Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Dovršiti crnogorsko proljeće

Objavljeno prije

na

Kakve će posljedice po Crnu Goru imati postizborna koalicija DPS – SDP?

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Podgorica
Zaključena priča o trećem putu

– Nakon rekonstrukcije vladajuće koalicije DPS-SDP, imamo čistu političku situaciju. DPS-SDP je vlast koja preko puta ima opoziciju čime se zaključuje priča o tzv. trećem putu, a budućnost crnogorske političke scene postaje bipolarna.

Da bi pobijedila DPS-SDP koaliciju, opozicija se mora koncentrisati na sopstvene snage, kadrovski se provjetriti i osnažiti, uložiti ozbiljne napore da izgradi i razvije terensku infrastrukturu, jasno se građanski profilisati. Takođe, potrebno je da mnogo pažljivije gradi odnose sa drugim dijelovima društva, kao i međunarodnom zajednicom, jer ti elementi mogu biti podržavajući za njen rad, a taj potencijal do sada nije dovoljno iskorišćen i zbog slabosti same opozicije kojima krivac nije vlast.

U postojećoj situaciji, opozicija bi trebala da DPS-SDP koaliciji suprotstavi jednu opozicionu listu sa jasnom programskom osnovom, principima demokratizacije, uspostavljanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ubrzanja evropskih integracija.

Više nema prostora za očekivanja da bi SDP u jednom trenutku mogao imati političkog i demokratskog, ili kako to neki SDP funkcioneri vole da nazovu ,,patriotskog”, kapaciteta da bude jedan od stožera smjene DPS-a. Ta prilika je potrošena, a time svakako usporen proces reformi i izgradnje vladavine prava, i novi opozicioni pristup treba da se kreira shodno toj realnosti.

Iako je politička scena sada jasno podijeljena ta se podjela nije do kraja desila u partijama i političkim strukturama. Primjera radi, ne vjerujem da će oni koji su ostali u manjini u SDP-u to do kraja prihvatiti kao gotovo. Njihova politička zalaganju su bila i razboritija i prosperitetnija, a SDP bi umjesto u satelita DPS-a profilisala u jedog od ključnih aktera političke scene. Previranja se mogu očekivati i u drugim političkim partijama u kojima ne postoji konsenzus oko daljih strategija političkog djelovanja.

Duško Kovačević, bloger, Podgorica
Opet u istorijski falš

– Gdje će to „istorijsko” pomjeranje SDP-a (koalicije ELPG) završiti jasno je bilo još na početku izbornog procesa, kada se kao njihov nesuđeni, nestranački kandidat, u javnosti pojavio čovjek koji potiče iz mračnih poslovnih dubina Prve porodice – advokat Nikola Martinović.

SDP-ova mjera političkog i kadrovskog, ovih šesnaest godina, koaliranja sa DPS-om, ekvivalentna je patosu Đukanovićevih privatnih interesa, odnosno, uslovljena je „kalamperovštinom” (uplivom u privredno problematično).

Dakle, to su granice u kojima se isključivo i jedino može kretati nova-stara lokalna vlast u Podgorici, ali i determinante tog lažnog emancipatorskog i antimonopolskog novog kursa SDP-a.

Reklo bi se, unaprijed određen, uprljan prostor ravnoteže koruptivnog i „ugrađivačkog” i ništa više od toga. Konzervacija postojećeg.

Poražavajući je osjećaj kad sagledamo koji motivi dominantno konstituišu političko i državotvorno u Crnoj Gori danas. Međutim, šta tu ima novo? Šta smo očekivali i otkud tako snažno iznenađenje SDP-ovim postizbornim odabirom?

Što reče jedan moj prijatelj: „Koalicija ELPG i nije baš toliko prevarila svoje birače. Bar ne većinu. Samo treba pogledati ko su glasači ELPG, naročito SDP-a. Riječ je o ljudima kojima je iz raznih razloga prihvatljivije da u vlast uđu sa DPS-om nego sa bilo kojom opozicionom partijom, a pogotovo sa DF-om”.

Čini mi se da smo ovog puta, (mislim na nezavisne medije i intelektualce) bili oni koji su diletantski zavaravali sebe i javnost, na način što smo jednom bizarnom sekularnom apoteozom proglašavali Krivokapića najvećim kritičarem i oponentom Đukanovića! Jer, samo jedna inertno – anksiozna alternativa može nešto tako zahtijevati i očekivati. Ni psihodelične 68. se nije ostvarila lucidna parola „Budimo realni, tražimo nemoguće”.

Bojim se da se opet krenulo u tu pogubnu iteraciju, u taj istorijski falš, kao onomad, kada se sa Đukanovićem stvarala država, nauštrb demokratije.

Upravo nam ta ista deluzija danas, po svojoj izvrnutoj logici, nudi Krivokapića kao nekog ko će nam donijeti pravednije društvo.

Naša tragična situacija nije samo odraz nekakve subjektivne greške i očiglednog nemorala nekolicine režimlija, nije ni nesmotrenost i koruptivnost opozicione političke elite, nego događaj i usud koji je bio neizbježan i koji se razotkriva iz čitavog crnogorskog bića, kako iz političkog, tako i iz onog građanskog i nazovi progresivnog.

Ervina Dabižinović, psihološkinja, članica Centra za žensko i mirovno obrazovanje Anima – Kotor
Zabrinjavajuće ćutanje opozicije

– Moglo bi se reći da je odgovor na ovo pitanje već viđen. Mi živimo to posljednjih dvadeset godina. Dakle, neće se desiti ništa što se nije dešavalo i do sada. Ono što je meni značajno u sadašnjoj situaciji je takođe već viđeno, međutim moguće da je važnije, ako ne isto važno kao i njihova koalicija za glavni grad, koja je bez iznenađenja, makar za mene, jeste ćutanje i neartikulisan odgovor opozicije. Mora se reći da je opozicija ponovo propustila šansu da djeluje na način da zaštiti volju građana i ustavni poredak Crne Gore.

Ono što je posebno važno je da ni pozicija i opozicija, nemaju, mada ih nisu imali ni do sada, argumente da se obrušavaju na građane i građanke Crne Gore. Građani su im ovog puta dali odgovor, ali su ih i jedni i drugi prevarili.

Nameće se sada važnije pitanje – što će sada građani i građanke Crne Gore, kada su stavljeni u poziciju da oni koji bi trebalo da rukovode procesom demokratizacije i opšte društvene koristi, pokazuju koliko im je stalo suštinski do tog procesa, a koliko do lične dobiti. Uz nepotizam, korupciju i kriminal na svim nivoima, profiterstvo je još jedan segment koji nas povezuje sa ratom i devedesetim u zemlji u kojoj nije izvršena lustracija, promjene garniture koja nas je uvela u rat, ekonomsko osiromašenje i devastacija. Treba ih sve zajedno preživjeti.

Prof. dr Filip Kovačević, Univerzitet Crne Gore
Posljednji signal

– Volio bih kada bi ova cinična politička trgovina kojom se krši izborna volja građana i građanki, a time i Ustav Crne Gore, bila posljednji signal svim anti-monopolskim akterima da je u Crnoj Gori nemoguće mijenjati politički sistem putem sistema.

Dakle, sistem je do te mjere nedemokratski, nakaradan i kriminogen da je bilo kakvo učešće u njegovim političkim institucijama tj. skupštinama i odborima, kao i ,,izborima”, u ovom trenutku potpuno besmisleno i ne može voditi bilo kakvom progresivnom iskoraku prema univerzalnim vrijednostima i socijalnoj pravdi. Zbog toga je vrijeme da se osmišljavaju i sprovode vansistemske nenasilne demokratske mjere i aktivnosti, prvenstveno od strane opozicionih partija, ali i od strane sindikata, udruženja penzionera i studenata, kao i svih slobodnih građana i građanki.

Potrebno je da talas neposredne demokratije zahvati svaki crnogorski grad, u isto vrijeme, tražeći dobronamjerne saveznike u međunarodnoj zajednici. ,,Crnogorsko” proljeće 2012. godine je ostalo nedovršeno. Treba ga dovršiti, jer će se inače Crna Gora pretvoriti u crnu rupu bez dna: konsolidaciju organizovanog kriminala i smrt građanstva.

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Podgorica
Slijedi dalje kvarenje vlasti

– Vjerujem da će ovakav epilog dovesti do daljeg kvarenja vlasti, obesmišljavanja mogućnosti demokratske promjene i daljim podjelama crnogorskog društva. Očekujem nastavak politike i prakse koja nije privržena odgovornosti, transparentnosti i efikasnom rješavanju problema građana. Najopasnija posljedica će biti dalje smanjenje povjerenja u političke partije, političke lidere, izborni proces i demokratiju.

SDP je pokazao kako većinski razmišlja i gdje vidi svoju političku budućnost. Zato je mjera političke pristojnosti da u naredne dvije godine ne kritikuju vlast i koalicionog partnera, a demokratske javnosti da ne pravi ,,fine” razlike između DPS-a i SDP-a.

Opozicija će morati da shvati da bez ozbiljnih reformi neće moći da računa na promjenu vlasti. Pobjedu im, kao što vidimo, ne može donijeti ni prebjeg SDP, ni blagonaklonost dijela medija i NVO, a još manje posredno ili nesposredno miješanje međunarodnih adresa. Opozicija će morati da se okrene sebi i vjerovatno daljoj integraciji i koordinaciji. Najozbiljniji gubitnik je u svakom slučaju Pozitivna, partija koja je pokazala da nema kapacitet za vođenje ozbiljne i odgovorne politike.

Čini se da će i opozicioni, antivladini i privatni mediji morati da razmisle o promjeni strategije i odnosu prema miljenicima u opoziciji i vlasti. Potreban je zaokret sa politike i strančarenja, na pitanja javnih politika. Ako o javnim politikama, institucijama, primjeni zakona i odgovornosti funkcionera i službenika budemo govorili, pisali i pitali koliko inače u medijima ,,tračarimo” o unutarstranačkom i međustranačkom, utoliko će nam svima biti bolje, a promjene izvjesnije.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo