Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADA JOŠ NIJE RASKINULA KONCESIJE ZA MALE ELEKTRANE U REČINAMA I KRALJSKIM BARAMA: Obećanja zamijenilo ćutanje

Objavljeno prije

na

Mještani kolašinskih sela razočarani su nečinjenjem Vlade. Oni ponovo traže raskid koncesionih ugovora. Ukoliko se to ne desi, najavljuju nastavak protesta započetih prošlog ljeta

 

Vodotoci u selima Kraljske Bare i Rečine nijesu se našli među onima za koje je Vlada, krajem prošle godine, raskinula koncesione ugovore za gradnju malih hidroelektrana (mHE). U ta dva sela mještani su lani, mjesecima, protestovali i sprečavali koncesionare da završe započete radove na cjevovodima i postrojenjima. Organizovali su danonoćne straže na gradilištima, a zbog verbalnih sukoba sa koncesionarima, u Rečinama je više puta intervenisala policija.

Nezadovoljni mještani su tada imali i podršku predstavnika aktuelne parlamentarne većine, ali i brojna obećanja da će, nakon konstituisanja nove vlasti, njihove nevolje biti riješene. Sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i nekolicima aktuelnih poslanika čak su govorili na okupljanjima mještana.

„Buduća vlast treba da raskine sve koncesione ugovore i zabrani gradnju malih hidroelektrana“, kazao je Abazović, u septembru, u Barama Kraljskim. „Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade… Mi smo već pokrenuli jednu inicijativu prema Zelenima  u Evropskom parlamentu da pomognu u izradi dokumenta koji bi trebalo da ide u suzbijanje gradnje mHE… Svaka gradnja mHE je korupcija sama po sebi…“, rekao je on tada.

Sadašnji poslanik Demokrata Vladimir Martinović rekao je mještanima Rečina da se od nove vlasti očekuje da dosljedno sprovede reforme koje od njih traži Evropska unija. „Poglavlja koja su ključna u procesu integrisanja naše države u društvu evropskih naroda su 23 i 24, a takođe i poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Dakle, neko mora odgovarati za sve dozvole i dokumentaciju koju je izdao investitorima širom Crne Gore, koji su devastirali našu prirodu, šume i rijeke. Moram naglasiti da se u Barama Kraljskim ne brani samo Ljubaštica, Crnja i Čestogaz, kao na Skrbuši rijeka Skrbuša. Već su sve te rijeke glavne pritoke naše suze Evrope, naše Tare. Tako da je sve ovo zapravo odbrana rijeke Tare koju svi zajedno branimo i koju ćemo, u to sam siguran, odbraniti“, obećao je on u oktobru.

Sada, mjesecima nakon konstituisanja nove vlasti, Vlada ćuti. Tako, barem,  tvrde u Rečinama i Kraljskim Barama. Zbog toga su nedavno iz ta dva sela ponovo u Podgoricu poslali stare zahtjeve a, potom, i nove urgencije. Traže što hitnije raskidanje koncesionih ugovora i poništavanje građevinskih dozvola za mHE na Čestogazu, Crnji i Ljubaštici u Kraljskim Barama i Rečinskoj rijeci u Rečinama.

Mještani Kraljskih Bara urgenciju su poslali premijeru Zdravku Krivokapiću, Abazoviću te ministarstvima ekologije i prostornog planiranja, ekonomije i kapitalnih investicija. Dostavilu su, tvrde, i Vladi i javnosti dovoljno dokaza o nezakonitostima vezanim za projekte mHE u tom selu. Na vodotocima Čestogaz, Crnja i Ljubaštica male elektrane je namjeravala da gradi podgorička firma Dekar. Koncesija joj je izdata 2008. a građevinske dozvole 2009. godine. Rok za završetak radova na objektima ističe krajem ove godine.

Kako objašnjava predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović zahtjevi su nadležnima predati početkom februara. Potom je  mještanima upućen poziv za sastanaka.

„Predstavnici MZ Rečine i mi 11. februara sastali smo se sa predstavnicima ministarstava ekologije i prostornog planiranja i ekonomije i kapitalnih investicija. Prošlo je više od mjesec, a mi nijesmo dobili povratnu informaciju, pa smo bili prinuđeni da pošaljemo i urgencije, kojima smo dopunili pređešnje zahtjeve. Još jednom obavještavamo crnogorsku javnost i nadležne da nemamo namjeru da odustanemo od odbrane svojih rijeka. To je za mještane preduslov za opstanak na ovom prostoru. Zato tražimo raskid koncesionog ugovora. Smatramo da Vlada ima dovoljno argumenata za to“, kaže Labović za Monitor.

Još tokom protesta mještani su upozoravali da je Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za mHE rađen prije skoro 10 godina. Kako su objasnili „u tom dokumentu se ne navodi nulto stanje, flora i fauna su obrađeni samo na nepune dvije strane“. Takođe,  Elaborat  je pisan samo za sliv vodotoka Crnja, kome ne pripadaju rječice Ljubaštica i Crni potok. Uz to, mještani kažu da su na terenu cijevi većeg prečnika, nego što je dokumentacijom za mHE dozvoljeno.

Minule sedmice  u Ministarstvo kapitalnih investicija stigao je i zahtjev za raskid koncesije za mHE Skrbuša, koja se gradi na Rečinskoj rijeci.  U Rečinama kažu da je i dalje većina mještana i vlasnika imanja „čija budućnost zavisi od rijeke protiv izgradnje ove mHE“.

S druge strane desetine njihovih komšija podržavaju namjeru firme Hiydro logistics da gradi mHE. Koncesionar je obećao „brojne benefite za selo“, ukoliko se obezbijedi većinska podrška za gradnju. Iz Hiydro logistics tvrde da im je namjera da više miliona ulože u putnu infrastrukturu sela, a obećali su i gradnju vodenice, mostova…

„Budućnost sela i povratak mladih upravo zavisi od ove rijeke i nema razvoja sela ukoliko i ovu rijeku stave u cijevi“, kažu u Rečinama. Napominju i da će biti prinuđeni da ponovo organizuju proteste i blokade ukoliko Vlada ne raskine koncesioni ugovor. „Ukoliko ne dođe do raskida ugovora osjećaćemo se  prevarenima, jer je nova parlamentarna većina u više navrata obećavala da će zaustaviti izgradnju mHE“, rekli su nam u Rečinama.

Predsjednik te MZ Predrag Šćepanović najavljuje da će, ukoliko ne budu raskinuti koncesioni ugovori, mještani „opet svoju budućnost braniti protestima i svim raspoloživim demokratskim sredstvima“. On od ministra Mladena Bojanića očekuje da preispita na koji je način data koncesija i kako su dobijene građevinske dozvole za Rečinsku rijeku.

Iz oba sela strahuju da će radovi na mHE biti nastavljeni čim snijeg okopni.

Krajem prošle godine Vlada je zaključila je da su se stekli uslovi za raskid koncesija o izgradnji malih hidroelektrana na vodotocima Raštak, Ljeviška i Reževića rijeka.

„Zaključivši da su se, zbog neizvršavanja ugovornih obaveza koncesionara, stekli uslovi za raskid ugovorā o izgradnji mHE na tim vodotocima, Vlada je zadužila Ministarstvo kapitalnih investicija da preduzme potrebne aktivnosti i sprovede procedure u tom pravcu. Usvojena je i Informacija o predlozima za rješavanje statusa ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima Đuričkoj rijeci sa pritokama, Komarači, Murinskoj, Bistrici i Bukovici… Koncesionarima za izgradnju mHE na vodotocima Komarača i Murinska rijeka Vlada je odredila primjeren rok za izvršenje ugovornih obaveza. U slučaju neizvršenja bilo koje od obaveza biće pokrenuta procedura raskida ugovorā o koncesiji“,  saopštili su u decembru prošle godine iz Vlade.

Prema podacima iz novembra 2019. godine iz Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) koji otkupljuje struju iz malih hidroelektrana, građani su, kroz subvencije, platili gotovo 32 miliona eura za struju proizvedenu u mHE i vjetroelektrani Krnovo.

Prethodna Vlada potpisala je koncesione ugovore za izgradnju 85 mHE.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo