Povežite se sa nama

MONITORING

BLAŽO ĐUKANOVIĆ OPET S RUKOM U BUŽETU: Panel po panel, milion

Objavljeno prije

na

Poslovna jesen je za premijerovog jedinca Blaža Đukanovića krenula berićetno. Početkom septembra njegova kompanija BB Solar potpisala je sa mojkovačkom opštinom ugovor o nabavci i ugradnji solarnih kolektora u toj sjevernoj opštini.

Lokalna administracija je u julu ove godine objavila javni poziv za kompanije koje se bave solarnom energijom, tražeći firmu koja bi nabavila i ugradila deset solarnih panela, odnosno fotonaponskih modula. Posao vrijedan 8.300 eura dobila je kompanija premijerovog sina, nakon što su ponude dvije podgoričke kompanije Elektrovod i Elko odbijene kao neispravne.

U rješenju u kom se konstatuje da je posao dobio Đukanovićev BB Solar, a koji je potpisao predsjednik mojkovačke opštine Dejan Medojević, ne navode se razlozi zbog kojih su ponude dvije podgoričke kompanije proglašene neispravnim.

Dejan Medojević je partijski potčinjeni premijera Đukanovića, javnosti poznat i po aferi Snimak. Snimljen je kako pred izbore objašnjava partijskim saborcima svoju formulu za kupovinu glasova. „Isplata štete za elementarne nepogode našem članstvu bi dobro pomogla nama na terenu”, govorio je. Zbog tog govora bio je predmet tužilačke istrage. U međuvremenu, naravno, obavlja gradonačelničku funkciju i gazduje gradom. Na sreću njihovih.

Da li zbog Medojevićevog posebnog senzibiliteta za naše i njihove, tek mladi Đukanović rado konkuriše za poslove u Mojkovcu. Tokom ljeta on se prijavio i za posao ugradnje rasvjete u toj opštini, ali će tender biti ponovljen, pošto je Đukanovićeva ponuda proglašena neblagovremenom, a ponuda konkurentske mojkovačke kompanije WF – neispravnom.

Posao ugradnje i nabavke deset solarnih panela u Mojkovcu, koji je BB Solar dobio u septembru, dio je projekta Vlade i lokalne uprave koji se sufinansira iz državne i lokalne kase. Gradonačelnik Mojkovca se preko državnih medija više puta javnosti hvalio kako je tokom 2013. godine u mojkovačkim katunima postavljeno 18 solarnih panela i tako riješen problem nedostatka struje. Medojević je u Pobjedi najavio da će postavljanje panela biti nastavljeno i tokom ove godine. U Programu podsticajnih mjera za mojkovačku opštinu iz 2012. godine navodi se da je lokalnim budžetom za solarne panele te godine bilo predviđeno nešto oko sedam hiljada eura.

Poslići u Mojkovcu tek su mali dio novca koji je kompanija premijerovog sina za nepune tri godine, otkako je osnovana, uspjela da dokuči iz budžeta. BB Solar je od države i lokalnih uprava od tada dobio poslova vrijednih preko million eura. Računajući bar one o kojima javnost zna.

Monitor je ranije pisao da je Blažo Đukanović u Montesol, projekat beskamatnih kredita za domaćinstva radi ugradnje solarnih kolektora, koji je Vlada započela početkom 2011, uključen naknadno. Na tenderu 2011. godine dvanaest kompanija dobilo je licence za taj posao i projekat je krenuo. U to vrijeme, Đukanović još nije bio ni osnovao kompaniju. Ministarstvo ekonomije je bez jasnog razloga tokom 2012. organizovalo novi tender, nakon kojeg je licenca dodijeljena i tek osnovanom BB Solaru. Prema nedavno objavljenim podacima Ministarstva ekonomije BB Solar je u okviru tog projekta ugradio dva solarna panela.

Vlada je 2012. godine čak 820 hiljada eura za ugradnju solarnih panela na UN Eko zgradi u Podgorici dodijelila kompaniji premijerovog sina, u to vrijeme gotovo bez ikakvog radnog iskustva.

Vlada je pri tom taj novac morala da izdvoji iz budžeta zbog toga što je prolongirala izgradnju Eko zgrade i tako izgubila austrijsku donaciju vrijednu 900 hiljada eura. Kao jedan od razloga kašnjenja Vlada je navela plansku dokumentaciju, za koju je bio zadužen Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP) u vlasništvu premijerovog brata Aleksandra Đukanovića. Stric Aleksandar svakako je jedan od zaslužnih za biznis sinovca. Njegova Prva banka obilato je kreditirala BB Solar.

To nije jedini posao gdje su stric i nećak zajedno. U februaru ove godine Državna komisija za kontrolu javnih nabavki prihvatila je žalbu konzorcijuma u kom se nalazio RZUP i BB Solar koji su tvrdili da su oštećeni na tenderu za rekonstrukciju poliklinike u Beranama.

Komisija je poništila odluku Direkcije javnih radova od 28. 01. 2014. godine kojom je posao rekonstrukcije dodijeljen konkurentskom konzorcijumu. Predmet je vraćen na ponovni postupak i odlučivanje. Iz dostupne dokumentacije nije jasno da li je posao konačno pripao Đukanovićima.

Nije sve u dokumentima. Dan je nedavno objavio da je Đukanovićev BB Solar u Kolašinu mimo tendera dobio posao postavljanja rasvjete u okviru projekta rekonstrukcije jedne od tamošnjih ulica, vrijednog preko 300 hiljada eura. Rekonstruk¬ci¬ja uli¬ce se fi¬nan¬si¬ra iz ka¬pi¬tal¬nog bu¬dže¬ta op¬šti¬ne, a in¬ve¬sti¬tor je Di¬rek¬ci¬ja za jav¬ne ra¬do¬ve. Mediji su obavijestili javnost i da su sijalice koje je BB Solar u Kolašinu postavio već pokvarene.

BB Solar je, kako je Monitor već pisao, uključen i u projekat Energy wood, koji realizuje Ministarstvo ekonomije uz podršku luksemburške Agencije za razvojnu saradnju, a kojim se subvencioniraju krediti za domaćinstva za ugradnju sistema za grijanje.

No, najveći poslovi se tek očekuju. Na jednoj od sjednica Vlade s početka godine, donijeta je uredba po kojoj će građani, preko računa za struju, plaćati povlašćene proizvođače takozvane zelene energije. I Blaža među njima.

Za olakšice će moći da se prijavljuju oni koji grade male hidrocentrale, solarne i vjetroelektrane, energetske objekte na biomasu, čvrsti deponijski otpad te biogas. Uvođenje povlašćene cijene za proizvodnju iz OEI obaveza je iz regulative Evropske unije.

Povećavanjem udjela proizvodnje ,,zelene energije” računi za struju biće značajno uvećani. Već u junu ove godine uz račune za struju počela je da se plaća naknada za podsticanje proizvodnje električne energije.

Đukanović se za ove unosne poslove priprema i osnivanjem nove kompanije BB Hidro, koju je formirao u martu ove godine sa svojim partnerom iz kompanije BB Solar Ivanom Burzanovićem.

Nebo je granica.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo