Povežite se sa nama

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Zapadni Balkan je ukliješten između tri cunamija

Objavljeno prije

na

MONITOR: Crna Gora je iz američkog zatvora Gvantanamo ovih dana dobila novog stanovnika. Vaš komentar?
GRAHOVAC: Bez obzira na to što je Abdul Aziz Al-Suweydi izdržao zatvorsku kaznu za najteža djela terorizma, živ je čovjek, treba mu dati šansu za kakav-takav život. Crna Gora je na teškom ispitu da pokaže da li može resocijalizovati takve, u životu zalutale ličnosti. Ukoliko se on lično oslobodi islamističkog fanatizma, onda se gostoprimstvo i borba Crne Gore za tog čovjeka potpuno isplati. Treba pokušati.

MONITOR: Članovi Odbora za odbranu i bezbjednost o tome su saznali iz medija. Velizar Kaluđerović, član Odbora, javno se pita da li je to rizik po Crnu Goru, jer je taj Jemenac bio instruktor Bin Ladenovim teroristima.
GRAHOVAC: I to je jedan od pokazatelja da Crna Gora, pored ekonomske i političke ima i institucionalnu krizu.

MONITOR: Nekoliko dana nakon što je u Crnu Goru stigao Al-Suweydi, američki Savjet za inostranu sigurnost (OSAC) upozorio je svoje građane na neke mjere sigurnosnog opreza u Crnoj Gori. Nije li to cinizam?
GRAHOVAC: Rizici koje OSAC naglašava su rizici koji su odavno prisutni. Osnovni uzrok je u tome što vlast ne funkcioniše u korist svih građana. Ona prvenstveno štiti samu sebe do stepena najveće utvrde, dok ih sigurnost građana mnogo ne zaokuplja.

MONITOR: Turska ambasada potvrdila je ovih dana identitet stranca koji se kod nas nalazi u pritvoru zbog lažnog pasoša, a koji kaže da bježi od Al kaide i tvrdi da ona ima ćeliju i u Crnoj Gori. Tom ,,bjeguncu” uskoro ističe sedmomjesečna kazna zatvora. Šta sad?
GRAHOVAC: Moj stav je da vlast treba da ga deportuje u Tursku, jer je, poslije njegovog ukrivanja, definitivno utvrđeno da je taj ,,bjegunac” turski državljanin.

MONITOR: Aktuelno je naoružavanje i Hrvatske i Srbije. Njihove vlasti se zbog toga međusobno optužuju. Kuda to vodi?
GRAHOVAC: Zapadni Balkan je, po ko zna koji put, iz postkonfliktnog opet prešao u predkonfliktni region. Dva su uzroka: prvo – to je posljedica geopolitičkih igara nekih centara moći i na Istoku i na Zapadu oko Balkana; i drugo – mnogi političari u državama Zapadnog Balkana ne shvataju da je neoliberalizam, kao opaki fašizam, pravi cunami koji je došao sa Zapada; da su organizovani kriminal i korupcija drugi cunami, koji je težišno došao sa Istoka; a da naoružani fanatizam , kao treći cunami, dolazi sa Juga. Zapadni Balkan je ukliješten između tih cunamija. Nesnalaženje političara omogućava geopolitičkim igračima da Balkan, kao geopolitičko sredstvo, neprekidno drže u predkonfliktnom stanju.

MONITOR: Zbog čega se političari ne snalaze?
GRAHOVAC: Zbog toga što su mnogi od njih ili ideološki ili moralno kontaminirani talogom tih cunamija.

MONITOR: Koje su prve mjere koje treba preduzeti?
GRAHOVAC: Što prije treba odmaknuti od svih državnih i političkih funkcija: Tomislava Karamarka, Milorada Dodika, Bakira Izetbegovića, Mila Đukanovića, Hašima Tačija i Nikolu Grujevskog. Na ovom mom popisu bio je i Fahrudin Radončić, ali sa ovim intervjuom kasnim pet dana – uhapšen je, što je trebalo davno uraditi.

MONITOR: Vijesti pišu da ima nekih neregularnosti i oko nabavke i prodaje naoružanja u Crnoj Gori, apostrofirajući da sve te poslove kontroliše aktuelni načelnik Generalštaba admiral Samardžić?
GRAHOVAC: Kada dođe do smjene kriminalne DPS vlasti, pored mnogih, biće utvrđivana odgovornost i pomenutog admirala. Valja provjeriti da li, bez obzira na to ko na tenderima o kupoprodaji naoružanja i vojne opreme dobija posao, iste te poslove odradi izvjesni gospodin Grgur preko svoje firme, a koji je nekada radio u Ministarstvu odbrane kod Bora Vučinića. Zna se ko je formalni vlasnik te firme, ali valja utvrditi ko je stvarni.

MONITOR: Zašto o svemu ovome ćute inetelektualci u Crnoj Gori?
GRAHOVAC: Da su pravi intelektualci ne bi ćutali. Intelektualce koji bi trebalo društveno da djeluju, DPS je pretvorio u brigade režimlija. Njihova pametovanja tužno djeluju. Bez obzira na sve njihove akademske i naučne titule – oni nisu intelektualci. U pitanju je moralna mimikrija.

MONITOR: Kako će na bezbjednost Evrope uticati dolazak velikog broja izbjeglica iz Sirije?
GRAHOVAC: Sudar ona tri pomenuta cunamija će se još više zaoštriti. Briselska birokratija je troma, pa ne uspijeva da utvrdi gdje je granica između humanosti prema čovjeku i narodu u nevolji, te organizovanja nečijih jedinica na ,,zadatku”. Bojim se da će se Evropa zgrčiti kada spozna stvarnu politiku turskog predsjednika i premijera Erdogana i Davutoglua.

MONITOR: Pored političke i institucionalne, Crna Gora je i u teškoj ekonomskoj situaciji. Kako iz krize?
GRAHOVAC: Prvi zadatak je izvući državu iz špekulativne ekonomije, koja ima endemski karakter. To znači novac kao platežno sredstvo što je moguće više ukloniti iz kupoprodajnih aranžmama u vezi sa prodajom državne imovine. U neoliberalizmu, kao opakom fašizmu, korupcija i organizovani kriminal danas imaju osnovno obilježje kupoprodajnih aranžmana u kojima učestvuje vlast.

Državne resurse treba davati u zakup ne na kratke, nego na što je moguće duže rokove. Ne davati ih za novac, nego da se cijena zakupa proračunava po broju otvorenih proizvodnih radnih mjesta. Neka zakupac odlučuje kojom će se proizvodnjom baviti i gdje će je u Crnoj Gori locirati. Poreskom se politikom može regulisati da investitor ima motiv da proizvodnju usmjeri prema rubnim i nerazvijenim prostorima države, a lokalna uprava neka se takmiči u ponudi najboljih uslova. Na taj način bi se riješila i demografska neravnoteža, koja prijeti urušavanjem i same države.

MONITOR: Vlast se hvališe velikim direktnim stranim investicijama?
GRAHOVAC: Država, koja svoju ekonomiju težišno zasniva na stranim investicijama, uvijek se nalazi u riziku. Investitor dođe, kupi privredne resurse, izvuče kapital, korumpira vlast, zarobi državu i na kraju ode, a u njegovom vlasništvu ostaju prostori koje je kupio i zarobio. Tada radnici ostaju na socijalnim programima države. U modelu koji zagovaram, u slučaju da taj investitor ne bude solidan, sve što je uložio, ostaje državi. Ugovorom se reguliše, da investitor mora da ima godišnji rast profita i broja zaposlenih proizvodnih radnika, makar se taj rast mjerio promilima.

MONITOR: To liči na naturalnu robnu razmjenu?
GRAHOVAC: Upravo tako, ovim se postižu tri cilja: prvo, eliminiše se endemska korupcija u kupoprodajnim poslovima u kojima učestvuje vlast; drugo, vrši se reindustrijalizacija u zemlji, a bez novog proizvoda nema realnog rasta BDP-a. Rizici takve reindustrijalizacije ne bi bili rizici države, nego rizici investitora; i treće, strani investitor suštinski ne bi bio “strani”, nego bi bio “domaći”, jer u slučaju njegovog neuspjeha ništa ne bi mogao sa sobom odnijeti. Sve ostaje kao državno vlasništvo.

Da zaključim, ništa ne treba prodavati za novac, nego davati u zakup, kao zamjenu za prozvodne programe i radna mjesta. Na primjer, Adu Bojanu dati u zakup na što je moguće više godina u zamjenu za određeni broj novih prizvodnih radnih mjesta bilo gdje u Crnoj Gori, uz jedini uslov da se utvrdi godišnji procenat rasta proizvodnje i godišnji procenat rasta broja proizvodnih radnika.

DPS vlast biće uskoro ukroćena

MONITOR: Kakva je skora budućnost Crne Gore?
GRAHOVAC: Ova vlast je urušila mnoge vrijednosti u Crnoj Gori, a posebno one duhovne i moralne. Mnogi od njih će svom potomstvu u nasljedstvo ostaviti veliki teret. Crna Gora se nalazi u mnogim krizama: ekonomskoj, političkoj, institucionalnoj, društvenoj, duhovnoj, moralnoj… DPS vlast redovno vrši diverziju na svaku konstruktivnu inicijativu opozicije. To će ona raditi i ubuduće, a sve u cilju očuvanja sirove vlasti, ne hajući da će time neminovno izazvati reakciju. Kroz bojkot institucija, bojkot neregularnih izbora i građansku neposlušnost doći će do internacionalizacije crnogorskog problema. Nakon toga slijedi ozdravljenje. Sramiće se mnogi, pa i neki svjetski centri moći, što su toliko dugo podržavali jednu autokratsku, prevarantsku i pohlepnu vlast.

Ima nade, jer su građani sve hrabriji. Bez obzira na to što nam slijedi buran period, veliki sam optimista, jer će uskoro jedna neodgovorna vlast biti ukroćena.

Skupa božićna mudrovanja

MONITOR: Dovodite u pitanje ekonomsku politiku ove vlasti?
GRAHOVAC: Naravno! Osnovni resursi Crne Gore su energija i poljoprivreda. Energija je svuda osnova industrijske proizvodnje, a industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori danas učestvuju ispod 20 procenata BDP-a. U Francuskoj je to preko 80 procenata. Cijena energije kroz industrijski proizvod se uvećeva desetine puta, a kilogram drveta kroz finalni proizvod uvećava se preko 150 puta u odnosu na oblovinu, koja se danas težišno izvozi.

Turizam u Crnoj Gori učestvuje sa preko 60 odsto BDP-a. Ova vlast ne shvata da je turizam uslužna djelatnost i da se stalno nalazi na klackalici “sad ga ima, sad ga nema”. Koliko god da je neka zemlja pogodna za trurizam, to ne smije biti osnovna privredna grana države. Turizam može biti osnovna djelatnost pojedinca, ali ne i osnovna privredna grana u državi. U pitanju su veliki promašaji u ekonomskoj politici DPS vlasti.

Božićna mudrovanja ekonomskog gurua ove vlasti skupo koštaju državu Crnu Goru. Finansijsko zaduživanje države je najveća stavka u BDP-u, a i ona stopa realnog rasta ide u džepove nekoliko familija. Većini građana ostaje siromaštvo i višedecenijska zaduženost.

Getoi siromašnih

MONITOR: Često apostrofirate demografsku neravnotežu Crne Gore!
GRAHOVAC: To prerasta u strateški problem države. Crna Gora je pretvorena ili u getoe siromašnih ili u konkubinsko-tajkunske hacijende osiono bogatih.

Nije rijedak slučaj da su ogromni zemljišni prostori neobrađeni, dok se njihovi vlasnici ili grče od siromaštva ili raskalašno žive u Podgorici i primorju. Taj problem se rješava snažnim oporezivanjem neobrađenih prostora, pa bi tako ti prostori mogli postati državni. Treba uvesti poresko olakšanje na poljoprivredno zemljište koje se namjenski koristi.

Podgorica i još nekoliko gradova su demografski opterećeni, dok se neki prostori permanentno prazne. Taj problem se rješava drugačijom poreskom i drugačijom socijalnom politikom. Ima dovoljno radno sposobnog stanovništva i dovoljno prostora za poljoprivrednu proizvodnju sa kojima se može socijalno intervenisati. Da bi to dalo rezultat, država mora garantovati otkup viškova poljoprivrednih proizvoda čime bi poljoprivreda postala motivišuća privredna grana. Iz tih viškova se opet može socijalno intervenisati. Ono što je današnja DPS praksa novac za socijalnu intervenciju postaje sredstvo političke korupcije.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo