Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJELO POLJE: EKOLOŠKI INCIDENTI: Lim na udaru

Objavljeno prije

na

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poslala je Evropskom savjetu i Delegaciji EU u Podgorici lažni izvještaj povodom ispuštanja životinjskog otpada i otpadnih voda u Lim od strane bjelopoljskih mesoprerađivača.

Kako tvrdi nevladina organizacija Euromost iz Bijelog Polja, ova Uprava u izveštaju navodi da mesoprerađivači rade u skladu sa zakonskim propisima i da nisu ništa ispuštali u Lim, iako se čitava crnogorska javnost uvjerila u suprotno kroz objavljene video snimke i fotografije.

Aktivisti Euromosta kažu da je analiza Instituta za javno zdravlje pokazala da se u Lim ispušta organska materija, i to baš ispod objekata prerađivača mesa. Inspektor za vode takođe je potvrdio da prerađivači zagađuju Lim, pa im je naložio da uklone cijevi kojima se štetne materije ispustaju u rijeku.

Jedino to nije vidjela Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. S njihovim lažnim izvještajem upoznat je i Euromost, koji će u dogovoru s evropskim institucijama proslijediti dokaze koji potvrđuju ko, kako i na koji način zagađuje rijeku”, saopšteno je iz Euromosta.

Oni tvrde da su se više puta obraćali Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, ali se Uprava nijednom nije oglasila niti odgovorila na njihov poziv, prijavu ili slično, sve do trenutka dok o tome nijesu obavijestili Evropski savjet i delegaciju EU u Podgorici.

„Poslije toga ova Uprava je u Bijelom Polju organizovala sastanak sa predsjednikom Opštine i mesoprerađivačima, koji su upozoreni da moraju da poštuju ekološke standarde. Nama se čini da taj sastanak nije imao za cilj zaštitu Lima, već da državne institucije i Opština pokažu Delegaciji EU da su oni kobajagi preduzeli neke korake da spriječe sve učestalije ekološke incidente”, tvrde u Euromostu.

Oni tvrde da je očigledno da Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, zajedno sa veterinarskim inspektorom, sve rade da bi zaštitili od odgovornosti pojedine prerađivače, koji ispuštaju u Lim otpadne vode, krv i razne hemikalije, kao i životinjsku otpad.

„Njih ne interesuju životi i zdravlje građana Bijelog Polja. Zbog toga sumnjamo da se radi i o mogućim koruptivnim radnjama, što je razlog da bi trebalo da se uključi i specijalno tužilaštvo, kao i Agencija za sprječavanje korupcije”, kažu iz Eurmosta.

Sve ovo se dešavalo poslije nekoliko teških ekoloških incidenata tokom ljeta na vodama rijeke Lim na području bjelopoljske opštine. Lim se na tom dijelu svog toka našao na udaru manjih i većih mesoprerađivača, kojih je u Bijelom Polju nemali broj.

Upravo zbog toga Euromost je pozvao veterinarsku inspekciju na odgovornost, jer je, kako tvrde, očigledno da je veterinarski inspektor iz Bijelog Polja pokušao da prikrije nezakonito ispuštanje u Lim otpadne vode i životinjski otpad iz nekoliko bjelopoljskih firmi.

Nakon sastanka u Bijelom Polju ovo nije moglo biti do kraja sakriveno, pa je objelodanjeno da mesni prerađivači ispuštaju otpadne vode u Lim bez odgovarajuće saglasnosti.

„Pozivamo Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da ispita rad svog inspektora u Bijelom Polju. Ako je pokušao da zataška ispuštanje životinjskog otpada, kao i otpadne vode, uglavnom životinjsku krv u Lim, postavlja se pitanje kako ovaj veterinarski inspektor pojedine firme kontroliše prilikom uvoza mesnih proizvoda”, kažu u Euromostu.

Njih interesuje i da li inspekcije, državne i opštinske institucije rade shodno zakonima i propisima, ili radi nečijeg interesa?

„Zašto se još niko iz ove Uprave do sada nije javno oglasio? Zašto njihov veterinarski inspektor nema saznanja da se kod pojedinih mesnih prerađivača pale kosti u krugu tih firmi u kasnim satima? Na ova pitanja očekujemo odgovor”, kažu u Euromostu.

Oni naglašavaju da nemaju ništa protiv bilo kojeg mesnog prerađivača te da su uvijek spremni da ukažu na značaj njihovog poslovanja.

„Ali, nećemo im dozvoliti da to rade na štetu životne sredine, posebno Lima koji je od državnog značaja, kao i zdravlja naših sugrađana”, kažu u Euromostu.

Uporne prozivke ove i drugih ekoloških organizacija i nevladinog sektora, kao i pritisak medija učinio je da se objelodani da otpadne vode bez odgovarajućih saglasnosti u Lim ispuštaju ove firme: Eko meso, Farma Franca, Farma koka nosilja Beganović-Gubavač, Beganović co, Mesna indrustrija Burko i Milka MDK, sve iz Bijelog Polja.

Ovim firmama nedavno je naređeno da pribave vodne uslove i vodnu saglasnost za postrojenja i objekte koji ispuštaju otpadne vode u roku od 90 dana.

Lim je, inače, na udaru ljudi od samog Plavskog jezera, odakle kreće na dug put k Drini. Brojni rafteri tvrde da je splavarenje Limom ljepši doživljaj od raftinga na Tari, ali istovremeno upozoravaju da je ova rijeka iz godine u godinu sve manja.

Na početnoj tački, u Plavu, kažu da se to dešava zbog Plavskog jezera, koje je za posljednjih dvadeset godina gotovo praktično ,,pojela” trska i šaš.

,,Za desetak godina jezero će nestati, ako se hitno nešto ne preduzme. Prošle godine demonstriran je na jezeru rad amfibije vlasništvo ljudi s Palića, koja efektno čisti mulj i trsku. Ne znamo šta se čeka. Valjda da jezero nestane”, rezignirano pričaju mještani Plava.

Istina je da od Plava do Bijelog Polja nema teških zagađivača, a i da će u Beranama, kao najvećem gradu u Gornjem Polimlju, uskoro profunkcionisati kolektor koji se milionima eura gradi iz sredstava Evropske unije.

Ali, kada stigne do Bijelog Polja, posebno u ljetnjim mjesecima, tako vodostajem ugroženi Lim, dočekuju mesoprerađivači.

Dobro obaviješteni stručnjak iz ove oblasti za Monitor objašnjava da je veterinarski inspektor u tom gradu, zapravo, nemoćan, jer svi prerađivači imaju saglasnost Uprave za bezbjednost hrane, koja je inspektoru nadređena.

,,U Bijelom Polju imate šest klanica i nijedna nema kolektor. Ako je za utjehu, slična situacija je i u Rožajama, gdje imate četiri klanice bez kolektora. Ono što je zanimljivo je da svi vlasnici klanica imaju dozvolu za rad. I šta tu može onda da učini veterinarski inspektor”, pita ovaj stručnjak.

Ovaj, kao i drugi sagovornici Monitora, složni su u ocjeni da će u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, za Crnu Goru biti najskuplje i najteže. Da ćemo ga teško proći s do sada nekažnjenim incidentima i ne samo u Bijelom Polju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo