Povežite se sa nama

Izdvojeno

VLADA JOŠ NIJE RASKINULA KONCESIJE ZA MALE ELEKTRANE U REČINAMA I KRALJSKIM BARAMA: Obećanja zamijenilo ćutanje

Objavljeno prije

na

Mještani kolašinskih sela razočarani su nečinjenjem Vlade. Oni ponovo traže raskid koncesionih ugovora. Ukoliko se to ne desi, najavljuju nastavak protesta započetih prošlog ljeta

 

Vodotoci u selima Kraljske Bare i Rečine nijesu se našli među onima za koje je Vlada, krajem prošle godine, raskinula koncesione ugovore za gradnju malih hidroelektrana (mHE). U ta dva sela mještani su lani, mjesecima, protestovali i sprečavali koncesionare da završe započete radove na cjevovodima i postrojenjima. Organizovali su danonoćne straže na gradilištima, a zbog verbalnih sukoba sa koncesionarima, u Rečinama je više puta intervenisala policija.

Nezadovoljni mještani su tada imali i podršku predstavnika aktuelne parlamentarne većine, ali i brojna obećanja da će, nakon konstituisanja nove vlasti, njihove nevolje biti riješene. Sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i nekolicima aktuelnih poslanika čak su govorili na okupljanjima mještana.

„Buduća vlast treba da raskine sve koncesione ugovore i zabrani gradnju malih hidroelektrana“, kazao je Abazović, u septembru, u Barama Kraljskim. „Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade… Mi smo već pokrenuli jednu inicijativu prema Zelenima  u Evropskom parlamentu da pomognu u izradi dokumenta koji bi trebalo da ide u suzbijanje gradnje mHE… Svaka gradnja mHE je korupcija sama po sebi…“, rekao je on tada.

Sadašnji poslanik Demokrata Vladimir Martinović rekao je mještanima Rečina da se od nove vlasti očekuje da dosljedno sprovede reforme koje od njih traži Evropska unija. „Poglavlja koja su ključna u procesu integrisanja naše države u društvu evropskih naroda su 23 i 24, a takođe i poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Dakle, neko mora odgovarati za sve dozvole i dokumentaciju koju je izdao investitorima širom Crne Gore, koji su devastirali našu prirodu, šume i rijeke. Moram naglasiti da se u Barama Kraljskim ne brani samo Ljubaštica, Crnja i Čestogaz, kao na Skrbuši rijeka Skrbuša. Već su sve te rijeke glavne pritoke naše suze Evrope, naše Tare. Tako da je sve ovo zapravo odbrana rijeke Tare koju svi zajedno branimo i koju ćemo, u to sam siguran, odbraniti“, obećao je on u oktobru.

Sada, mjesecima nakon konstituisanja nove vlasti, Vlada ćuti. Tako, barem,  tvrde u Rečinama i Kraljskim Barama. Zbog toga su nedavno iz ta dva sela ponovo u Podgoricu poslali stare zahtjeve a, potom, i nove urgencije. Traže što hitnije raskidanje koncesionih ugovora i poništavanje građevinskih dozvola za mHE na Čestogazu, Crnji i Ljubaštici u Kraljskim Barama i Rečinskoj rijeci u Rečinama.

Mještani Kraljskih Bara urgenciju su poslali premijeru Zdravku Krivokapiću, Abazoviću te ministarstvima ekologije i prostornog planiranja, ekonomije i kapitalnih investicija. Dostavilu su, tvrde, i Vladi i javnosti dovoljno dokaza o nezakonitostima vezanim za projekte mHE u tom selu. Na vodotocima Čestogaz, Crnja i Ljubaštica male elektrane je namjeravala da gradi podgorička firma Dekar. Koncesija joj je izdata 2008. a građevinske dozvole 2009. godine. Rok za završetak radova na objektima ističe krajem ove godine.

Kako objašnjava predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović zahtjevi su nadležnima predati početkom februara. Potom je  mještanima upućen poziv za sastanaka.

„Predstavnici MZ Rečine i mi 11. februara sastali smo se sa predstavnicima ministarstava ekologije i prostornog planiranja i ekonomije i kapitalnih investicija. Prošlo je više od mjesec, a mi nijesmo dobili povratnu informaciju, pa smo bili prinuđeni da pošaljemo i urgencije, kojima smo dopunili pređešnje zahtjeve. Još jednom obavještavamo crnogorsku javnost i nadležne da nemamo namjeru da odustanemo od odbrane svojih rijeka. To je za mještane preduslov za opstanak na ovom prostoru. Zato tražimo raskid koncesionog ugovora. Smatramo da Vlada ima dovoljno argumenata za to“, kaže Labović za Monitor.

Još tokom protesta mještani su upozoravali da je Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za mHE rađen prije skoro 10 godina. Kako su objasnili „u tom dokumentu se ne navodi nulto stanje, flora i fauna su obrađeni samo na nepune dvije strane“. Takođe,  Elaborat  je pisan samo za sliv vodotoka Crnja, kome ne pripadaju rječice Ljubaštica i Crni potok. Uz to, mještani kažu da su na terenu cijevi većeg prečnika, nego što je dokumentacijom za mHE dozvoljeno.

Minule sedmice  u Ministarstvo kapitalnih investicija stigao je i zahtjev za raskid koncesije za mHE Skrbuša, koja se gradi na Rečinskoj rijeci.  U Rečinama kažu da je i dalje većina mještana i vlasnika imanja „čija budućnost zavisi od rijeke protiv izgradnje ove mHE“.

S druge strane desetine njihovih komšija podržavaju namjeru firme Hiydro logistics da gradi mHE. Koncesionar je obećao „brojne benefite za selo“, ukoliko se obezbijedi većinska podrška za gradnju. Iz Hiydro logistics tvrde da im je namjera da više miliona ulože u putnu infrastrukturu sela, a obećali su i gradnju vodenice, mostova…

„Budućnost sela i povratak mladih upravo zavisi od ove rijeke i nema razvoja sela ukoliko i ovu rijeku stave u cijevi“, kažu u Rečinama. Napominju i da će biti prinuđeni da ponovo organizuju proteste i blokade ukoliko Vlada ne raskine koncesioni ugovor. „Ukoliko ne dođe do raskida ugovora osjećaćemo se  prevarenima, jer je nova parlamentarna većina u više navrata obećavala da će zaustaviti izgradnju mHE“, rekli su nam u Rečinama.

Predsjednik te MZ Predrag Šćepanović najavljuje da će, ukoliko ne budu raskinuti koncesioni ugovori, mještani „opet svoju budućnost braniti protestima i svim raspoloživim demokratskim sredstvima“. On od ministra Mladena Bojanića očekuje da preispita na koji je način data koncesija i kako su dobijene građevinske dozvole za Rečinsku rijeku.

Iz oba sela strahuju da će radovi na mHE biti nastavljeni čim snijeg okopni.

Krajem prošle godine Vlada je zaključila je da su se stekli uslovi za raskid koncesija o izgradnji malih hidroelektrana na vodotocima Raštak, Ljeviška i Reževića rijeka.

„Zaključivši da su se, zbog neizvršavanja ugovornih obaveza koncesionara, stekli uslovi za raskid ugovorā o izgradnji mHE na tim vodotocima, Vlada je zadužila Ministarstvo kapitalnih investicija da preduzme potrebne aktivnosti i sprovede procedure u tom pravcu. Usvojena je i Informacija o predlozima za rješavanje statusa ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima Đuričkoj rijeci sa pritokama, Komarači, Murinskoj, Bistrici i Bukovici… Koncesionarima za izgradnju mHE na vodotocima Komarača i Murinska rijeka Vlada je odredila primjeren rok za izvršenje ugovornih obaveza. U slučaju neizvršenja bilo koje od obaveza biće pokrenuta procedura raskida ugovorā o koncesiji“,  saopštili su u decembru prošle godine iz Vlade.

Prema podacima iz novembra 2019. godine iz Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) koji otkupljuje struju iz malih hidroelektrana, građani su, kroz subvencije, platili gotovo 32 miliona eura za struju proizvedenu u mHE i vjetroelektrani Krnovo.

Prethodna Vlada potpisala je koncesione ugovore za izgradnju 85 mHE.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo