Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: U SUSRET IZBORIMA: Riječ, slika, razglednica

Objavljeno prije

na

Idilično bi prošlo otvaranje izložbe naslovnih strana Vijesti, Monitora i Dana, pod poznatim nazivom Riječ, slika i neprijatelj u Beranama, da prste nijesu umiješali djevojke i momci iz Fejsbuk grupe Luka Berane, koji su zbunjenim i neupućenim posjetiocima iz Podgorice dijelili razglednice Pozdrav iz Berana.

„Trebalo je vidjeti njihova lica kada smo se pojavili na vratima. Uredno smo se javljali sa dobro veče, a ljudi su saginjali glave. Osjećao sam stid u njihovim pogledima, kao da su zatečeni, zbog toga što su došli na ovu sramnu izložbu”, kaže portparol Luke Berane Gojko Cimbaljević.

On za Monitor objašnjava šta je bio cilj njihovog performansa s dijeljenjem i kačenjem razglednica na panoima pored izloženih naslovnica.

„Željeli smo samo da, motivima koji su na razglednicama, pitamo organizatore izložbe zašto u njihovim medijima, koji nijesu na tapetu na ovoj gebelsovskoj izložbi, nema tih slika iz Berana. Zašto nema tekstova i televizijskih priloga o tome”, kaže Cimbaljević.

Brodonačelnik Luke Berane Nebojša Babović fotografisao se s razglednicom ispod oglasne table na kojoj je pisalo da posjetioci mogu zalijepiti primjer „kršenja novinarskog kodeksa koji će biti izložen na sljedećoj izložbi”. Oni koji su došli sa strane i koji nijesu znali o čemu se radi, među njima i organizatori izložbe i novinari režimskih medija, uzimali su razglednice iz ruku „lučana” i zahvaljivali se.

Posjetioci izložbe bili su mahom članovi Demokratske partije socijalista, među kojima i neki kandidati za odbornike. Dok su domaćini strahovali da „lučani” ne naprave kakav incident, momci iz Luke Berane razgledali su izložene naslovnice i mirno izlazili, ostavljajući na zidovima okačene razglednice.

Neformalne Fejsbuk grupe Luka Berane i Opština Berane objavile su desetak dana ranije fotografiju na kojoj se vidi razglednica Berana s neobičnim motivima. Na ovoj, prvoj razglednici Berana napravljenoj poslije petnaest godina, našle su se četiri „znamenitosti” grada. Berane je toga jutra osvanulo preplavljeno razglednicama koje su dijeljene po kafićima, a navodno su upućene i na adrese državnih zvaničnika i diplomatskih predstavnika u Crnoj Gori.

Tu su neretuširane fotografije najpoznatijih ,,znamenitosti” grada – srušena hala sportova, zapaljeni hotel Berane, smetlište Vasove vode i posječeni platani u cvjetnom parku. Na poleđini kratak tekst – Razvoj Berana od 2006. do 2014. Na mjestu za markicu nalazi se skica s portretom predsjednika opštine Vuke Golubovića, a kao vrijednost markice navedeno je – deset posto.

,,Da li je ovo prava slika Berana?”, postavili su pitanje članovi ovih Fejsbuk grupa, koje su poznate kao žestoki kritičari lokalnih vlasti.

Ista ekipa momaka i djevojaka, koja stoji iza ovih Fejsbuk profila, bila je u žiži javnosti malo ranije, kada su objavili fotografiju snimljenu u zgradi Opštine, na kojoj se vidi kako veliki broj građana, mahom romske nacionalnosti iz naselja Donji Talum, čeka u redu ispred kabineta predsjednika Opštine na jednokratnu novčanu pomoć. Opozicione partije su nakon toga uputile poziv državnom tužiocu da ispita slučaj, tvrdeći da se radi o potkupljivanju birača, te da je to nastavak afere Snimak.

,,Lukovodstvo” je na svom Fejsbuk profilu izdalo ,,zvanično saopštenje”, u kojem su s indignacijom odbili ,,zlonamjerne tračeve da imaju bilo kave veze s motivima s razglednice”.

,,Niko iz Luke Berane nikada nije učestvovao u neodržavanju hale sportova pod Jasikovcem, koje je rezultiralo njenim rušenjem i lešinarskom krađom svih metalnih djelova s njenog kostura. Brodonačelniku ni na kraj pameti nije bilo da privatizuje hotel Berane, batali ga i prepusti zubu vremena, vatri i pljačkašima umjetnina. Ni jednoj Lučanki nikada nije palo na pamet da posječe 70-godišnje platane u centru grada. Liše bacanja smeća u kontejnere, niko iz Luke Berane nije od Vasovih voda napravio najveću planinu smeća u Crnoj Gori i ekološki problem broj jedan. Ističemo i da Brodonačelnik, Lukovodstvo, a bogami ni Lučanke & Lučani nisu svojim postupcima doveli do najvećeg trovanja vodom, hiljade djece i ljudi, koje ova zemlja pamti”, piše na Fejsbuku Luka Berane.

Šalu na stranu. Sasvim je sigurno da su motivi s razglednice najreprezentativniji učinci lokalne DPS vlasti u proteklih osam godina.

Navršile su se dvije godine od kada je ,,pod teretom snijega i nemara” srušen krov hale sportova ispod Jasikovca. Berane je jedini grad u Crnoj Gori bez funkcionalnog sportskog objekta. Ako na sopstveni rizik uđete u ovu ruševinu, ono što ćete zateći strašnije je od najstrašnijih scenografija za horor filmove.

Bakarni krov sa sportske dvorane potpuno je ukraden, a pokradeno je i sve što je vrijedilo unutar hale. Nema velikog zidnog i skupocjenog tajmera, a lopovi su čupali i odnosili čak i kablove za struju iz zidova.

Hala se nalazi pet minuta pješice od centra grada, i predstavlja opasnost za djecu koja u nju ulaze, jer je potpuno neobezbijeđena. Popraviti se teško može, ali se postavlja pitanje zašto nije zaštićena nakon urušavanja, i zašto nije sačuvano sve što je u njoj vrijedilo.

,,Niko nije odgovorao za ovaj kriminal koji je ostavio stotine djece bez mjesta za trening i hiljade Beranaca bez mjesta za uživanje u sportu ili ne daj bože koncertima” – podsjećaju članovi neformalnih Fejsbuk grupa Luka Berane i Opština Berane.

Hotel Berane je mnogo puta ispričana priča o nekažnjenoj pljački. Svi lokalni akteri su članovi Demokratske partije socijalista, a neki su za taj učinak nagrađeni funkcijama u lokalnoj administraciji. Bili i ostali stubovi ove partije u poslu kupovine glasača.

Vasove vode odavno nijesu lokalna tema. Od kada je Predrag Popović izjavio da će ovaj problem, kada Narodna stranka uđe u vlast, biti riješen za deset dana, ,,lučani” su na svom Fejsbuk profilu predložili da se Vasove vode preimenuju u Pecove vode.

Platani stari preko sedamdeset godina posječeni su pod velom prvog mraka jednog neradnog dana, da ne bi krošnjama kvarili pogled na glavnu ulicu sa terasa zgrade koja niče u cvjetnom parku. Na lokaciji koju je Opština po sistemu ruka ruci prodala na namještenom tenderu kao livadu treće klase.

Kada s takvom hipotekom, a ima još mnogo nepočinstava, lokalna vlast zatraži još četiri godine mandata, onda dobro dođe skrenuti pažnju s tih tema izložbom Riječ, slika i neprijatelj. Ugođaj su pokvarili ,,lučani” performansom.

Odmah sjutradan na Fejsbuk profilu ove grupe osvanulo je važno upozorenje slobodnom lučanstvu

,,Ovih dana u Luci Berane primijećen je veći broj organizovanih kriminalnih grupa čiji je krajnji cilj prelamanje mozgova!!! Napadaju gdje ste najslabiji jer su dobro obaviješteni. Ponudiće vam pare, brašno, opanke, radna mjesta, prosperitet, kamijone, avijone, autoputeve i aerodrome. Zaprijetiće vam ili vas samo pomaziti u zamjenu za vaš nervni slom. Ukoliko se pojave, prijavite ih, izbubecajte ili snimite vašim mobilnim telefonom. Čuvajte se prelamača, radi se o veoma opasnim kriminalcima”, upozorilo je lukovodstvo svoje Lučanke i Lučane putem sopstvenog glasila Pjongbjeda.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo