Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tajne tajnog prisluškivanja

Objavljeno prije

na

Punomoćnik MANS-a advokat Veselin Radulović dostavio je protekle nedjelje podgoričkom Osnovnom sudu dokaz kojim je potvrđeno da su nad zaposlenima u MANS-u primjenjivane mjere tajnog nadzora.

Naime, predsjednik Osnovnog suda u Bijelom Polju Radule Piper je, na Radulovićevu urgenciju, dostavio naredbu tog suda iz maja prošle godine, kojom se naređuje identifikacija korisnika IP adrese.

Sud je tako potvrdio da su članovi MANS-a nadzirani s ciljem da se otkrije ko je na internet postavio famozni snimak sa svadbe odbjeglog narkobosa Safeta Kalića.

Radulović je objasnio da je po toj naredbi policija nezakonito prikupljala podatke o komunikaciji sa internet adrese koju koristi MANS. Te podatke policija je prikupljala u tajnosti i zaposleni u MANS-u nijesu obaviješteni da je prema njima primjenjivana neka takva mjera.

U avgustu prošle godine, po žalbi Vanje Ćalović, MUP je donio rješenje kojim nalaže policiji da joj dostavi podatke koje je policija prikupila sa internet komunikacije zaposlenih u MANS-u. No, ni policija ni Vrhovno državno tužilaštvo još nijesu postupili po tom nalogu.

Privatni detektiv Vladan Pavićević za Monitor kaže da se mjere tajnog nadzora odobravaju isključivo ,,ako je ugrožena nacionalna sigurnost i iz oblasti organizovanog kriminala”. Primjena navedenih mjera nad MANS-om je, prema njegovim riječima, neopravdana.

On objašnjava da je Agencija za nacionalnu bezbjednost prije više od godinu izmjenama zakona dobila šira ovlašćenja.

,,Izmjenama je definisano pravo nad primjenama mjera trajnog nadzora u trajanju do dvije godine, što znači da ANB ima pravo tajno da snima audio i video opremom stanove i kancelarije, naravno uz odobrenje Vrhovnog suda. U slučaju da MTN nije utvrđeno postojanje kriminalnih radnji ANB bi trebala da upozna predmet obrade sa obrađenim materijalom”, kaže Pavićević.

Advokat Radulović je podsjetio vrhovnu državnu tužiteljku Ranku Čarapić da protiv zaposlenih u MANS-u nije pokrenut krivični postupak i da mora omogućiti uvid u materijal koji je prikupljan o zaposlenima u toj nevladinoj organizaciji.

,,Najmanje dvije godine rukovodite radnjama kojima se krše osnovna ljudska prava, a sve u očiglednoj namjeri zaštite interesa Safeta Kalića i gostiju na njegovoj svadbi”, rekao je Radulović.

U pomenutom Zakonu o ANB se navodi da građani mogu da budu obaviješteni na lični zahtjev o tome da li se vodi evidencija njihovih ličnih podataka i da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njima. S druge strane, u Ustavu decidno stoji da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj ličnosti.

Slučaj MANS-a je za sada jedinstven po tome što su u ovoj organizaciji uspjeli da dođu do dokaza da je nad njima vršen tajni nadzor. Radulović za Monitor kaže da je u sudskoj praksi primjetno da policija prilično nekontrolisano koristi mjere tajnog nadzora, uz obilatu podršku suda.

Skrivajući se iza čuvanja nacionalne bezbjednosti iz ANB-a i Uprave policije ne saopštavaju podatke koliko se koriste mjere tajnog nadzora. Sudovi uglavnom služe da se ispoštuje zakonska procedura o dobijanju odobrenja za primjenu tih mjera. Analitičari tvrde da je limitirana uloga Unutrašnje kontrole ANB-a, kao i parlamentarna kontrola u vidu Odbora za bezbjednost i odbranu.

O tome dovoljno govori podatak da je jedinu informaciju o broju prisluškivanih građana, početkom ove godine uspjela da pribavi nevladina organizacija Institut Alternativa. Po tim podacima od 2005. do 2009. ANB je prisluškivala 324 građanina Crne Gore. Pozivajući se na zakon o tajnosti podataka uz tvrdnju da bi se time ugrozila nacionalna bezbjednost – iz policije nema novih podataka.

Član skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević u kontinuitetu upozorava da ANB i policija bez adekvatne kontrole parlamenta zloupotrebljavaju mjere tajnog nadzora prisluškujući i nadzirući veliki broj osoba. Nedavno je za Vijesti izjavio da su naručioci prisluškivanja i mafija i vrh države, ali i određeni vlasnici krupnog kapitala. ,,Iz mog iskustva, kao član Odbora za bezbjednost, nemam nikakvu dilemu da su naše službe bile sastavni dio logistike šverca, narkotrafikinga i pranja novca”, tvrdi on.

Medojević već godinama tvrdi da u Crnoj Gori funkcioniše i oprema za prisluškivanje komunikacija jaguar koja je bila u vlasništvu vojske bivše države, a koju sada protivzakonito koriste privatne osobe.

,,Korišćenje savremene digitalne vojne opreme jaguar za prisluškivanje od strane privatnih osoba i zloupotreba te tehnike u prljavoj kampanji protiv opozicije, slobodnih medija, slobodnih intelektualaca već poprima obrise teškog ugrožavanja ustavnog poretka i elementarnih građanskih prava i sloboda”, kazao je početkom godine Medojević.

Iz vlasti su na ove tvrdnje Medojeviću poručivali da porekrene postupak pred nadležnim sudom, ili čitavu priču nazivali lažima i sa ,,indignacijom je odbacivali”.

Najnoviji dokaz da je MANS bio pod prismotrom je još jedan argument tvrdnji da su pod prismotrom često sudije, tužioci, aktivisti nevladinog sektora, novinari, biznismeni, konkurentske osobe ili frakcije u establišmentu, ali i konkurenti u kriminalnim poslovima. S druge strane i pored ,,sveprisutnih” mjera nadzora Darko Šarić je glatko prošao bezbjednosnu provjeru ANB-a, a sa Safetom Kalićem operativci ANB-a su godinama imali srdačne kontakte.

Veo tajne obavezno prati slične akcije nereformisanih tajnih policija u regionu čak i kada su u pitanju i najviši državni zvaničnici. Srbiju posljednjih dana potresa afera prisluškivanja najviših državnih zvaničnika, predsjednika Tomislava Nikolića i potpredsjednika Vlade Aleksandra Vučića. Crna Gora je svoju aferu Listing imala prije godinu. Tada su objavljeni navodno falsifikovani listinzi telefonskih razgovora premijera Igora Lukšića i ministra vanjskih poslova Milana Roćena sa narkobosom Darkom Šarićem. Nakon ove afere sa funkcija su otišli direktor Uprave policije Veselin Veljović i direktor ANB-a Vladan Joković. Afera do danas nije rasvijetljena.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo