Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJELO POLJE: EKOLOŠKI INCIDENTI: Lim na udaru

Objavljeno prije

na

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poslala je Evropskom savjetu i Delegaciji EU u Podgorici lažni izvještaj povodom ispuštanja životinjskog otpada i otpadnih voda u Lim od strane bjelopoljskih mesoprerađivača.

Kako tvrdi nevladina organizacija Euromost iz Bijelog Polja, ova Uprava u izveštaju navodi da mesoprerađivači rade u skladu sa zakonskim propisima i da nisu ništa ispuštali u Lim, iako se čitava crnogorska javnost uvjerila u suprotno kroz objavljene video snimke i fotografije.

Aktivisti Euromosta kažu da je analiza Instituta za javno zdravlje pokazala da se u Lim ispušta organska materija, i to baš ispod objekata prerađivača mesa. Inspektor za vode takođe je potvrdio da prerađivači zagađuju Lim, pa im je naložio da uklone cijevi kojima se štetne materije ispustaju u rijeku.

Jedino to nije vidjela Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. S njihovim lažnim izvještajem upoznat je i Euromost, koji će u dogovoru s evropskim institucijama proslijediti dokaze koji potvrđuju ko, kako i na koji način zagađuje rijeku”, saopšteno je iz Euromosta.

Oni tvrde da su se više puta obraćali Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, ali se Uprava nijednom nije oglasila niti odgovorila na njihov poziv, prijavu ili slično, sve do trenutka dok o tome nijesu obavijestili Evropski savjet i delegaciju EU u Podgorici.

„Poslije toga ova Uprava je u Bijelom Polju organizovala sastanak sa predsjednikom Opštine i mesoprerađivačima, koji su upozoreni da moraju da poštuju ekološke standarde. Nama se čini da taj sastanak nije imao za cilj zaštitu Lima, već da državne institucije i Opština pokažu Delegaciji EU da su oni kobajagi preduzeli neke korake da spriječe sve učestalije ekološke incidente”, tvrde u Euromostu.

Oni tvrde da je očigledno da Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, zajedno sa veterinarskim inspektorom, sve rade da bi zaštitili od odgovornosti pojedine prerađivače, koji ispuštaju u Lim otpadne vode, krv i razne hemikalije, kao i životinjsku otpad.

„Njih ne interesuju životi i zdravlje građana Bijelog Polja. Zbog toga sumnjamo da se radi i o mogućim koruptivnim radnjama, što je razlog da bi trebalo da se uključi i specijalno tužilaštvo, kao i Agencija za sprječavanje korupcije”, kažu iz Eurmosta.

Sve ovo se dešavalo poslije nekoliko teških ekoloških incidenata tokom ljeta na vodama rijeke Lim na području bjelopoljske opštine. Lim se na tom dijelu svog toka našao na udaru manjih i većih mesoprerađivača, kojih je u Bijelom Polju nemali broj.

Upravo zbog toga Euromost je pozvao veterinarsku inspekciju na odgovornost, jer je, kako tvrde, očigledno da je veterinarski inspektor iz Bijelog Polja pokušao da prikrije nezakonito ispuštanje u Lim otpadne vode i životinjski otpad iz nekoliko bjelopoljskih firmi.

Nakon sastanka u Bijelom Polju ovo nije moglo biti do kraja sakriveno, pa je objelodanjeno da mesni prerađivači ispuštaju otpadne vode u Lim bez odgovarajuće saglasnosti.

„Pozivamo Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da ispita rad svog inspektora u Bijelom Polju. Ako je pokušao da zataška ispuštanje životinjskog otpada, kao i otpadne vode, uglavnom životinjsku krv u Lim, postavlja se pitanje kako ovaj veterinarski inspektor pojedine firme kontroliše prilikom uvoza mesnih proizvoda”, kažu u Euromostu.

Njih interesuje i da li inspekcije, državne i opštinske institucije rade shodno zakonima i propisima, ili radi nečijeg interesa?

„Zašto se još niko iz ove Uprave do sada nije javno oglasio? Zašto njihov veterinarski inspektor nema saznanja da se kod pojedinih mesnih prerađivača pale kosti u krugu tih firmi u kasnim satima? Na ova pitanja očekujemo odgovor”, kažu u Euromostu.

Oni naglašavaju da nemaju ništa protiv bilo kojeg mesnog prerađivača te da su uvijek spremni da ukažu na značaj njihovog poslovanja.

„Ali, nećemo im dozvoliti da to rade na štetu životne sredine, posebno Lima koji je od državnog značaja, kao i zdravlja naših sugrađana”, kažu u Euromostu.

Uporne prozivke ove i drugih ekoloških organizacija i nevladinog sektora, kao i pritisak medija učinio je da se objelodani da otpadne vode bez odgovarajućih saglasnosti u Lim ispuštaju ove firme: Eko meso, Farma Franca, Farma koka nosilja Beganović-Gubavač, Beganović co, Mesna indrustrija Burko i Milka MDK, sve iz Bijelog Polja.

Ovim firmama nedavno je naređeno da pribave vodne uslove i vodnu saglasnost za postrojenja i objekte koji ispuštaju otpadne vode u roku od 90 dana.

Lim je, inače, na udaru ljudi od samog Plavskog jezera, odakle kreće na dug put k Drini. Brojni rafteri tvrde da je splavarenje Limom ljepši doživljaj od raftinga na Tari, ali istovremeno upozoravaju da je ova rijeka iz godine u godinu sve manja.

Na početnoj tački, u Plavu, kažu da se to dešava zbog Plavskog jezera, koje je za posljednjih dvadeset godina gotovo praktično ,,pojela” trska i šaš.

,,Za desetak godina jezero će nestati, ako se hitno nešto ne preduzme. Prošle godine demonstriran je na jezeru rad amfibije vlasništvo ljudi s Palića, koja efektno čisti mulj i trsku. Ne znamo šta se čeka. Valjda da jezero nestane”, rezignirano pričaju mještani Plava.

Istina je da od Plava do Bijelog Polja nema teških zagađivača, a i da će u Beranama, kao najvećem gradu u Gornjem Polimlju, uskoro profunkcionisati kolektor koji se milionima eura gradi iz sredstava Evropske unije.

Ali, kada stigne do Bijelog Polja, posebno u ljetnjim mjesecima, tako vodostajem ugroženi Lim, dočekuju mesoprerađivači.

Dobro obaviješteni stručnjak iz ove oblasti za Monitor objašnjava da je veterinarski inspektor u tom gradu, zapravo, nemoćan, jer svi prerađivači imaju saglasnost Uprave za bezbjednost hrane, koja je inspektoru nadređena.

,,U Bijelom Polju imate šest klanica i nijedna nema kolektor. Ako je za utjehu, slična situacija je i u Rožajama, gdje imate četiri klanice bez kolektora. Ono što je zanimljivo je da svi vlasnici klanica imaju dozvolu za rad. I šta tu može onda da učini veterinarski inspektor”, pita ovaj stručnjak.

Ovaj, kao i drugi sagovornici Monitora, složni su u ocjeni da će u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, za Crnu Goru biti najskuplje i najteže. Da ćemo ga teško proći s do sada nekažnjenim incidentima i ne samo u Bijelom Polju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo