Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Blizu je Grčka

Objavljeno prije

na

Crnoj Gori prijeti grčki scenario. Godinama podgrijavana iluzija o „crnogorskom ekonomskom čudu”, raspršila se kao mjehur od sapunice. Ono što imamo svakoga dana sve manje vrijedi, a novac je svakog dana sve jači. Tako, na primjer, ako je neko kupio stan na kredit, taj stan vrijedi sve manje i manje, a kamate rastu. Ušli smo u makaze, ne razumijevajući da nam način života na dug oduzima pravo da biramo slobodu i demokratiju. Kako nemamo efektivnu monetarnu vlast i središnju banku prostor da se spriječi bankrot veoma je mali. Zato je Vlada, shvatajući da će socijalni i ekonomski balon na jesen biti pred pucanjem, već požurila da se dodatno zaduži kod Kredit Svis banke za ukupno 250 miliona eura, s tim što je posljednji kreditni aranžman, težak 100 miliona, odobren uz garancije Svjetske banke. Upravo one institucije čiji predstavnici tvrde da je „dug Crne Gore na veoma opasnom nivou”. Zemlja je, dakle, nakon neoliberalnog cunamija, postala zavisnik od tuđeg novca, pa je već izvjesno da će se trend zaduživanja nastaviti i u idućoj godini: biće posuđeno najmanje 150 miliona eura. Koliko god to sada izgledalo daleko, čini se, da ni aranžman s MMF-om ne treba odbaciti. To će i praktično značiti priznanje bankrota. MMF će tražiti smanjivanje plata i penzija, te povećanje PDV-a. I to će se svakako desiti. Bolje prije nego kasnije.

Crnogorski zvaničnici često su se dičili činjenicom da je crnogorski PDV od 17 odsto najniži u regionu. „Smatramo da to odgovara trenutnim ekonomskim uslovima u Crnoj Gori i da doprinosi stvaranju konkurentne i podsticajne investicione i poslovne klime”, saopšteno je nedavno iz Poreske uprave Crne Gore. Takva mogućnost je već na mala vrata nagoviještena iz Centralne banke, iako kao „krajnja mjera za punjenje državnog budžeta”. „Ako dođe do pogoršanja ekonomske situacije, povećanje od dva procenta ne bi narušilo poslovni ambijent iako bi uticalo na blagi pad životnog standarda”, tvrdi glavni ekonomista ove institucije Nikola Fabris i ističe da je to rješenje bolje nego da se dodatno poveća javni dug.

Fabris je u pravu ako se ima u vidu tužno stanje javnih finansija, kao i saznanje da se u ovakvoj krizi, s tendencijom pogoršanja, moraju povlačiti iznuđeni i nepopularni potezi. Jer, to će predstavljati udar na ona preduzeća koja još ostvaruju dobit, nadalje uticati na povećanje cijena svih proizvoda i usluga, smanjivanje likvidnosti i dodatno urušavanje standarda crnogorskih građana. Stoga su već iz Unije poslodavaca i iz radničkih asocijacija saopštili da bi povećanje stope PDV-a bila loša vijest. Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Vukašin Zogović kaže da je nakon nameta građanima takse „euro po euro” ovakva mjera sasvim neprihvatljiva i da je ona rezultanta situacije oko KAP-a. „Priča se da ćemo možda platiti 50 miliona za državne garancije za to preduzeće, a ekvivalent za 50 miliona je dva odsto rasta PDV-a . Nas u sindikatu niko ne može ubijediti da to nije novac za tu namjenu”, napominje on.

I Miroslav Prokopijević iz beogradskog Centra za slobodno tržište tvrdi da je takva mjera potpuno pogrešna. ,,Ona će samo privremeno malo popuniti budžet, daviće privredu, a kroz nekoliko mjeseci biće još samo veći problem”, kaže on. Prema njegovim riječima, povećanjem PDV-a za dva odsto samo se izvlači novac iz privrede gdje se koristi produktivno da bi otišao u državu, gdje se koristi neproduktivno. „Ova bi mjera imala smisla samo ako bi se kazalo da će se porezi podići šest mjeseci dok se ne smanje rashodi vezani za državu i dok se ne otpusti jedan broj ljudi iz države, a onda će se oni vratiti tamo gdje su bili”, navodi Prokopijević.

Činjenica je, međutim, da ne postoji primjer u svijetu da je jedna zemlja podigla stopu PDV-a, a zatim je nakon nekoliko mjeseci ili godina ponovo spustila. Stoga je za nezavisne ekonomiste ključno pitanje visine Vladine potrošnje. A opšte je poznato da mi u Crnoj Gori imamo trošadžijsku državu. Zato je istorijska pravda da upravo sedmostruki premijer Milo Đukanović mora uraditi ono što je on najviše „uredio”: trebaće da zaustavi rasipanje državnog novca kako bi se uravnotežio budžet i stvorila dugoročno održiva situacija. No, to protivrječi činjeničnom stanju, jer država ne može podmiriti sve one koji su se postavili kao vjerovnici, posebno ako istovremeno mora da plaća greške koje se mjere desetinama miliona eura zbog strateških pogrešaka ranijih vlada koje su „kupovale investitore” i koje su raznim „reformama” na papiru povoljan poslovni ambijent svele na karikaturu. Zato narednih mjeseci treba očekivati panično pozivanje stranih investitora i državno grabljenje uvijek kada neko pokaže makar i jedan euro. Tako je to u zemlji koja nije izvukla pouku iz svetih knjiga u kojima se govori o snu faraonovom o „sedam debelih i sedam mršavih krava”. Da se, dakle, u godinama kada se ima štedi, a troši kada se nema. U godinama „ekonomskog buma” našim reformatorima uspjelo je čak da prezaduže zemlju i ukinu robne rezerve.

Evropski trend

Povećanje poreza na potrošnju, inače, mjera je koju cijela Evropa primjenjuje kao najefikasniji recept za povećanje prihoda državne kase. Tako je, na primjer, PDV povećan u krizi u 18 članica EU, dok je samo u Češkoj i Slovačkoj smanjen. Prema podacima Evropskog statističkog zavoda Eurostat 2012. godine stope PDV-a kreću se od 15 odsto u Luksemburgu i 17 odsto na Kipru do 27 odsto u Mađarskoj i 25 odsto u Danskoj i Švedskoj. I u Srbiji je PDV povećan sa 18 na 20 odsto.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo