Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADA JOŠ NIJE RASKINULA KONCESIJE ZA MALE ELEKTRANE U REČINAMA I KRALJSKIM BARAMA: Obećanja zamijenilo ćutanje

Objavljeno prije

na

Mještani kolašinskih sela razočarani su nečinjenjem Vlade. Oni ponovo traže raskid koncesionih ugovora. Ukoliko se to ne desi, najavljuju nastavak protesta započetih prošlog ljeta

 

Vodotoci u selima Kraljske Bare i Rečine nijesu se našli među onima za koje je Vlada, krajem prošle godine, raskinula koncesione ugovore za gradnju malih hidroelektrana (mHE). U ta dva sela mještani su lani, mjesecima, protestovali i sprečavali koncesionare da završe započete radove na cjevovodima i postrojenjima. Organizovali su danonoćne straže na gradilištima, a zbog verbalnih sukoba sa koncesionarima, u Rečinama je više puta intervenisala policija.

Nezadovoljni mještani su tada imali i podršku predstavnika aktuelne parlamentarne većine, ali i brojna obećanja da će, nakon konstituisanja nove vlasti, njihove nevolje biti riješene. Sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i nekolicima aktuelnih poslanika čak su govorili na okupljanjima mještana.

„Buduća vlast treba da raskine sve koncesione ugovore i zabrani gradnju malih hidroelektrana“, kazao je Abazović, u septembru, u Barama Kraljskim. „Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade… Mi smo već pokrenuli jednu inicijativu prema Zelenima  u Evropskom parlamentu da pomognu u izradi dokumenta koji bi trebalo da ide u suzbijanje gradnje mHE… Svaka gradnja mHE je korupcija sama po sebi…“, rekao je on tada.

Sadašnji poslanik Demokrata Vladimir Martinović rekao je mještanima Rečina da se od nove vlasti očekuje da dosljedno sprovede reforme koje od njih traži Evropska unija. „Poglavlja koja su ključna u procesu integrisanja naše države u društvu evropskih naroda su 23 i 24, a takođe i poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Dakle, neko mora odgovarati za sve dozvole i dokumentaciju koju je izdao investitorima širom Crne Gore, koji su devastirali našu prirodu, šume i rijeke. Moram naglasiti da se u Barama Kraljskim ne brani samo Ljubaštica, Crnja i Čestogaz, kao na Skrbuši rijeka Skrbuša. Već su sve te rijeke glavne pritoke naše suze Evrope, naše Tare. Tako da je sve ovo zapravo odbrana rijeke Tare koju svi zajedno branimo i koju ćemo, u to sam siguran, odbraniti“, obećao je on u oktobru.

Sada, mjesecima nakon konstituisanja nove vlasti, Vlada ćuti. Tako, barem,  tvrde u Rečinama i Kraljskim Barama. Zbog toga su nedavno iz ta dva sela ponovo u Podgoricu poslali stare zahtjeve a, potom, i nove urgencije. Traže što hitnije raskidanje koncesionih ugovora i poništavanje građevinskih dozvola za mHE na Čestogazu, Crnji i Ljubaštici u Kraljskim Barama i Rečinskoj rijeci u Rečinama.

Mještani Kraljskih Bara urgenciju su poslali premijeru Zdravku Krivokapiću, Abazoviću te ministarstvima ekologije i prostornog planiranja, ekonomije i kapitalnih investicija. Dostavilu su, tvrde, i Vladi i javnosti dovoljno dokaza o nezakonitostima vezanim za projekte mHE u tom selu. Na vodotocima Čestogaz, Crnja i Ljubaštica male elektrane je namjeravala da gradi podgorička firma Dekar. Koncesija joj je izdata 2008. a građevinske dozvole 2009. godine. Rok za završetak radova na objektima ističe krajem ove godine.

Kako objašnjava predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović zahtjevi su nadležnima predati početkom februara. Potom je  mještanima upućen poziv za sastanaka.

„Predstavnici MZ Rečine i mi 11. februara sastali smo se sa predstavnicima ministarstava ekologije i prostornog planiranja i ekonomije i kapitalnih investicija. Prošlo je više od mjesec, a mi nijesmo dobili povratnu informaciju, pa smo bili prinuđeni da pošaljemo i urgencije, kojima smo dopunili pređešnje zahtjeve. Još jednom obavještavamo crnogorsku javnost i nadležne da nemamo namjeru da odustanemo od odbrane svojih rijeka. To je za mještane preduslov za opstanak na ovom prostoru. Zato tražimo raskid koncesionog ugovora. Smatramo da Vlada ima dovoljno argumenata za to“, kaže Labović za Monitor.

Još tokom protesta mještani su upozoravali da je Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za mHE rađen prije skoro 10 godina. Kako su objasnili „u tom dokumentu se ne navodi nulto stanje, flora i fauna su obrađeni samo na nepune dvije strane“. Takođe,  Elaborat  je pisan samo za sliv vodotoka Crnja, kome ne pripadaju rječice Ljubaštica i Crni potok. Uz to, mještani kažu da su na terenu cijevi većeg prečnika, nego što je dokumentacijom za mHE dozvoljeno.

Minule sedmice  u Ministarstvo kapitalnih investicija stigao je i zahtjev za raskid koncesije za mHE Skrbuša, koja se gradi na Rečinskoj rijeci.  U Rečinama kažu da je i dalje većina mještana i vlasnika imanja „čija budućnost zavisi od rijeke protiv izgradnje ove mHE“.

S druge strane desetine njihovih komšija podržavaju namjeru firme Hiydro logistics da gradi mHE. Koncesionar je obećao „brojne benefite za selo“, ukoliko se obezbijedi većinska podrška za gradnju. Iz Hiydro logistics tvrde da im je namjera da više miliona ulože u putnu infrastrukturu sela, a obećali su i gradnju vodenice, mostova…

„Budućnost sela i povratak mladih upravo zavisi od ove rijeke i nema razvoja sela ukoliko i ovu rijeku stave u cijevi“, kažu u Rečinama. Napominju i da će biti prinuđeni da ponovo organizuju proteste i blokade ukoliko Vlada ne raskine koncesioni ugovor. „Ukoliko ne dođe do raskida ugovora osjećaćemo se  prevarenima, jer je nova parlamentarna većina u više navrata obećavala da će zaustaviti izgradnju mHE“, rekli su nam u Rečinama.

Predsjednik te MZ Predrag Šćepanović najavljuje da će, ukoliko ne budu raskinuti koncesioni ugovori, mještani „opet svoju budućnost braniti protestima i svim raspoloživim demokratskim sredstvima“. On od ministra Mladena Bojanića očekuje da preispita na koji je način data koncesija i kako su dobijene građevinske dozvole za Rečinsku rijeku.

Iz oba sela strahuju da će radovi na mHE biti nastavljeni čim snijeg okopni.

Krajem prošle godine Vlada je zaključila je da su se stekli uslovi za raskid koncesija o izgradnji malih hidroelektrana na vodotocima Raštak, Ljeviška i Reževića rijeka.

„Zaključivši da su se, zbog neizvršavanja ugovornih obaveza koncesionara, stekli uslovi za raskid ugovorā o izgradnji mHE na tim vodotocima, Vlada je zadužila Ministarstvo kapitalnih investicija da preduzme potrebne aktivnosti i sprovede procedure u tom pravcu. Usvojena je i Informacija o predlozima za rješavanje statusa ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima Đuričkoj rijeci sa pritokama, Komarači, Murinskoj, Bistrici i Bukovici… Koncesionarima za izgradnju mHE na vodotocima Komarača i Murinska rijeka Vlada je odredila primjeren rok za izvršenje ugovornih obaveza. U slučaju neizvršenja bilo koje od obaveza biće pokrenuta procedura raskida ugovorā o koncesiji“,  saopštili su u decembru prošle godine iz Vlade.

Prema podacima iz novembra 2019. godine iz Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) koji otkupljuje struju iz malih hidroelektrana, građani su, kroz subvencije, platili gotovo 32 miliona eura za struju proizvedenu u mHE i vjetroelektrani Krnovo.

Prethodna Vlada potpisala je koncesione ugovore za izgradnju 85 mHE.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo