Povežite se sa nama

OKO NAS

MOJKOVAČKE DILEME OKO OTVARANJA NOVOG RUDNIKA CINKA, OLOVA I BAKRA: Ekonomija ili ekologija

Objavljeno prije

na

Dio Mojkovčana najavljeno pokretanje rudnika  aosocira na ekološke problem i ugroženo zdravlje. Tome ih je, tvrde, naučilo iskustvo

 

Kompanija Tara Resource najavila je da će u pokretanje rudnika u Mojkovcu  uložiti 150 milona eura. Otkupili su  koncesiono pravo 2018. godine i, kako su saopštili, unaprijedili projekat dodatnim bušenjem, tehničkim i studijama zaštite životne sredine. U toku je  izrada  kapitalnog rudarskog projekta, kao i procjena uticaja na životnu sredinu. Poslije toga očekuju dobijanje odobrenja, dozvole i saglasnosti za eksploataciju.

Investicija se   odnosi se na otvoreni kop i novo postrojenje za preradu rude. Takođe, kako su najavili iz Tara Resources, i “novo jalovište udaljeno od grada”.  Obećali su i 450 novih radnih mjesta. U februaru kompanija je uputila Vladi zahtjev za proširenje eksploatacionog zahvata na područje Tvrdog potoka, na granici Nacionalnog parka Biogradska gora. Taj potok se uliva u Bjelojevićku rijeku, a ona u Taru. Podnožje je budućeg Ski centra Žarki.

Zahtjev Tara Resources skinut je sa dnevnog reda Vlade, ali to nije  umirilo dio Mojkovčana. Reagovali su ekspresnim prikupljanjem potpisa  za peticiju protiv otvaranja rudnika. Istovremeno, investitoru i novoj Vladi  poslali su i poruku  sa  bilborda postavljenog na ulazu u grad. Natpis Jalovište, rudnik, bolesti trebalo je, objašnjavaju u tom gradu, da upozori na posljedice koje čekaju Mojkovčane ukoliko dozvole otvaranje rudnika.

U Opštini tvrde da su investitore  dočekali  domaćinski, kao sve one koji donose nove ideje. Međutim, ostala je jaka rezerva prema otvaranju rudnika, to jest nepoznanicama kako tačno taj projekat treba da se realizuje. “Investitorove namjere su bile da jalovište smjesti na samoj granici zone NP Biogradska gora, a praktično u podnožje budućeg ski centra i regionalnog puta Mojkovac – Berane. A dodak tome su i otvoreni kopovi na površinama koji se mjere stotinama hektara… Svi ekonomski efekti koje je proizveo bivši rudnik koji je imao i jamsko vađenje rude nijesu bili približni onome što je utrošeno u djelimično saniranje posledica  starog jalovišta”, kazali su Monitoru iz kabineta predsjednika Opštine Ranka Mišnića. Napominju da se stiče utisak da menadžment kompanije Tara Resources svojom strategijom “nije sinhronizovan sa strategijom opštine, države i međunarodnim standarda”. U Mišnićevom kabinetu naglašavaju da im je prioritet  očuvana životna sredina i zdravlja građana, uz održiv ekonomski razvoj.

“Ovih dana se navršava deset godina od sanacije crne ekološke bombe koja je bila u našem gradu i mi umjesto da slavimo, bojimo da li će ponovnim otvaranjem rudnika trajno biti uništen naš grad. Nećemo novo groblje u gradu i životima ćemo braniti Bjelasicu. Je li na pomolu nova ekološka katastrofa koja prijeti građanima Mojkovca? To ćemo  saznati tek kad se  i ako se oglase oni koji stoje iza firme  koja planira da otvori rudnik” saopštili su nedavno iz neformalnog udruženja građana koje se protivi otvranju rudnika. Mojkovčani okupljeni oko te ideje tvrde da su već obavijestili UNESCO i još nekoliko institucija. Poručuju i da će biti istrajni da zaštite životnu sredinu i svoje zdravlje “od svih pogubnih projekata”.

Reagovali su i iz opozicije.  U Liberalnoj partiji taj projekat nazvali su “novim grobljem ispod Bjelasice” i “rudnikom smrti”. Tvrde  da taj projekat ne smije biti relizovan.  “Umjesto planiranog napretka i progresa, Mojkovac  bi zahvatila rijeka mulja i otrova olova, cinka i drugih teških metala. To nećemo i ne smijemo dozvoliti”, saopštio je potpredsjednik Liberalne partije Jovo Rabrenović.

Iz mojkovačkih partija  koje sada čine vlast na državnom nivou  izbjegavaju da se zvanično izjasne o planiranom projektu, ali i o stavu svojih sugrađana. Nezvanično, napominju da treba sačekati da struka i nauka kažu činjenice  o uticaju tog projeta na životnu sredinu.  Upozoravaju da se uzmu u obzir ekonomski efekti otvranja rudnika, odnosno,  stvaranja mogućnosti za nova radna mjesta “u opustošenom Mojkovcu”.

Slično je, početkom marta, kazala i predsjednica  Upravnog odbora NP Crne Gore Marina Jočić. Prema njenim riječima, ukoliko investitor može da garantuje da neće ugrožavati životnu sredinu,  onda projekta nije sporan.  “Najveća mudrost i u životu i u upravljanju je naći pravu mjeru. Činjenica je da su građanima Mojkovca potrebna nova radna mjesta i novi proizvodni pogoni. Da li je to baš rudnik cinka nijesam sigurna,  s obzirom na lokaciju na kojoj se nalazi, ali mislim da takvi problemi postoje svugdje u svijetu i da postoje tehnološki načini da se riješi taj problem”, izjavila je ona.

Predstavnici Vlade i kompanije Tara Resources razgovarali su sredinom prošle sedmice o planiranoj investiciji i benefitima projekta. Kako je saopšteno, sastanak je bio posvećen i mogućim negativnim uticajima, sa fokusom na zaštitu životne sredine i kulturno-istorijsko bogatstvo lokacije. “Analizirana su različita rješenja i dogovoreno da Tara Resources dodatno razmotri sugestije koje su njihovi predstavnici dobili tokom sastanka od predstavnika Vlade, o čemu će, vrlo brzo, resorna ministarstva uključena u projekat biti informisana. Sve u cilju pronalaženja najboljeg rješenja za lokalnu zajednicu, Crnu Goru i strateškog investitora”, saopštili su iz  Ministarstva kapitalnih investicija.

Generalni menadžer rudnika Brskovo, Ričard Bofli ranije je kazao da  planirani rudnik  ima potencijal da bude jedan od vodećih rudnika toga tipa na Balkanu i značajan novi rudnik cinka u Evropi. Uglavnom će proizvoditi koncentrate cinka, kao i olova i bakra, koji sadrže srebro. “Zalažemo se za primjenu  najviših standarda ekološke i socijalne održivosti. Početak projekta uključuje i sanaciju trenutnih uticaja na životnu sredinu proisteklih iz bivših rudarskih operacija. Svi radovi koji se izvode dizajnirani su u skladu sa najvišim evropskim standardima i najboljom industrijskom praksom”, rekao  je on.

Pri planiranju lokacije, tvrde iz švajcarske kompanije, “najveći prioritet je stavljen na ublažavanje uticaja na životnu sredinu”. Zahvaljujući tome, kažu, “projekat neće imati uticaja” na rijeku Taru, NP Biogradska gora, niti na turističke aktivnosti planirane oko Mojkovca, uključujući i Ski centar Žarski. “Po završetku projekta, lokacija će doživjeti sveobuhvatnu restauraciju i pejzažnu sanaciju sadnjom zelenila i stabala. Svi koraci koje preduzimamo,  radi dobijanja ekološke i operativne dozvole predviđeni su crnogrskim zakonom i strogo se poštuju”, tvrde iz Tara Resources.

Priča je tek počela.

 

(Ne)zaboravljeni regionalni problem

Rudnik olova i cinka Brskovo radio je od 1976. do 1991. godine. Zapošljavao je blizu 700 radnika.

Za vrijeme rada rudnika na prostoru  bivšeg jalovišta deponovano je oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada prosječne dubine 12 metara. U zvaničnoj Studiji o kvalitetu životne sredine za Mojkovac  iz 1990. godine piše da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa, cinka, olova, arsena, antimona i žive. U studiji je navedeno da je količina deponovanog mulja dovoljna da trajno uništi živi svijet u rijeci Tari.

U novembru 1992. godine stručni tim iz Ženeve konstatovao je da jalovište najhitnije treba sanirati. Jalovište je do sanacije važilo za regionalni ekološki problem. Više miliona eura vrijedan projekat sanacije završen je prije deset godina.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo