je naći pravu mjeru. Činjenica je da su građanima Mojkovca potrebna nova radna mjesta i novi proizvodni pogoni. Da li je to baš rudnik cinka nijesam sigurna,  s obzirom na lokaciju na kojoj se nalazi, ali mislim da takvi problemi postoje svugdje u svijetu i da postoje tehnološki načini da se riješi taj problem”, izjavila je ona.

Predstavnici Vlade i kompanije Tara Resources razgovarali su sredinom prošle sedmice o planiranoj investiciji i benefitima projekta. Kako je saopšteno, sastanak je bio posvećen i mogućim negativnim uticajima, sa fokusom na zaštitu životne sredine i kulturno-istorijsko bogatstvo lokacije. “Analizirana su različita rješenja i dogovoreno da Tara Resources dodatno razmotri sugestije koje su njihovi predstavnici dobili tokom sastanka od predstavnika Vlade, o čemu će, vrlo brzo, resorna ministarstva uključena u projekat biti informisana. Sve u cilju pronalaženja najboljeg rješenja za lokalnu zajednicu, Crnu Goru i strateškog investitora”, saopštili su iz  Ministarstva kapitalnih investicija.

Generalni menadžer rudnika Brskovo, Ričard Bofli ranije je kazao da  planirani rudnik  ima potencijal da bude jedan od vodećih rudnika toga tipa na Balkanu i značajan novi rudnik cinka u Evropi. Uglavnom će proizvoditi koncentrate cinka, kao i olova i bakra, koji sadrže srebro. “Zalažemo se za primjenu  najviših standarda ekološke i socijalne održivosti. Početak projekta uključuje i sanaciju trenutnih uticaja na životnu sredinu proisteklih iz bivših rudarskih operacija. Svi radovi koji se izvode dizajnirani su u skladu sa najvišim evropskim standardima i najboljom industrijskom praksom”, rekao  je on.

Pri planiranju lokacije, tvrde iz švajcarske kompanije, “najveći prioritet je stavljen na ublažavanje uticaja na životnu sredinu”. Zahvaljujući tome, kažu, “projekat neće imati uticaja” na rijeku Taru, NP Biogradska gora, niti na turističke aktivnosti planirane oko Mojkovca, uključujući i Ski centar Žarski. “Po završetku projekta, lokacija će doživjeti sveobuhvatnu restauraciju i pejzažnu sanaciju sadnjom zelenila i stabala. Svi koraci koje preduzimamo,  radi dobijanja ekološke i operativne dozvole predviđeni su crnogrskim zakonom i strogo se poštuju”, tvrde iz Tara Resources.

Priča je tek počela.

 

(Ne)zaboravljeni regionalni problem

Rudnik olova i cinka Brskovo radio je od 1976. do 1991. godine. Zapošljavao je blizu 700 radnika.

Za vrijeme rada rudnika na prostoru  bivšeg jalovišta deponovano je oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada prosječne dubine 12 metara. U zvaničnoj Studiji o kvalitetu životne sredine za Mojkovac  iz 1990. godine piše da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa, cinka, olova, arsena, antimona i žive. U studiji je navedeno da je količina deponovanog mulja dovoljna da trajno uništi živi svijet u rijeci Tari.

U novembru 1992. godine stručni tim iz Ženeve konstatovao je da jalovište najhitnije treba sanirati. Jalovište je do sanacije važilo za regionalni ekološki problem. Više miliona eura vrijedan projekat sanacije završen je prije deset godina.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo