Povežite se sa nama

MONITORING

Bitka za moć u klupku intriga i podvala

Objavljeno prije

na

monitor-1105-23-12-2011_Page_03_Image_0004

Afera listing, nalik pirotehničkom gromu, na trenutak je osvijetlila klupko intriga i podvala što se plete oko kormila izvršne vlasti. To je, nakon napisa i spekulacija o Fabrici duvana Tara u Mojkovcu i Bemaksa, već treća afera ove godine koja, različitim intenzitetima, pogađa čelnike Vlade: Igora Lukšića, Duška Markovića i Milana Roćena. No, premijer je, makar na papiru, najjači igrač i podigla se urnebesna medijska prašina. Lukšić se listingom našao na brisanom prostoru, intimno šokiran otvorenom dilemom da li su ga i po čijem nalogu neposrednoj paljbi izložili iz Uprave policije (UP), dakle one vladine službe koja bi morala da se pobrine za efikasnu istragu ukoliko je, kako se tvrdi, listing sračunat da se premijer kompromituje lažnim podacima.

U svakoj varijanti, službeno i neslužbeno emitovanoj, telefonski listing koji se 4. decembra pojavio u Danu je potekao iz UP-a. Uprkos tvrdnjama o svim ispoštovanim procedurama i normativima u pristupu i dostavljanju listinga Darka Šarića, činjenica je da je jedan policijski dokument, originalan ili falsifikovan, poslužio kao osnovica za kompromitaciju Lukšića, ili barem njen pokušaj.

No, uklanjanje Veselina Veljovića je pitanje o kojem Lukšić, uprkos ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, nije mogao sa autoritetom i promptno odlučiti neđeljama.

Konačno, nađena je forma, pa je na sjednici Vlade 22. decembra usvojen prijedlog novog Zakona o unutrašnjim poslovima (policiji), koji je agendom Lukšićeve vlade rada bio predviđen za usvajanje još jesenas. UP će se, nakon šest godina djelovanja kao poseban organ uprave, vratiti pod okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova.

Teorijski ostaje mogućnost da Veselin Veljović bude opet izabran, jer je novim prijedlogom predviđeno da ministar unutrašnjih poslova, sada je to Ivan Brajović iz SDP-a, shodno čl. 44 Zakona o državnoj upravi, raspisuje konkurs i za izbor direktora UP-a koji je javan. Može se prijaviti bilo ko, pa i Veljović.

Ali, malo je vjerovatno da će se Brajović za njega odlučiti, jer procedura predviđa da šefa policije, po sprovedenom konkursu, imenuje ministar „po prethodno pribavljenoj saglasnosti Vlade”. Dakle – Igora Lukšića.

No, što je ANB? Ništa manja odgovornost od UP-a u aferi listing je i na Agenciji nacionalne bezbjednosti, koja je čl. 6 Zakona o ANB izričito zadužena za kontraobavještajnu zaštitu predsjednika Vlade. Zaključak glasi da su UP i ANB, činjenjem i nečinjenjem, teško zakazale u odnosu na svog poslodavca – Vladu i njenog premijera. Ceh je zasad platio samo Veljović.

Lukšić sadašnje šefove policije i ANB-a nije postavljao, već su oni dio kadrovskog paketa prethodnika, Mila Đukanovića, koji je u Vladu, za početak kao ministra bez resora, sredinom prošle godine doveo Markovića. O njihovim snažnim vezama i koordinaciji poteza govori i to da je Markovićev odlazak sa vrha tajne službe bio uvod i za drugu demisiju Đukanovića.

U narednoj fazi, kada je predložen za premijera, Lukšić je izabrao ili je morao izabrati Markovića, novog vicepremijera za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku i ministra sa resorom pravosuđa.

Marković je zimus preuzeo šokantan popis operativnih ovlašćenja. On sada kao vicepremijer – hijerarhijski posmatrano trebalo bi da bude Lukšićeva desna ruka – nadzire poslove bezbjednosti (ANB) i unutrašnje poslove (UP), sistem odbrane, vanjsku politiku i međunarodnu saradnju; a kao ministar pravde je član Sudskoga savjeta, ima zakonima utvrđene opcije da može pokrenuti opoziv i predsjednice Vrhovnog suda i svakog sudije/sutkinje ponaosob, takođe može predložiti smjenu vrhovne državne tužiteljke.

Čelnici policije i ANB-a, Veselin Veljović i Vladan Joković, Markovićev su izbor, svako na svoj način. Veljović mu je zavičajni komšija i davno ga je preveo iz vojničke u policijsku službu. Joković je njegov pitomac, karijerni udbaš, od operativca do načelnika sektora i člana kolegijuma direktora tajne službe.

No, kriterijumi za izbor Veljovića i Jokovića su bili posve različiti. Veljović je bivši mlađi JNA oficir, nije, dakle, policajac od zanata. Za razliku od njega, Joković je kao rješenje za mjesto šefa tajne službe izbio pod egidom da bi Markovićev nasljednik trabao da bude profesionalac.

Ostaje sada da se vidi što će biti krajnji kadrovski rasplet afere listing; dio medija je najavio smjenu i Jokovića. Smjene šefova policije i tajne službe – sada u Veljovićevom slučaju odluka da se ne reizabere, Joković ima zakonom utvrđen mandat na pet godina – oduvijek je bilo testiranje odnosa snaga u vrhu vlasti, jer onaj ko postavlja direktore policije i ANB ima suštinsku moć.

Duško Marković je poručio u parlamentu kako su „smjene djelotvorne ako proizilaze iz tačno projektovanog cilja i ako imate dobra rješenja; mogu donijeti promjenu, ali ako projektovanom cilju nijesu upodobljene realne kadrovske promjene, to može biti promašen potez”.

Što je htio reći? Odgovor će dati naredna runda: izbor novog direktora Uprave policije. Ko će nametnuti svoga kandidata – biće na dvoru pitanje svih pitanja.

Bitka za vojnu službu

U sjenci raspleta oko afere listing paralelno se odigrava i sukob oko kontrole bezbjednosnih poslova u Ministarstvu odbrane. Nedavno je na dužnost v.d. pomoćnika ministra odbrane imenovan Ivan Mašulović, donedavni savjetnik za bezbjednost Igora Lukšića, takođe blizak sa Milanom Roćenom, koji je, kako smo izvještavali, krajem 2009. bio smijenjen od strane Duška Markovića sa mjesta načelnika Centra ANB-a u Podgorici. Nikada nije objavljeno što su bili razlozi za smjenu.

Tokom posljednje dvije-tri godine, Duško Marković je, skupa sa partnerima iz SDP-a, bio najaktivniji na sprječavanju formiranja Obavještajno-bezbjednosne službe (OBS) Ministarstva odbrane, posebne firme koja bi djelovala nezavisno od ANB-a.

Nakon smjene Mašulovića, usvojene su decembra 2009. izmjene Zakona o odbrani kojim se „obavještajni i kontraobavještajni poslovi u oblasti odbrane organizuju u okviru ANB”. Identičan djelokrug rada kasnije je definisan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ANB.

Tako nije došlo do formiranja OBS-a, iako je upravo posebna vojna služba, nezavisna od klasične državne bezbjednosti, jedan od službenih zahtjeva dostavljen Crnoj Gori od strane NATO partnera.

Da misterija bude veća, predložena normativna akta o OBS-u su rađena po ugledu na rješenja iz zemalja NATO-a. Iako će OBS prije ili kasnije morati biti ustrojena ako Crna Gora želi punopravno članstvo u Alijansi, do toga nije došlo.

No, neposredno nakon imenovanja Mašulovića na dužnost u Ministarstvo odbrane, objavljeno je kako su tamo upućeni i pripadnici ANB-a, koji su „u cilju postizanja NATO standarda i interoperabilnosti” zaduženi „za prikupljanje i obradu tajnih podataka od značaja za odbranu”, što je agenda iz Drugog godišnjeg nacionalnog programa za MAP.

Prije nego je Mašulović preuzeo dužnost u Ministarstvu odbrane, Božidar Lakić, savjetnik ministra odbrane za bezbjednost, otišao je u penziju. Lakić je bio dugogodišnji načelnik Centra ANB-a u Podgorici i blizak saradnik Duška Markovića.

Kako su objavile Vijesti 27. novembra, Marković nije bio prisutan na sjednici Vlade na kojoj je Ivan Mašulović izabran za pomoćnika ministra odbrane. Takođe je objavljena tvrdnja da su članovi Lukšićeve vlade iz SDP-a glasali protiv izbora Mašulovića, što je Ministarstvo odbrane demantovalo.

No, nije precizirano da li su iz SDP-a glasali za Mašulovića, odnosno, da li su podržali njegov izbor. „Nema zvanično dopisa iz SDP-a protiv Mašulovića”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo