Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJELO POLJE: EKOLOŠKI INCIDENTI: Lim na udaru

Objavljeno prije

na

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poslala je Evropskom savjetu i Delegaciji EU u Podgorici lažni izvještaj povodom ispuštanja životinjskog otpada i otpadnih voda u Lim od strane bjelopoljskih mesoprerađivača.

Kako tvrdi nevladina organizacija Euromost iz Bijelog Polja, ova Uprava u izveštaju navodi da mesoprerađivači rade u skladu sa zakonskim propisima i da nisu ništa ispuštali u Lim, iako se čitava crnogorska javnost uvjerila u suprotno kroz objavljene video snimke i fotografije.

Aktivisti Euromosta kažu da je analiza Instituta za javno zdravlje pokazala da se u Lim ispušta organska materija, i to baš ispod objekata prerađivača mesa. Inspektor za vode takođe je potvrdio da prerađivači zagađuju Lim, pa im je naložio da uklone cijevi kojima se štetne materije ispustaju u rijeku.

Jedino to nije vidjela Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. S njihovim lažnim izvještajem upoznat je i Euromost, koji će u dogovoru s evropskim institucijama proslijediti dokaze koji potvrđuju ko, kako i na koji način zagađuje rijeku”, saopšteno je iz Euromosta.

Oni tvrde da su se više puta obraćali Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, ali se Uprava nijednom nije oglasila niti odgovorila na njihov poziv, prijavu ili slično, sve do trenutka dok o tome nijesu obavijestili Evropski savjet i delegaciju EU u Podgorici.

„Poslije toga ova Uprava je u Bijelom Polju organizovala sastanak sa predsjednikom Opštine i mesoprerađivačima, koji su upozoreni da moraju da poštuju ekološke standarde. Nama se čini da taj sastanak nije imao za cilj zaštitu Lima, već da državne institucije i Opština pokažu Delegaciji EU da su oni kobajagi preduzeli neke korake da spriječe sve učestalije ekološke incidente”, tvrde u Euromostu.

Oni tvrde da je očigledno da Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, zajedno sa veterinarskim inspektorom, sve rade da bi zaštitili od odgovornosti pojedine prerađivače, koji ispuštaju u Lim otpadne vode, krv i razne hemikalije, kao i životinjsku otpad.

„Njih ne interesuju životi i zdravlje građana Bijelog Polja. Zbog toga sumnjamo da se radi i o mogućim koruptivnim radnjama, što je razlog da bi trebalo da se uključi i specijalno tužilaštvo, kao i Agencija za sprječavanje korupcije”, kažu iz Eurmosta.

Sve ovo se dešavalo poslije nekoliko teških ekoloških incidenata tokom ljeta na vodama rijeke Lim na području bjelopoljske opštine. Lim se na tom dijelu svog toka našao na udaru manjih i većih mesoprerađivača, kojih je u Bijelom Polju nemali broj.

Upravo zbog toga Euromost je pozvao veterinarsku inspekciju na odgovornost, jer je, kako tvrde, očigledno da je veterinarski inspektor iz Bijelog Polja pokušao da prikrije nezakonito ispuštanje u Lim otpadne vode i životinjski otpad iz nekoliko bjelopoljskih firmi.

Nakon sastanka u Bijelom Polju ovo nije moglo biti do kraja sakriveno, pa je objelodanjeno da mesni prerađivači ispuštaju otpadne vode u Lim bez odgovarajuće saglasnosti.

„Pozivamo Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da ispita rad svog inspektora u Bijelom Polju. Ako je pokušao da zataška ispuštanje životinjskog otpada, kao i otpadne vode, uglavnom životinjsku krv u Lim, postavlja se pitanje kako ovaj veterinarski inspektor pojedine firme kontroliše prilikom uvoza mesnih proizvoda”, kažu u Euromostu.

Njih interesuje i da li inspekcije, državne i opštinske institucije rade shodno zakonima i propisima, ili radi nečijeg interesa?

„Zašto se još niko iz ove Uprave do sada nije javno oglasio? Zašto njihov veterinarski inspektor nema saznanja da se kod pojedinih mesnih prerađivača pale kosti u krugu tih firmi u kasnim satima? Na ova pitanja očekujemo odgovor”, kažu u Euromostu.

Oni naglašavaju da nemaju ništa protiv bilo kojeg mesnog prerađivača te da su uvijek spremni da ukažu na značaj njihovog poslovanja.

„Ali, nećemo im dozvoliti da to rade na štetu životne sredine, posebno Lima koji je od državnog značaja, kao i zdravlja naših sugrađana”, kažu u Euromostu.

Uporne prozivke ove i drugih ekoloških organizacija i nevladinog sektora, kao i pritisak medija učinio je da se objelodani da otpadne vode bez odgovarajućih saglasnosti u Lim ispuštaju ove firme: Eko meso, Farma Franca, Farma koka nosilja Beganović-Gubavač, Beganović co, Mesna indrustrija Burko i Milka MDK, sve iz Bijelog Polja.

Ovim firmama nedavno je naređeno da pribave vodne uslove i vodnu saglasnost za postrojenja i objekte koji ispuštaju otpadne vode u roku od 90 dana.

Lim je, inače, na udaru ljudi od samog Plavskog jezera, odakle kreće na dug put k Drini. Brojni rafteri tvrde da je splavarenje Limom ljepši doživljaj od raftinga na Tari, ali istovremeno upozoravaju da je ova rijeka iz godine u godinu sve manja.

Na početnoj tački, u Plavu, kažu da se to dešava zbog Plavskog jezera, koje je za posljednjih dvadeset godina gotovo praktično ,,pojela” trska i šaš.

,,Za desetak godina jezero će nestati, ako se hitno nešto ne preduzme. Prošle godine demonstriran je na jezeru rad amfibije vlasništvo ljudi s Palića, koja efektno čisti mulj i trsku. Ne znamo šta se čeka. Valjda da jezero nestane”, rezignirano pričaju mještani Plava.

Istina je da od Plava do Bijelog Polja nema teških zagađivača, a i da će u Beranama, kao najvećem gradu u Gornjem Polimlju, uskoro profunkcionisati kolektor koji se milionima eura gradi iz sredstava Evropske unije.

Ali, kada stigne do Bijelog Polja, posebno u ljetnjim mjesecima, tako vodostajem ugroženi Lim, dočekuju mesoprerađivači.

Dobro obaviješteni stručnjak iz ove oblasti za Monitor objašnjava da je veterinarski inspektor u tom gradu, zapravo, nemoćan, jer svi prerađivači imaju saglasnost Uprave za bezbjednost hrane, koja je inspektoru nadređena.

,,U Bijelom Polju imate šest klanica i nijedna nema kolektor. Ako je za utjehu, slična situacija je i u Rožajama, gdje imate četiri klanice bez kolektora. Ono što je zanimljivo je da svi vlasnici klanica imaju dozvolu za rad. I šta tu može onda da učini veterinarski inspektor”, pita ovaj stručnjak.

Ovaj, kao i drugi sagovornici Monitora, složni su u ocjeni da će u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, za Crnu Goru biti najskuplje i najteže. Da ćemo ga teško proći s do sada nekažnjenim incidentima i ne samo u Bijelom Polju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA: UNIPROM MJERKAO MERMER, BEMAKS ŽELI DROBLJENI KAMEN: Novo vrijeme – stare navike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od koncesionih ugovora na sirovine sjevera: šume, vode i rude, opštine nemaju skoro nikakvu korist. Neka nova Vlada će morati da poradi na tome da se izvrši decentralizacija i da o svojim bogatstvima odlučuju građani regija sa kojih se to bogatstvo eksploatiše. Ako je vrijeme tajkuna prošlo

 

Biznismen Veselin Pejović bacio je oko na nalazište mermera ispod planine Žoljevice u Andrijevici, ali mu nije pošao od ruke da realizuje taj posao. Za nešto manje kvalitetan kamen zainteresovali su se iz kompanije Bemaks. Tako trenutno stoje stvari sa rudnim nalazištima mermera i mineralnog kamena u Andrijevici.

Ministarstvo kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, predsjednik BS, zamalo da progura ideju da se posao s mermerom dodijeli Pejoviću. Ponuda je već bila pripremljena. Ministarstvo kapitalnih investicija je prihvatilo, a onda su se usprotivili ministri iz redova SNP, koja je na vlasti u Andrijevici, i na sjednici Vlade nije bio dovoljan broj glasova da ugovoreni posao dobije zeleno svjetlo.

Pejović je sa svojom kompanijom Uniprom metali trebalo da prvih šest mjeseci vrši pripreme, a da narednih 28 godina, nakon što dobije koncesije, eksploatiše mermer. Neko bi rekao – bolje i da ruda stoji netaknuta nego da se dodijeli Pejoviću. Ali, menadžer Opštine Andrijevica,Miloš Čukić ima mnogo konkretnije objašnjenje zašto pripremljena informacija nije prošla na Vladi i zbog čega je nalazište mermera ostalo nevalorizovano.

On kaže da je ponuda Uniprom metala bila loša, odnosno da opština od toga skoro da ne bi imala nikakve koristi, uprkos tvrdnjama koje su se mogle čuti da je, navodno, iz lokalne kase izbijen značajan novčani priliv. „Problematičan je prije svega iznos koncesione naknade koji bi pripao Opštini Andrijevica. To je svega sedam odsto za mineralne sirovine, kao, uostalom i za sva druga bogatstva na sjeveru države: šume, vode, druge rude. To je nešto što hitno treba da se mijenja, prije nego se bilo kome i bilo zašta daju koncesije”, smatra Čukić.

On objašnjava šta je to značilo u ovom slučaju i koliko bi iznosilo na godišnjem nivou prihoda za Opštinu. „To je trebalo da bude svega od 30.000 do 50.000 eura na godišnjem nivou ukupnih prihoda za Opštinu”.

Za sada se, s druge strane, čini da je prihvatanje ponude koju je dao Bemaks za nalazište mineralnog kamena koji bi drobili i koristili za pravljenje betona, gotova stvar. „To je sada atraktivno, jer poslije zabrane eksploatacije šljunka, mljeveni kamen ostaje kao alternativa za proizvodnju betona”, objašnjava Čukić.

Kompanija Bemaks dostavila je, naime, najpovoljniju ponudu na oglas za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u lokalitetu Piševska rijeka u Andrijevici.

Ministarstvo kapitalnih investicija, na osnovu Zakona o koncesijama i rang liste koju je 24. februara utvrdila Tenderska komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja po tom oglasu, donijelo je odluku o izboru najpovoljnije ponude. Kako se može saznati, rok za žalbe na ovu odluku je istekao, tako da je to, u ovom trenutku, čini se, gotov posao. Koncesioni akt Vlada je usvojila još na sjednici 22. septembra prošle godine.

Kada je riječ o kriterijumima, ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje vrednovao se sa po 30 poena, reference ponuđača sa 15, prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine sa po deset i kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj sa pet bodova.

Tufik SOFTIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više puta najavljivan obračun sa vlasnicima lažnih diploma u zdravstvu, prosvjeti i policiji do sada je bez značajnijih rezultata. Iz NVO Alternativa tvrde da ne čudi nedostatak volje da se stane na kraj takvom stanju jer je, kažu, značajan dio kadrovika u svakoj političkoj partiji sa „kupljenom“ diplomom

 

U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Pljevljima više od godinu i po traje izviđaj po krivičnoj prijavi NVO Alternativa protiv 54 medicinska radnika u tome gradu zbog sumnji da rade sa falsifikovanim diplomama. Bez podizanja optužnog predloga uprave zdravstvenih ustanova u tom gradu ne mogu preduzeti bilo kakve mjere, pa osumnjičeni da liječe sa lažnim diplomama, i dalje nesmetano rade.

Prethodno, sporne diplome su nostrifikovane, a medicinski radnici su položili i državne ispite.  Iz Alternative su prošle godine saopštili da je, prema njihovim nezvaničnim informacijama, u javnom sektoru Crne Gore oko 40 odsto lažnih diploma. Prema istim računicama, broj onih koji državnu platu primaju s lažnom diplomom mjeri se hiljadama.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), nedavno su saopštili da je komisija za provjeru validnosti diploma policijskih službenika formirala 103 predmeta. Provjeravaju se diplome stečene u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i sa Kosova. U MUP-u, kako je kazao državni sekretar Mersudin Gredić, vjeruju „da će se ispostaviti da je najveći broj prijava podnijet bez osnova“.

Komisija MUP-a formirana je početkom prošle godine, a najavili su da će diplome provjeravati „bez povlastica i izuzetaka, a ukoliko se nepravilnosti utvrde, policijski službenici biće procesuirani pred nadležnim tužilaštvom“. Objašnjeno je da su prioritet provjera diploma visokoškolaca, te da je u planu i provjera diploma srednjih škola.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić u maju prošle godine kazao je da je tražio od zdravstvenih ustanova da dostave informacije o dosijeima medicinskih radnika koji su se prekvalifikovali, sa podacima gdje su i kada završili srednju medicinsku školu ili fakultet, kako bi se utvrdilo ko ima lažne diplome. On je rekao da će na skener prvo medicinski radnici koji su stekli diplome van Crne Gore, a onda će biti provjerene i isprave iz naše države do kojih su došli prekvalifikacijom. Razultati „skreniranja“ još nijesu saopšteni.

Kako za Monitor kaže koordinator NVO Alternativa Vesko Pejak, ne čudi nedstatak volje nadležnih da stanu na kraj lažnim diplomama u zdravstvu, policiji, javnoj upravi, prosvjeti…  Prema njegovim riječima, prve presude izazvaće domino efekat, pa će se otkriti, tvrdi, da se značajan broj kadrova u svim političkim partijama školovao na taj način.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PRONAĐENA BERANSKA KUPAČICA: Doplivala poslije dvije decenije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvena skulptura koja je početkom dvijehiljaditih nestala iz hotela Berane, pronađena je nedavno i vraćena u svoj dom. Gdje je bila – to će, možda, ostati tajna

 

Već nekoliko mjeseci Monitor je bio u saznanju da prepoznatljiva skulptura nije otišla iz Berana, kao što se neko vrijeme mislilo, i bilo je pitanje trenutka kada će se pojaviti. Prema pouzdanim saznanjima, neko je tada pokušao da reketira sadašnjeg vlasnika hotela Nebojšu Đekovića, tražeći mu veliki novac za otkup skulpture.

Đeković u razgovoru za Monitor to nije želio da komentariše, ali je rekao da je na potrazi radio pola godine. Navodno mu je sada anonimno dojavljeno gdje bi Kupačica mogla biti, a on je potom otišao i pronašao je. „Kupačica je konačno na svom mjestu. Idemo dalje. Uspio sam da vratim u hotel i stari klavir marke Petrof, koji se nakada nalazio u salonu“, rekao je Đeković, najavljujući da potraga za umjetninama nestalim iz hotela Berane neće stati.

Skulptura Kupačica djelo je akademskog vajara Dragana Mitrovića i pravljena je specijalno za hotel Berane, dok se njen drugi odlivak nalazi na plaži Ričardova glava u Budvi.

„Prošle godine, kada je u nevremenu nestala Kupačica sa plaže Mogren, iz Budve su me zvali i ponudili mi izliju nova dva primjerka, i za Budbu i za Berane. Ja sam pristao, ali se nisu više javljali. Sada mi je drago da je prvi primjerak pronađen, a onaj u Budbi je ipak umjetnička replika“, kaže kroz smijeh Đeković.

Predlog da se izliju novi primjerici vjerovatno je podrazumijevao da negdje postoji sačuvan kalup po kojem je čuveni vajar radio ovu skulpturu početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, ali će i to zasada ostati tajna.

Hotel Berane je do 2003. godine bio najznačajniji objekat Hotelsko-turističkog preduzeća u ovom gradu. Tada je ovu ugostiteljsko turističku kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH. Kola su brzo krenula niz brdo.

Za društvo okupljeno oko Euroturista problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo, počeli štrajkovi. Šlag na tortu bio je neizmireni kredit kod Atlasmont banke, zbog kojeg je ova banka 2005. godine zaplijenila hotel Berane.

Hotel površine hiljadu kvadrata u osnovi, na tri sprata, sa 17.000 metara kvadratnih zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka je cijenila 700.000 eura a prodala, tek iz trećeg puta, za svega 200.000. Navodno, starim vlasnicima pod novim imenom.

Izvor iz filijale Atlasmont banke u Beranama rekao je tada da je banka zaplijenila samo objekte i zemljište, ali ne i inventar. Vrata hotela su plombirana, ali je plomba brzo oštećena, a inventar je počeo da nestaje.

„Nijesmo postali vlasnici inventara, i nijesmo bili u posjedu popisa sredstava, tako da nam nije poznata sudbina umjetničkih djela. Ne znam zbog čega, ali ključevi od hotela su završili u Podgorici, a ne kod nas“, kazao nam je pomenuti bankarski službenik.

U Podgorici je obavljena i prodaja, koju je u ime banke potpisao tadašnji generalni direktor Mihailo Banjević, a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik na papiru bio Slovenac Matjaž Trtnik, njegova opunomoćenica Snežana Perović. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Slovenac ovlastio Monte nekretnine Berane, kao firmu kćerku, da preuzme ključeve.

Vjeruje se da je upravo u tom periodu došlo do nestanka najvećeg broja umjetničkih slika i drugih umjetničkih djela i predmeta neprocjenjive vrijednosti.

Tada je nestao triptih Uroša Toškovića. Ta slika iz tri dijela kupljena je svojevremeno u Beogradu, kada je veliki crtač tamo živio i bio član umjetničke grupe Mediala. Sasvim je sigurno da je samo taj triptih vrijedio mnogo više nego što su berzanski mešetari platili većinski paket akcija hotela.

Ulje na platnu Aleksandara Aca Prijića veličine četiri puta tri metra pod nazivom Morske dubine, rađeno je specijalno za ovaj hotel, i stajalo je na čeonom zidu u restoranskom dijelu. To djelo je katalogizirano, ali je od svega ostala samo fotografija male rezolucije. I njegova vrijednost je neprocjenjiva.

Jedan od dobrih poznavalaca Monitoru je rekao da je u hotelu bilo mnogo slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, zatim veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih skulptura od drveta i bronze.

U potpunosti su uništene dvije drvene zidne instalacije. Lopovi su ih skinuli sa zida, ali nijesu uspjeli da ih u komadu iznesu. Ostale su kao gomila drveta ispod zidova na kojima su se nalazile decenijama. Ukradena je i specijalno za ovaj hotel rađena tapiserija u dužini od šesnaest metara, kao i veliki broj pratećih bakroreza. Prema informacijama sa tržišta umjetnina, cijena jednog takvog bakroreza, kojih je u hotelu bilo više i činili su jedinstvenu umjetničku cjelinu sa tapiserijom, danas se kreće od 15.000 do 25.000 eura.

Baš u to vrijeme iz fontane na terasi hotela nestala je statua Kupačica. Kupačica je stručno razmontirana, što je ukazivalo na to da je neko radio mirno i bez straha, po čemu se još tada moglo zaključiti da to nisu učinili obični kradljivci radi preprodaje bronze. Po fotografijama koje su se mogle vidjeti ovih dana na društvenim mrežama, Kupačica je sačuvana u potpunosti, i potrebno je samo dobro i stručno očistiti.

Vjerovatno je da neće biti pravljena nova fontana na renoviranoj terasi hotela, već da će Kupačici biti pronađena neko drugo mjesto, gdje će moći da u svakom trenutku bude pristupačna ljubiteljima umjetnosti i turistima.

Sve dobronamjerne stanovnike Berana obradovala je vijest da je skulptura Kupačica pronađena i da bi ponovo trebalo da bude postavljena negdje u krugu hotela. Kulturni poslenici insistiraju da policija intenzivira potragu i za drugim umjetničkim djelima koja su nestala iz ovog hotela, a koja su predstavljala kulturno bogatstvo cijelog grada i države.

                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo