Povežite se sa nama

MONITORING

Biznismen i dragulji

Objavljeno prije

na

Hotel Belvi u Bečicima našao se protekle sedmice u žiži interesovanja domaće i inostrane javnosti kada je objelodanjeno da je oko 25 kilograma poludragog kamena opal deponovano u sefu poznatog turističkog kompleksa kojim upravlja španska hotelska grupa Iberostar. Ova bizarna vijest iznova pokazuje kako nema te pošasti koja će mimoići Budvu, turističku metropolu Crne Gore. Do istrage i otkrivanja onolikih kilograma dragog kamenja u Bečićima, došlo je, kako navode Vijesti, nakon zahtjeva policije druge države da se izvrši provjera da li je dio dragulja koji je plijen međunarodnih švercera završio u Crnoj Gori.

Pokazalo se da je itekako završio, pohranjen na više tajnih lokacija.

Prema saznanjima Monitora dio blaga otkriven je i u Podgorici a istragu o ovom nesvakidašnjem otkriću vodi specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal.

U okviru istrage saslušan je vlasnik hotela Belvi, Branko-Brano Čupić, kontroverzni biznismen, junak burazerske privatizacije crnogorske privrede.

Čupić je saopštio kako su tridesetak kila dragog kamenja u sefu njegovog hotela deponovali inostrani gosti. Ko je skrivao pokradene dragulje po Podgorici za sada nije poznato.

Veoma zanimljivu priču o otkriću skupocjenog kamenja u Crnoj Gori, sasvim neočekivano, pokrio je veo misterije. Ne zna se vrijednost otkrivenog plijena ni vrsta plemenitog minerala. Inspektori budvanske policije tvrde da se radi o poludragom kamenu opal, koji kao mineraloid spada u grupu dragog kamenja, dok neki izvori govore da su u Belviju pronađeni nebrušeni dijamanti mnogo veće vrijednosti.Vrijedni plijen je oduzet i odnijet na sigurno u Podgoricu, u trezor sa zaplijenjenim umjetninama i dragocjenostima.

Nije poznato ni protiv koga se vrši istraga i da li je ona dio međunarodne akcije Interpola protiv pripadnika poznate kriminalne grupe Pink Panter, koju čine mahom Crnogorci i Srbi, koja se širom svijeta bavi krađom dragulja, zlata i vrijednih umjetnina.

Lider PzP-a Nebojša Medojević optužio je vršioca dužnosti direktora Uprave policije Božidara Vuksanovića za postupanje policije i „zataškavanje tajnog šefa bande kradljivaca dijamanata Pink Panter u Budvi u slučaju pronalaženja oko 20 kg brušenih dijamanata vrijednih preko 300 miliona eura”.

Slučaj 25 kila dragog kamenja u hotelskom sefu bacio je medijsko svjetlo na lik i biznis pomenutog Brana Čupića. Ogromno bogatstvo stekao je u periodu tranzicije povoljnom kupovinom niza vrijednih državnih nekretnina, vila, fabrika, tvrđava, zemljišnih kompleksa…

Lista nekretnina Brana Čupića zaista je impozantna i pažnje vrijedna. Kupovao je atraktivne nepokretnosti duž Crnogorskog primorja od koje je gotovo svaka vrijedan istorijski spomenik ili biser srednjovjekovne arhitekture primorskih gradova.

U vlasništvu njegove firme Imobilia Doo nalaze se čak četiri palate u zalivu Boke.

Pazario je čuvenu baroknu palatu Tripković u Dobroti, najznačajniji spomenik stambene arhitekture na području Kotora iz 17. i 18. vijeka.

Vlasnik je palaca Zmajević u Perastu, poznatog pod imenom Biskupija jer su u njoj stolovali biskupi. Palata posjeduje porodičnu kapelu posvećenu Gospi od Rozarija, i predstavlja najizrazitiji dio pejzaža Perasta.

Međutim, kupovinom fabrike konfekcije Jadran Perast odnosno zgrada koje su joj pripadale, biznismen Čupić postaje vlasnik gotovo pola Perasta.

Palata Smekja iz 18. vijeka najveća u Perastu sazidana od korčulanskog kamena sastoji se od dvije zgrade površine preko 2.500 kvadrata.

Kompleksu pripada i nova zgrada zidana za potrebe fabrike od 2.440 m2 sa raznim pratećim objektima. Kupovinom 74 odsto akcija Jadran Perasta na vladinom tenderu za 5,1 milion eura Čupić je pored navedenih palača dobio bonus, plac u gradu površine oko 3.800 m2, stara kućišta u zaleđu i 12 lokala, prodavnica peraške konfekcije u Perastu, Kotoru, Vrbasu, Bečeju i Beogradu.

Izuzetno nepovoljnu prodaju ogromne imovine fabrike Jadran Perast koja spada u jedno od izrazito podcijenjenih preduzeća u procesu privatizacije, potpisao je ondašnji ministar turizma Predrag Nenezić u svojstvu predsjednika Savjeta za privatizaciju.

Hotel Belvi kupljen je 2003. od Budvanske rivijere za iznos od 2,2 miliona eura. Za te pare otišlo je i atraktivno zemljiše u zaleđu bečićke plaže površine preko 25.000 kvadrata!

Čupić njeguje dobre odnose sa budvanskom lokalnom upravom od koje je dalekih devedesetih po niskoj cijeni otkupio neurbanizovanu zemljišnu parcelu od 3,64 hektara na Crvenoj glavici nadomak Svetog Stefana. Ova prodaja ostala je upamćena po novogodišnjem koncertu Lepe Brene za koji je, pored isplate plata, otišao prihod od prodaje. Izmjenom Prostornog plana Opštine Budva Čupiću je na toj parceli omogućeno ucrtavanje turističkog naselja sa zgradama od četiri do osam spratova, brojnim vilama, apatmanima za prodaju, garažama koje sežu i do šest nivoa ispod zemlje, kojim se na drastičan način devastira ovaj priobalni predio.

Tako urbanizovanu i sređenu lokaciju vlasnik sada prodaje po višestruko višoj cijeni što je i poslovni kredo Čupićeve Imobilije istaknut na sajtu www.imobilia.net.

Kupovina nekretnina u vlasništvu države pod iznimno povoljnim uslovima, investiranje i prodaja po basnoslovnim cijenama.

Brano Čupić je pravi kolekcionar građevina koje predstavljaju dio kulturne i istorijske baštine Crne Gore. Pokazao je prefinjen ukus u njihovom odabiru.

Pod nejasnim okolnostima, uz podršku lokalnog DPS-a, došao je u posjed Citadele, srednjovjekovnog kastela grada Budve sa bedemima, koja predstavlja jedan od najznačajnijih fortifikacionih objekata srednjeg vijeka na Crnogorskom primorju. Citadela je javnosti poznata po sceni na kojoj su održavane pozorišne predstave Grada teatra. Od kada je prešla u Branove ruke kamena scena koja je namjenski izgrađena nakon zemljotresa postala je nedostupna. Festival je istjeran sa budvanske tvrđave koja je otvorila vrata za ugostiteljstvo, restoran i kafane.

Kompanija Imobilia proširila se i do Herceg Novog u kome posjeduje Gradsku kafanu, simbol ovog turističkog grada. Na površini od preko 2.500 kvadrata smješteni su restoran kafei, terase sa kojih se pruža neponovljiv pogled na ulaz u zaliv, ali i nezaobilazni apartman omiljen kod tajkuna i novobogataša, luksuzno opremljen Penthaus.

Finansijski uspon Brana Čupića za period od dvadesetak godina je zapravo još jedna „uspješna” priča pripadnika crnogorske biznis elite koja se u godinama rata, sankcija i tranzicije, po riječima bivšeg premijera Mila Đukanovića – dobro snašla. Kakvog je porijekla kapital kojim su privatizovana crnogorska bogatstva nije poznato kao ni biznis lika iz ove priče.

U knjizi Pravila ćutanja Momira Bulatovića tada malo poznati Čupić pominje se kao učesnik šverca cigareta tokom devedesetih iako njegovog imena nema na optužnici tužioca iz Barija.

„Upravo mi je Milica (novoizabrana ministrica odbrane Milica Pejanović-Đurišić) obezbijedila dokumente SDB-a iz kojih se nepobitno vidjelo da je Marović (Svetozar) omogućio izvjesnom Čupiću, biznismenu iz Budve, da bez plaćanja bilo kakvih državnih dažbina, 40 šlepera natovarenih cigaretama prođe kroz Crnu Goru i uđe u Srbiju. Po tim papirima nadoknada koja mu je zbog toga isplaćena bila je 40.000 DM po šleperu”, zapisao je Bulatović. Zahvaljujući opalima, „izvjesni” Ćupić je, bar za kratko, stekao ogromnu medijsku slavu. Koliko se vidi, sve se čini da i ovaj slučaj što prije padne u zaborav.

Branka PLAMENAC

Kamen varljivih nada

Opal, poludragi kamen koji je prošle nedjelje nađen u sefu poznatog hotela Iberostar Belvi u Bećićima, po predanju, to je najnepredvidljiviji kamen, simbol promjenljive sreće.

Postoji više od 100 raznovrsnih boja opala. Ukoliko su zaronjeni u vodu, neki varijeteti opala postaju poluprovidni. Ljudima je opal bio poznat najkasnije od 250 godine prije nove ere. Opal je umetnut u krunu Rimskog imperatora Konstantina I (272-337 n.e.) koji je tvrdio da ovaj kamen svijetli u mraku, a vjerovao je da štiti carsku vlast i njegov život. Konstantin je u mnogobrojnim pričama o opalu pomenuo čarobno svojstvo ovog kamena koje omogućava onome ko ga nosi da postane nevidljiv.

Možda i zato opal je postao amajlija lopova. Opal je kao kamen simpatije i saosjećanja zaštitnik medicinskih sestara i doktora. Neki su smatrali da je opal kamen „uzaludne nade”. Drugi vjerovali da njegov sjaj čisti svijest, daje jasne misli i tjera strah. Na Istoku opal je cijenjen kao kamen vjere i ljubavi, dok je u Evropi predstavljao simbol nade i sreće. Astrolozi smatraju opal mjesečevim kamenom.

Prema Delfijskom proročanstvu, opal je simbol nedosljednosti, karakteristične za lijepe žene. I Šekspir je dijelio to mišljenje.

Uglavnom, opal je kamen varljivih nada i iluzija, skrivenih strasti, sujeverja, omiljeni kamen mađioničara i alhemičara. Zaslužio je da se nađe u sefu bečićkog hotela.

M. B.

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo