Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hronika najavljene nesreće

Objavljeno prije

na

Nova tragedija na crnogorskim prugama.

Radnici novosadske firme ZGOP Ranko Kašiković i Goran Gavrić poginuli su, dok je 46 osoba teže ili lakše povrijeđeno u utorak, nakon direktnog sudara putničkog voza i građevinske drezine u tunelu, nadomak željezničke stanice u Mojkovcu.

Nesreća se dogodila u 17,45 sati – nekoliko minuta nakon što je mašinovođa lokalnog voza Bar – Bijelo Polje dobio zeleno svjetlo da nastavi putovanje iz mojkovačke željezničke stanice. Stotinjak metara nakon što je voz ušao u tri kilometra dug tunel 161, došlo je do sudara lokomotive i radne mašine italijanske kompanije CLF, kojom su trojica radnika krenula do stanice.

Čim su vijesti o sudaru prispjele u Podgoricu, nadležni su počeli prebacivati odgovornost što dalje od sebe i svojih. Tako je izvršni direktor Željezničkog prevoza Milojica Zindović novinare hitro uputio na kolege iz Željezničke infrastrukture.

Njih treba pitati, objasnio je Zindović, otkud građevinska mašina na putu putničkom vozu.

„Prema izjavi mašinovođe, potpuno je poštovana procedura pri pokretanju voza, odnosno dato je zeleno svjetlo i otpravnik vozova je otpremio voz”, kazao je Zindović uz preporuku: „Detaljnije informacije kako je došlo do ove nesreće, odnosno kako je dat napon, kako je pušten voz i dat zeleni signal i otkud mašina na pruzi treba potražiti u Željezničkoj infrastrukturi, jer je njihova nadležnost regulisanje saobraćaja na pruzi”.

Skrštenih ruku nije sjedio ni Zarija Franović, predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture. „Postoji kompletna dokumentacija kada se izvode bilo koji radovi na pruzi, sve je to upisano u knjizi koja se nalazi u željezničkoj stanici u Mojkovcu. Pretpostavljam čija je odgovornost, ali ne bih da prejudiciram prije nego što se sve to pogleda od strane istražnih organa”, naveo je prvi čovjek Infrastrukture precizirajući: „Istraga je u toku i podatke o nesreći daće istražni organi i drugostepena komisija ŽICG, koja će sve to ispratiti”.

Dan kasnije, Zarija Franović je nedvosmisleno otklonio sve moguće dileme: „Ne, naravno, ne osjećam nikakvu odgovornost”, izjavio je on u kamere TV Vijesti. Mediji su, istovremeno, dobili i saopštenje Uprave policije u kome stoji da je V.M. radnik ZGOP-a uhapšen „zbog sumnje da je počinio teško krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja”. Skupa sa V.M. u pritvoru su zadržani otpravnici vozova iz stanica Mojkovac i Mijatovo kolo N.R i G.D.

Zanimljivo je da mediji, uz saopštenja policije i tužilštva, ponavljaju najave po kojima će uzroke nesreće utvrditi i obznaniti drugostepena komisija Željezničke infrastrukture Crne Gore.

Šta je, zapravo, drugostepena komisija?

Pamtimo da je neko tijelo identičnog naziva tadašnje ŽCG, u januaru 2006. godine, nepuna 24 sata nakon tragedije na Bioču, kada je u udesu elektromotornog voza Bijelo Polje –Bar život izgubilo 47 osoba, kao jedinog krivca za tragediju imenovalo mašinovođu Slobodana Drobnjaka.

Tada su članovi drugostepene komisije odlučili da ignorišu sve dokaze koji su ukazivali na to da je nesrećne putnike u smrt odvukao neispravan voz, kršeći propisane procedure o načinu saobraćanja na dionici Podgorica – Bijelo Polje, sa nepotpunom posadom, dok je u lokomotivi sjedio čovjek koji godinama nije imao, zakonom obaveznu, provjeru stručne osposobljenosti… Suprotno argumentima koje su iznosili stručnjaci od Podgorice do Beograda, i sud je prihvatio tezu da je samo jedan čovjek, najtanja karika u lancu onih koji su kršili bezbjednosne propise i procedure, kriv za nezapamćenu tragediju. Drobnjak je osuđen na šest godina zatvora, dok je 11 službenika ŽCG koji su sa njim dijelili optuženičku klupu oslobođeno odgovornosti.

Manje je poznato da je ista drugostepena komisija zataškala sudar dva teretna voza u stanici Kruševo koji se dogodio prije nešto više od dvije godine, tačnije 20. oktobra 2010. Taj događaj je kršten kao „kontakt”, mada Zakon o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju ne definiše takav pojam u vezi udesa i vanrednih događaja.

Još je zanimljivije da pomenuti Zakon (o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju) precizno propisuje da će Ministarstvo saobraćaja formirati „stalni i nezavisni isljedni organ” nadležan za isljeđenja udesa i vanrednih događaja na željeznici. U članu 95. Zakon obavezuje Ministarstvo da propiše „ovlašćenja i obaveze Komisije za isljeđenje, način izbora Komisije, način i postupak utvrđivanja uzroka, posljedica i okolnosti pod kojima je vanredni događaj nastao i odgovornosti za vanredni događaj…”.

U sljedećem, članu 96. Zakona, propisano je da „Isljedni organ mora biti nezavisan po organizaciji, pravnom statusu i načinu donošenja odluka od upravljača infrastrukture, prevoznika… kao i drugih subjekata čiji bi interesi mogli biti suprotni zadacima koji su povjereni isljednom organu. Ujedno, propisano je da isto tijelo „mora biti funkcionalno nezavisno od nadležnog organa za bezbjednost i bilo kojeg regulatornog organa”, dok ovlašćeno lice isljednog organa „mora imati službenu legitimaciju kojom se dokazuje njegov identitet, službeno zvanje i ovlašćenje”.

Teško je u pomenutim citatima prepoznati drugostepenu komisiju u čiji se nalaz uzda Zarija Franović. Iz svega do sada poznatog jasno je da se radi o tijelu koje je nadležno da u okviru kompanije – Željezničke infrastrukture CG – provjerava poštovanje propisa i procedura i o tome referiše nadležnima na čelu sa Franovićem. Zauzvrat, od njih dobijaju platu.

Šta je, ipak, sa nezavisnim istražnim organom koji će uzoke nesreće u kojoj su izgubljeni ljudski životi istražiti ne vodeći računa o zaštiti ličnih interesa šefova i političara?

Prema informacijama u posjedu Monitora, na mjestu nesreće u tunelu 161 nije se pojavio niko ko se prisutnima legitimisao kao ovlašćeno lice isljednog organa Ministarstva saobraćaja. Monitor je potom pokušao da u Ministarstvu saobraćaja sazna više detalja o tome da li je i kada Ministarstvo ispoštovalo odredbe Zakona o bezbjednosti željezničkog saobraćaja i formiralo nezavisan isljedni organ. Dodatno, interesovalo nas je ko su ovlašćena lica zadužena da istraže uzroke nesreće na pruzi kod Mojkovca.

Konkretan i provjerljiv odgovor nijesmo dobili. Stvari prepuštene same sebi obavezno idu nagore, kaže jedan od Marfijevih zakona. Stanje na crnogorskim prugama to i potvrđuje. Dvadesetak putničkih vozova dnevno saobraća na manje od 250 kilometara crnogorskih pruga. U njima je i od njih, od 2006. godine, poginulo više od 50 putnika i pružnih radnika. Putovati crnogorskim vozovima postalo je rizično koliko i ekstremni sportovi.

Marijana BOJANIĆ – Zoran RADULOVIĆ

Riječi, riječi

Neposredno pred zaključenje ovog broja Monitora dobili smo iz Ministarstva saobraćaja odgovor na pitanja citirana i u ovom tekstu. Uz neophodna skraćenja, dobijeni materijal prenosimo integralno, iako on suštinski ne nudi odgovor na njih:

– Poglavlje 7 Zakona o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju, preciznije članovi od 91 do 97 tretiraju oblast postupka u slučaju vanrednih događaja, u kom su jasno propisani postupci i odgovornosti učesnika u vanrednom događaju.

Isleđenje svakog vanrednog događaja vrši se na osnovu člana 95 Zakona o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju… Željeznička društva na osnovu ovog člana, podzakonskih akata (Pravilnika 19 i Uputstva 79 o postupcima u slučaju vanrednih događaja), kao i po „Sporazumu za primjenu Uputstva 79” koji su potpisali upravljač infrastrukturom i prevoznici 2010. godine, kako bi se precizno odredio način i sastav komisija. Sporazum je bio potreban jer sada postoje 3 nezavisna akcionarska društva, koja delegiraju članove u komisije u zavisnosti od težine i učesnika u istom. Komisije formirane na osnovu prethodno navedenih akata su ovlašćene da vrše isleđenje vanrednih događaja u sadašnjim uslovima.

A članom 96 pomenutog zakona je definisan isljedni organ. U stavu 2 člana 96 se navodi da: „Isljeđenje udesa, u cilju mogućeg poboljšanja bezbjednosti željezničkog saobraćaja vodi se nezavisno od sudske istrage o istom događaju i njim se ne istražuje pojedinačna krivica ili odgovornost.” Glavni zadatak rada isljednog organa je u tome da se utvrdi okolnosti pod kojima je došlo do udesa i da se u daljem radu te okolnosti prevaziđu.

PR Služba Ministarstva saobraćaja i pomorstva

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo