Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADA JOŠ NIJE RASKINULA KONCESIJE ZA MALE ELEKTRANE U REČINAMA I KRALJSKIM BARAMA: Obećanja zamijenilo ćutanje

Objavljeno prije

na

Mještani kolašinskih sela razočarani su nečinjenjem Vlade. Oni ponovo traže raskid koncesionih ugovora. Ukoliko se to ne desi, najavljuju nastavak protesta započetih prošlog ljeta

 

Vodotoci u selima Kraljske Bare i Rečine nijesu se našli među onima za koje je Vlada, krajem prošle godine, raskinula koncesione ugovore za gradnju malih hidroelektrana (mHE). U ta dva sela mještani su lani, mjesecima, protestovali i sprečavali koncesionare da završe započete radove na cjevovodima i postrojenjima. Organizovali su danonoćne straže na gradilištima, a zbog verbalnih sukoba sa koncesionarima, u Rečinama je više puta intervenisala policija.

Nezadovoljni mještani su tada imali i podršku predstavnika aktuelne parlamentarne većine, ali i brojna obećanja da će, nakon konstituisanja nove vlasti, njihove nevolje biti riješene. Sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i nekolicima aktuelnih poslanika čak su govorili na okupljanjima mještana.

„Buduća vlast treba da raskine sve koncesione ugovore i zabrani gradnju malih hidroelektrana“, kazao je Abazović, u septembru, u Barama Kraljskim. „Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade… Mi smo već pokrenuli jednu inicijativu prema Zelenima  u Evropskom parlamentu da pomognu u izradi dokumenta koji bi trebalo da ide u suzbijanje gradnje mHE… Svaka gradnja mHE je korupcija sama po sebi…“, rekao je on tada.

Sadašnji poslanik Demokrata Vladimir Martinović rekao je mještanima Rečina da se od nove vlasti očekuje da dosljedno sprovede reforme koje od njih traži Evropska unija. „Poglavlja koja su ključna u procesu integrisanja naše države u društvu evropskih naroda su 23 i 24, a takođe i poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Dakle, neko mora odgovarati za sve dozvole i dokumentaciju koju je izdao investitorima širom Crne Gore, koji su devastirali našu prirodu, šume i rijeke. Moram naglasiti da se u Barama Kraljskim ne brani samo Ljubaštica, Crnja i Čestogaz, kao na Skrbuši rijeka Skrbuša. Već su sve te rijeke glavne pritoke naše suze Evrope, naše Tare. Tako da je sve ovo zapravo odbrana rijeke Tare koju svi zajedno branimo i koju ćemo, u to sam siguran, odbraniti“, obećao je on u oktobru.

Sada, mjesecima nakon konstituisanja nove vlasti, Vlada ćuti. Tako, barem,  tvrde u Rečinama i Kraljskim Barama. Zbog toga su nedavno iz ta dva sela ponovo u Podgoricu poslali stare zahtjeve a, potom, i nove urgencije. Traže što hitnije raskidanje koncesionih ugovora i poništavanje građevinskih dozvola za mHE na Čestogazu, Crnji i Ljubaštici u Kraljskim Barama i Rečinskoj rijeci u Rečinama.

Mještani Kraljskih Bara urgenciju su poslali premijeru Zdravku Krivokapiću, Abazoviću te ministarstvima ekologije i prostornog planiranja, ekonomije i kapitalnih investicija. Dostavilu su, tvrde, i Vladi i javnosti dovoljno dokaza o nezakonitostima vezanim za projekte mHE u tom selu. Na vodotocima Čestogaz, Crnja i Ljubaštica male elektrane je namjeravala da gradi podgorička firma Dekar. Koncesija joj je izdata 2008. a građevinske dozvole 2009. godine. Rok za završetak radova na objektima ističe krajem ove godine.

Kako objašnjava predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović zahtjevi su nadležnima predati početkom februara. Potom je  mještanima upućen poziv za sastanaka.

„Predstavnici MZ Rečine i mi 11. februara sastali smo se sa predstavnicima ministarstava ekologije i prostornog planiranja i ekonomije i kapitalnih investicija. Prošlo je više od mjesec, a mi nijesmo dobili povratnu informaciju, pa smo bili prinuđeni da pošaljemo i urgencije, kojima smo dopunili pređešnje zahtjeve. Još jednom obavještavamo crnogorsku javnost i nadležne da nemamo namjeru da odustanemo od odbrane svojih rijeka. To je za mještane preduslov za opstanak na ovom prostoru. Zato tražimo raskid koncesionog ugovora. Smatramo da Vlada ima dovoljno argumenata za to“, kaže Labović za Monitor.

Još tokom protesta mještani su upozoravali da je Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za mHE rađen prije skoro 10 godina. Kako su objasnili „u tom dokumentu se ne navodi nulto stanje, flora i fauna su obrađeni samo na nepune dvije strane“. Takođe,  Elaborat  je pisan samo za sliv vodotoka Crnja, kome ne pripadaju rječice Ljubaštica i Crni potok. Uz to, mještani kažu da su na terenu cijevi većeg prečnika, nego što je dokumentacijom za mHE dozvoljeno.

Minule sedmice  u Ministarstvo kapitalnih investicija stigao je i zahtjev za raskid koncesije za mHE Skrbuša, koja se gradi na Rečinskoj rijeci.  U Rečinama kažu da je i dalje većina mještana i vlasnika imanja „čija budućnost zavisi od rijeke protiv izgradnje ove mHE“.

S druge strane desetine njihovih komšija podržavaju namjeru firme Hiydro logistics da gradi mHE. Koncesionar je obećao „brojne benefite za selo“, ukoliko se obezbijedi većinska podrška za gradnju. Iz Hiydro logistics tvrde da im je namjera da više miliona ulože u putnu infrastrukturu sela, a obećali su i gradnju vodenice, mostova…

„Budućnost sela i povratak mladih upravo zavisi od ove rijeke i nema razvoja sela ukoliko i ovu rijeku stave u cijevi“, kažu u Rečinama. Napominju i da će biti prinuđeni da ponovo organizuju proteste i blokade ukoliko Vlada ne raskine koncesioni ugovor. „Ukoliko ne dođe do raskida ugovora osjećaćemo se  prevarenima, jer je nova parlamentarna većina u više navrata obećavala da će zaustaviti izgradnju mHE“, rekli su nam u Rečinama.

Predsjednik te MZ Predrag Šćepanović najavljuje da će, ukoliko ne budu raskinuti koncesioni ugovori, mještani „opet svoju budućnost braniti protestima i svim raspoloživim demokratskim sredstvima“. On od ministra Mladena Bojanića očekuje da preispita na koji je način data koncesija i kako su dobijene građevinske dozvole za Rečinsku rijeku.

Iz oba sela strahuju da će radovi na mHE biti nastavljeni čim snijeg okopni.

Krajem prošle godine Vlada je zaključila je da su se stekli uslovi za raskid koncesija o izgradnji malih hidroelektrana na vodotocima Raštak, Ljeviška i Reževića rijeka.

„Zaključivši da su se, zbog neizvršavanja ugovornih obaveza koncesionara, stekli uslovi za raskid ugovorā o izgradnji mHE na tim vodotocima, Vlada je zadužila Ministarstvo kapitalnih investicija da preduzme potrebne aktivnosti i sprovede procedure u tom pravcu. Usvojena je i Informacija o predlozima za rješavanje statusa ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima Đuričkoj rijeci sa pritokama, Komarači, Murinskoj, Bistrici i Bukovici… Koncesionarima za izgradnju mHE na vodotocima Komarača i Murinska rijeka Vlada je odredila primjeren rok za izvršenje ugovornih obaveza. U slučaju neizvršenja bilo koje od obaveza biće pokrenuta procedura raskida ugovorā o koncesiji“,  saopštili su u decembru prošle godine iz Vlade.

Prema podacima iz novembra 2019. godine iz Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) koji otkupljuje struju iz malih hidroelektrana, građani su, kroz subvencije, platili gotovo 32 miliona eura za struju proizvedenu u mHE i vjetroelektrani Krnovo.

Prethodna Vlada potpisala je koncesione ugovore za izgradnju 85 mHE.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVA I DRŽAVLJANI: Od ljudskih prava do izbornog inženjeringa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pronio se glas da će nova vlast, izmjenom starih propisa, na mala vrata izbjegle i raseljene iz bivše SFRJ uvesti u birački spisak. Sa barikada i iz medija, patriote su branile Crnu Goru od moguće pošasti. Ne znajući, ili se praveći da ne znaju, kako je DPS taj posao već završio

 

Uoči predstojećih lokalnih izbora u biračkom spisku u Herceg Novom upisano je 2.714 birača koji se, istovremeno, nalaze i u biračkom spisku Republike Srbije, Republike Srpske ili u oba (82 birača). To je u suprotnosti sa važećim propisima u Crnoj Gori.

Do podatka da je neregularan svaki deseti glasač u Novom, Centar za monitoring došao je uporednom analizom tri biračka spiska. Prethodno, nepotpune analize su pokazale da je i na nedavnim izborima u Nikšiću pravo glasa imalo makar hiljadu birača upisanih i u birački spisak Srbije (nijesu provjeravani svi glasači i nije konsultovan birački spisak iz BiH).

Jedan od osnivača organizacije KOD Srđan Perić izjavio je, a sedmicu nakon njegovog javnog nastupa nijesmo čuli ni riječ koja bi ga demantovala, da je u Vladi Zdravka Krivokapića stanje gore nego u Herceg Novom. Tamo, od 12 ministara, makar dvojica imaju registrovano  prebivalište u dvije države – Crnoj Gori i Srbiji. Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i njegov kolega, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić  zavjetno ćute, odbijajući da odgovore na Perićeve prozivke. On je, objašnjavajući kako su za upis u birački spisak odlučujuća tri elementa – punoljetstvo, prebivalište i državljanstvo – pojasnio: „Državljanstava možete imati više, prebivališta i godina možete imati samo jedno, ne možete imati i 18 i 42 godine. Znači jedna osoba ne može biti u dva prebivališta upisana. A vi imate dva ministra koji imaju dva prebivališta u Crnoj Gori i Srbiji. Govorim o ministru Spajiću i ministru Leposaviću…”.

Nijesu Leposavić i Spajić ni prvi ni posljednji funkcioneri iz Crne Gore koji, znajući da krše zakon, imaju po neko rezervno prebivalište. A možda i državljanstvo. Njihov slučaj je dobio na značaju od kada je Vlada naumila da izmjenom zakonskih i podzakonskih akata (uredbe, odluke, mišljenja…) zavede red baš tamo gdje dvojica ministara sebi dozvoljavaju bezakonje. Uz prećutnu podršku ostalih.

U danu (četvrtak, 8. april) kada je Vlada, pod pritiskom demonstranata odustala od samovoljnog usvajanja Odluke o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, iako je na to imala zakonsko pravo, odmetnuti ministar Leposavić pohvalio se učešćem u pripremi zakona o državljanstvu (i zakona o porijeklu imovine). „Koji su inače u isključivoj nadležnosti drugih resora“, konstatovao je ministar pravde, sporeći se sa premijerom: „To sugeriše da moj rad u zakonodavnim stvarima nije bio baš tako nezadovoljavajući“.

O tome bi se, već, dalo polemisati. Uzmimo, recimo, novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti kome je Leposavić doprinio, „ulažući nadljudske napore“. A baš takvi su i bili neophodni da bi se, sa prikazanom lakoćom, prešlo preko viševjekovne istorije Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i pravoslavnih Crnogoraca. Da li bi se slična rabota mogla ponoviti i prilikom „liberalizacije“ postojećeg Zakona o državljanstvu? Pod uslovom, a to je još jedna među brojnim nepoznanicama, da izvršna i zakonodavna vlast (parlamentarna većina) krenu u taj rizičan poduhvat. Najave postoje.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo