INTERVJU
Branko Pavlović, advokat iz Beograda: Vlast se bavi isključivo pljačkom
Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor onlineIstrage koje se vode u zemljama EU o korupciji i pranju novca preko zapadnih banaka koje su ušle na tržište Balkana, pokazuju da je kriminal stigao u same vrhove balkanskih država, ali i da moćne banke spremno izdvajaju velike sume novce za podmićivanje balkanskih političara. Kada se to otkrije na Zapadu, kao u slučaju bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera i austrijske Hipo Alpe Adrija banke,dolazi i do nekakvog epiloga. A i tužilaštva balkanskih država dobijaju nalog da istraže i procesuiraju ono što je već otkriveno negdje drugo, u imperativnoj EU. O sistemskim zavjerama protiv dostizanja pravičnosti i pravde na domaćem terenu razgovarali smo sa Brankom Pavlovićem, nekadašnjim direktorom Agencije za privatizaciju u Srbiji, koji je nakon pokušaja da spriječi prodaju po bagatelnoj cijeni preko Agencije na čijem je čelu bio, brzo smijenjen. MONITOR: U izvještaju EU o Srbiji za 2010, između ostalog se apostrofira nedovoljno snažna borba protiv organizovanog kriminala, a posebno insistira na nedostacima logistike za sprovođenje finansijskih istraga. Da li je država baš toliko tehnički nesposobna da u zemlji u kojoj se pere novac kroz privatizaciju, nije u stanju da ustanovi šta se zaista događa?
PAVLOVIĆ: Dve prethodne napomene: prvo, vladajuća grupacija, pre svega Demokratska stranka, je najveća organizovana kriminalna grupa u Srbiji koja bi prva bila na udaru upravo finansijskih istraga i drugo – privatizacija ni slučajno nije najavažnija karika u finansijskim malverzacijama u Srbiji. Daleko ispred privatizacije je pranje para kroz javne poslove, dobijanje kreditnih linija od banaka i građevinski sektor. Što se tiče kapaciteta države, veoma je važno kojim putem se krene u raščišćavanje kriminala. Treba početi od primera koji su najjednostavniji za dokazivanje, a istovremeno predstavljaju pljačke velike vrednosti. Takvih primera ima i dajem svoj skromni doprinos, zastupajući jednog klijenta, da se oni rasvetle ove godine. Ovo zbog toga što svi putevi pljačke uvek vode ka istim ljudima, pa je besmisleno gonjenje početi komplikovanim slučajevima koji se onda tako zapletu da nikakvog ishoda ni ne može biti. Takav pristup da se krene od veoma komplikovanih slučajeva upravo bi odgovarao vladajućoj grupaciji. Dodatni veoma veliki problem je u tome što su i Javni tužilac Republike Srbije i Specijalni tužilac pod ogromnim uticajem vrha izvršne vlasti. I tu se krug zatvara.
MONITOR: Crna Gora je, sa sličnim primjedbama, ali i sa uslovljavanjem za početak pregovora, izložena velikoj kritici. Manje kada se radi o kvalitetu i usklađenosti zakonodavstva, a više zbog velikog „zabušavanja”, neprimjenjivanja zakona. Milijarede eura se peru kroz najnoviju transformaciju vlasništva. Zašto elite koje se zaklinju u EU budućnost, sistemski i sistematično rade protiv toga?
PAVLOVIĆ: Tu je odgovor veoma jednostavan. Prosto ne mogu, ni u Srbiji ni u Crnoj Gori, da otvoreno kažu građanima „znate mi se bavimo krađom”. Priznaćete da „evropske integracije” mnogo bolje zvuče. Sa druge strane treba otvoreno reći da razvijenim zemljama, početno, veoma odgovara visokokorumpirano rukovodstvo neke zemlje, zato što onda oni sprovode svoje interese kako hoće. Tenzija nastaje u trenutku kada svetski moćnici procene da je zemlja bez mogućnosti za samostalni razvoj i politiku i da je vreme da se korupcija suzbije, kao u svakoj dobro uređenoj koloniji.
MONITOR: U optužnici protiv Duška Šarića kojem se upravo sudi u Crnoj Gori, navodi se da je novac stečen prodajom ili preprodajom kokaina opran preko Hipo Alpe Adrija banke i Prve banke Crne Gore. U Srbiji je nedavno uhapšeno devet bivših rukovodilaca Metals banke pod optužbama za pranje novca Šarićevih. Ako su firme po Srbiji zbog neadekvatnog zakonodavstva kupovali i oni osuđivani za privredni kriminal, kako su bankari ispali tako „naivni”?
PAVLOVIĆ: Ostaje da se postupci dovedu do kraja i baš me interesuje kakav će biti epilog. Ovo naročito zbog Metals banke u Srbiji čiji kraci vode direktno do samog vrha Demokratske stranke. Opasnost postoji da tužilaštvo u Srbiji sa glavnim osumnjičenim iz sveta bankarstva napravi dogovor da će dobiti minimalne kazne, ako svu krivicu uzmu na sebe i ne otvore pitanje političke pozadine. Inače, ako krivičnih dela ima, onda izvesno nije reč o neusklađenom pravnom sistemu, nego o organizovanoj kriminalnoj grupi.
MONITOR: Kako tumačite afere, ali i sudske postupke, koji za osnov imaju nezakonito poslovanje Hipo Alpe Adrija banke, a u koji su umiješani zbog korupcije ali i drugih teških krivičnih dijela, i političari i „profi” kriminalci?
PAVLOVIĆ: Ne bih se fokusirao na Hipo banku prosto zbog toga što je suštinski matična banka u Austriji postala državno vlasništvo. Predstoji joj spajanje sa drugom poslovnom bankom i tada će tamo detaljno sve finansijski analizirati. Pažnju treba usmeriti na banke u kojima je državno vlasništvo većinsko ili odlučujuće. Američka DEA je napravila početne analize, ali taj deo posla moramo mi da odradimo.
MONITOR: Kada se radi o Metals banci – priključenoj Razvojnoj banci Vojvodine, interesantno je da je jedan od njenih prinudnih upravnik Srđan Petrović, a koji je i predložio da ova banka uđe u Vojvođanski fond za razvoj iz kojeg je nastala Razvojna banka Vojvodine, optužen za pranje 3,5 miliona eura od prodaje kokaina, u okviru „slučaja Šarić”. To su interesantne pojave i karijere?
PAVLOVIĆ: Da ponovim, pod uslovom da se krivica dokaže, pravo je pitanje da li će istraga ići do vrha piramide, jer je potpuno jasno da sva uhapšena lica, ako su radila to što se kaže, svakako nisu mogla da pranje para sprovode bez političara u vrhu vlasti. Ja bih još dodao da je interesantno ispitati i ulogu vrha Narodne banke Srbije i Agencije za osiguranje depozita.
MONITOR: Po Vašem iskustvu, ko su glavni akteri projekta privatizacione pljačke, uključujući i ovaj aspekt „običnog” kriminala sa pranjem novca , i postoji li u tome nekakva šema, model ili neka vrsta pripreme za ovaj posao, kada je postalo jasno da je komunizam gotov?
PAVLOVIĆ: Uvek su krivi državni funkcioneri i službenici. Priprema se sastoji u tome da svi državni organi, ili gotovo svi, jednovremeno budu deo organizovane grupe. A to se postiže tzv.partijskim kadriranjem. U tom lancu izuzetno je važna uloga direktora Agencije za privatizaciju. Dovoljno je da on radi stručno i pošteno, pa da veliki broj „sumnjivih” privatizacija bude nemoguć.
MONITOR: Koliko su kod nas pripadnici političko-ekonomske elite patrijske države SFRJ, zajedno sa djelovima tajnih službi, smislili i organizovali početak prelivanja društvenog bogatstva u ruke malog broja pojedinaca „od povjerenja”, kao što je to izgleda bilo u Rusiji?
PAVLOVIĆ: Na kraju se u Rusiji pokazalo da je tajna služba, uz velike probleme, ipak uspela da spase državu, vrati znatan deo novca koji se prelio privatnicima i postavi Rusiju na noge, bez ikakavog spoljnjeg duga. Kod nas se sve raspalo. Organizovan kriminal je nastao za vreme Miloševića, pošto je samo tako mogao da se puni formalno nepostojeći budžet za vojne operacije. Sa padom Jovice Stanišića je počelo paranje džempera, a nakon pada Miloševića nastalo je rasulo.
MONITOR: Šta je sa našim neoliberalima na vlasti koji su do juče zagovarali prodaju svega i svačega, pa čak i prirodnih resursa, ali nisu baš vodili računa o ekonomskom efektu svojih transakcija kada se radi o opštem interesu? Gdje je tu tržišna, ekonomska logika?
PAVLOVIĆ: Zvučaće Vam veoma radikalno, ali mislim da se već duže u Srbiji uopšte ne vodi bilo kakva politika. Vlast se bavi isključivo pljačkom. Oni se politikom bave tačno onoliko koliko se narko diler heroinom bavi npr. automehaničarskom radnjom koja mu služi kao legalni paravan. Osim toga, neoliberalni koncept je bio apsolutno vladajući u svetskim razmerama 2001, pa sve do krize, tako da je našim političarima bilo lako da ponavljaju neoliberalne mantre i da se time deklarišu kao moderni i još da dobijaju pohvale sa Zapada. Za sve to vreme, oni su se suštinski bavili pljačkom. A Zapad se bavio ovladavanjem Srbijom.
Strancima za male pare
MONITOR: U Srbiji se poslije 2000. smatralo da bi reforma bankarskog sistema trebalo da počne zatvaranjem tri velike državne banke. Danas na svakom ćošku nailazimo na bankarsku ispostavu velikih inostranih banaka. Kako ocjenjujete doprinos ovog buma banaka srpskoj, ali i tranziciji našeg regiona?
PAVLOVIĆ: Čitav koncept tranzicije je pogrešan, a u njemu banke imaju važnu ulogu. Da objasnim. Koncept niskih carina, koje se imaju naglo spustiti, u prevodu znači da domaća roba, posle godina u kojima je privreda bila izložena sankcijama i bombardovanju, ne može konkurisati stranoj robi. Istovremeno insistiranje da domaća valuta mora da bude potpuno nerealno jaka, u prevodu znači da se ima uništiti sva izvozno orijentisana privreda, kako bi se eliminisala konkurencija na stranim tržištima. Koncept brze privatizacije koja rešava sama po sebi sve probleme, u prevodu znači da stranci mogu da jeftino kupe sva preduzeća koja imaju u osnovi monopolski položaj u Srbiji (isto je naravno i u drugim zemljama) , kao što su cementare, benzinske pumpe, duvanska industrija i slično. Stranci su to i pokupovali. Nema domaćih tajkuna u najavažnijim privatizacijama. Koncept da banke dominantno moraju biti strane, u prevodu znači da u delu privrede koja nekim čudom uspeva da posluje i od građana treba, preko visokih kamata, izvući u korist „doktora” koji propisuju tranziciju, dodatno bogatstvo.
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
INTERVJU
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Ključna pouka je da ne treba potcjenjivati građane
Objavljeno prije
1 danna
4 Oktobra, 2024Ili će vlast formirati partije vlasti PES-Demokrate i one koje su okupljene u koaliciji Za budućnost Podgorice, a čija su okosnica NSD i DNP, uz podršku koalicije koju je predvodio predsjednik Jakov Milatović, ili će je formirati DPS uz podršku onih partija i saveza koji su učestvovali u rušenju prethodne lokalne vlasti, kao i nekih novih, a ideološki bliskih partija, a pri čemu je opet ključna Milatovićeva koalicija. Po mom sudu, nećemo imati “budvanski scenario” jer to ne odgovara nikom od aktera, a posebno ne vlastima
MONITOR: Kako vidite preliminarne rezultate podgoričkih lokalnih izbora u Podgorici?
ULJAREVIĆ: Preliminarni rezultati ovih izbora su, u značajnom, u okvirima očekivanog u dijelu odnosa snaga ključnih aktera, a čini se da ni ponavljanje izbora na jednom manjem broju biračkih mjesta ne može donijeti promjene koje bi uticale na postojeću konstelaciju.
Takođe, iako je bila izvjesna veća apstencija, čini se da to većina političkih subjekata nije uzela za ozbiljno niti su kampanje išle u pravcu adresiranja apstitenata. To je uticalo da nešto bolji rezultat zabilježe oni koji imaju jaču infrastrukturu, ali i oni koji su se borili za censuz jer je, pri toj izlaznosti, bio dostižniji.
MONITOR: Ko su „pobjednici“, a ko „gubitinici“?
ULJAREVIĆ: Ubjedljivi gubitnici su koalicija PES-Demokrate koja je ušla u ovaj izborni ciklus sa pozicije vlasti, uložila vidljivo ogromne resurse, prednjačila u funkcionerskoj kampanji do mjere koja do sada nije viđena, a osobito je naglašena i činjenicom da su to radili nekadašnji žestoki kritičari funkcionerskih kampanja DPS-a iz perioda kad je ta partija imala vlast. Rezultat je da ne samo da nije bilo sinergetskog efekta, nego je ta koalicija osvojila manje u odnosu na procentualni zbir ili zbir odborničkih mandata na lokalnim izborima 2022. godine, kada je čak PES nastupao iz pozicije opozicije.
Dodatno, slično Budvi gdje je PES uzalud politički potrošio Predraga Zenovića, glavnog pregovarača, u Podgorici su politički potrošili Sašu Mujovića, ministra energetike. Ovo nije podsticajna poruka ni za njihove funkcionere, jer postaje vidljivo da se oni tretiraju kao roba i često unaprijed svjesno žrtvuju. U oba slučaja se radilo o osobama koje su imale potencijal, ali ovim preranim isturanjem u arenu za koju nisu bili spremni niti su im tokom kampanje dali adekvatnu stručnu pažnju, faktički su te političke karijere prerano ograničene. Mujović je ubačen u kalup u kojem se vidno nije osjećao kao svoj na svome, a to je onda vodilo i neubjedljivim nastupima koji su i njemu i koaliciji koju je predstavljao donijeli negativne poene.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
BORIS PAVELIĆ, NOVINAR NACIONALA: Crna Gora se , ako želi u EU, mora potruditi da popravi odnose s Hrvatskom
Objavljeno prije
1 danna
4 Oktobra, 2024Imam dojam da Crna Gora potcjenjuje činjenicu da je Hrvatska- kako sada stvari stoje – zaustavila napredovanje Crne Gore prema EU. I da ga neće tako lako iznova dopustiti
MONITOR: U decembru su predsjednički izbori. Pominje se da će biti najmanje sedam kandidatkinja i kandidata. Interesantna je procjena HDZ da je najbolje da njihov kandidat bude -blizak ali ne više i član HDZ, Dragan Primorac. Hoće li njegov glavni rival biti najvjerovatniji kandidat SDP i sadašnji predsjednik Zoran Milanović ili je moguće iznenađenje?
PAVELIĆ: U nedavno objavljenoj anketi, sadašnji predsjednik Zoran Milanović osvaja oko trećine glasova, 36 posto, a s 21 posto slijedi ga nezavisni kandidat s podrškom HDZ-a, bivši ministar znanosti i forenzičar Dragan Primorac. Rezultati te ankete poklapaju se s procjenama analitičara, prema kojima je Milanović favorit izbora, a u drugi krug bi se mogao plasirati Primorac. Međutim, iznenađenja nisu nemoguća: potpora raste i filozofkinji i nezavisnoj parlamentarnoj zastupnici Mariji Selak Raspudić koja je nedavno zbog spora o pobačaju napustila desnu populističku stranku Most: branila je pravo žene na pobačaj, ali joj se suprotstavio popularni stranački kolega, i suradnja je pukla. Zanimljivo će biti i kako će na predsjedničkim izborima proći kandidatkinja ljevice i psihijatrica Ivana Kekin, parlamentarna zastupnica zeleno-lijeve stranke Možemo!, inače supruga frontmena popularnog rock benda Hladno pivo Mile Kekina. Ona će Milanoviću oduzeti glasove na ljevici. Što se Primorca tiče, on formalno jest nezavisni kandidat, ali godinama je bio član HDZ-a, a i stranački ministar znanosti, pa je svima jasno kako je faktički riječ o HDZ-ovom kandidatu. Činjenica da je HDZ podržao baš njega, više govori o kadrovskom deficitu stranke, nego o promišljenoj političkoj taktici za proširenjem podrške birača.
MONITOR: HDZ je Vladu formirao sa Domovinskim pokretom koji se ubrzo raspao. Mario Radić je formirao DOMINO i pretpostavlja se da će i dalje htjeti da bude dio parlamentarne većine. Kakav razvoj događaja je predvidljiv?
PAVELIĆ: Ta je situacija bizarna: Domovinski pokret nastao je iz HDZ-a, kada se desna frakcija stranke izdvojila u posebnu stranku. Sada su opet u koaliciji, ali se i Domovinski pokret raspao na matičnu stranku i Domino. Istodobno, i jedni i drugi i dalje su u koaliciji s HDZ-om. Mediji su čak ironizirali ponašanje članova Domina, donedavnih članova Domovinskog pokreta, koji su krenuli pregovarati s HDZ-om o udjelu u vlasti i prije nego što su formirali stranku. Najvjerojatnije je da će i Domovinski pokret i Domino u parlamentu biti manji od makova zrna kada je riječ o poslušnosti HDZ-u. To, međutim, ne znači da će biti i manje opasni: njihova antisrpska retorika i otvorena-blago rečeno, netrpeljivost prema Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci Milorada Pupovca truju javni govor i legitimiziraju protusrpsku i anti-antifašističku retoriku. Domovinski pokret i Domino mogu se promatrati kao ovdašnje varijante novih radikalno desnih stranaka u Europi, uz važan dodatak: nastale su iz krugova ratnih veterana, opterećenih stvarnim i nezaliječenim ratnim traumama, koji politiku kreiraju na podlozi psihološkog tereta rata, a neki od njih i namjerno manipuliraju njime. To, dakako, nije ni moralno ni politički opravdano, ali je ljudski razumljivo. Ako želi politiku utemeljenu na konstruktivnom građanskom interesu-a ne na ratnim traumama, društvo bi taj problem trebalo osvijestiti i na svim se razinama posvetiti njegovu rješavanju.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
IVANA MARIĆ, POLITIČKA ANALITIČARKA IZ SARAJEVA: Nacionalizam političare štiti od propitivanja
Objavljeno prije
1 sedmicana
27 Septembra, 2024Nije tajna da u BiH brojači imaju veći uticaj na izborne rezultate od birača i da stvarna borba za pobjedu na izborima počinje tek nakon zatvaranja birališta. Schmidtove izmjene izbornog zakona će voditi realnijem izbornom rezultatu
MONITOR: Početkom oktobra biraće se lokalna vlast u BiH. Kako ocjenjujete značaj ovih izbora za funkcionisanje ne samo lokalne samouprave u BiH već i kao motivišućeg faktora za veću participativnost građana/ki u političkom životu?
MARIĆ: Političku situaciju u BiH najbolje oslikava činjenica da su širenje nacionalne mržnje i optužbe za izdaju sopstvenog naroda prevladavajuće teme predizborne kampanje za lokalne izbore. U nacionalnom divljanju, konkretne teme od značaja za lokalne zajednice, padaju u drugi plan. Najviše lajkova dobijaju populisti koji oštro napadaju-pa i vrijeđaju, političare iz drugog naroda. Uvredama i prijetnjama se redovno pridruži plejada on-line bojovnika. Zbog toga ćemo biti zadovoljni ako na izbore izađe 50 posto birača.
Pri tome je važno znati da se u stvarnosti narodi međusobno ne mrze toliko koliko bi političari to željeli. A političari, koji to nameću, su više kriminalci nego nacionalisti, ali su shvatili da ih nacionalizam štiti od propitivanja. Dok stvarate predratnu atmosferu niko vas neće pitati šta vaša ruka radi u njihovom džepu.
Srećom postoje izuzeci među načelnicima, ljudi koji pošteno i vrijedno rade svoj posao. Takvi ljudi se ne bave nacionalizmom, oni podršku građana dobijaju na osnovu postignutih rezultata, a ne populizma. To je nepogrešivo mjerilo kvaliteta političara: što više nacionalizma-to manje rezultata, a više korupcije.
MONITOR: Ovi izbori će biti prvi koji će se održati po- intervencijom VP Kristijana Šmita, izmjenjenom Izbornom zakonu. Izmjene predviđaju i nemogućnost da se kandiduju oni koji su osuđeni za ratne zločine. Šmitova intervencija u Izborni zakon nije dočekana sa nepodijeljenim odobravanjem, ne samo u RS. Može li ona uticati na izborne rezultate i kako?
MARIĆ: Čim političke stranke, koje imaju korist od izbornih prevara, nisu zadovoljne izmjenama Izbornog zakona, to govori da su izmjene dobre za građane. Visoki predstavnik je nametnuo pravila koja će osigurati veći stepen integriteta izbornog procesa. Nije tajna da u BiH brojači imaju veći uticaj na izborne rezultate od birača i da stvarna borba za pobjedu na izborima počinje tek nakon zatvaranja birališta. Schmidtove izmjene se najviše tiču segmenata u kojima se dešavalo najviše prevara, a to su sastav biračkih odbora, brojanje glasova, mijenjane preferenci nakon izbora i sastavljanje lažnih zapisnika s birališta. Ove izmjene će voditi realnijem izbornom rezultatu.
MONITOR: VP Šmit sastao se u Sarajevu sa glavnim tužiocem MRMKS, Seržom Bramercom. Navedeno je da je evidentirano oko 400 bjegunaca od pravde koji uglavnom sada žive u Srbiji i Hrvatskoj. Konstatovano je da bi od tih zemalja trebalo tražiti da im sude. Pitanje tzv. tranzicione pravde bolna je tačka za sve žrtve. Da li ono postaje samo ad hoc političko-propagandni problem regionalnih politika?
MARIĆ: Efekt kazne se postiže ukoliko kazna uslijedi netom nakon počinjenja zločina. Kakva je svrha kazne za ratnog zločinca koji bi bio osuđen 30 godina nakon počinjenja? Može li se zadovoljenjem pravde nazvati ako je žrtva 30 godina živjela u saznanju da je zločinac na slobodi i ako ga je čak i sretala jer žive u istom mjestu? Mnogi od njih će prije umrijeti nego što će dočekati suđenje, kako žrtve tako i zločinci. Naravno da od toga ne treba odustati ali bi za sve nas bilo bolje da se to završilo prije 20 godina i da smo nastavili živjeti bez potrebe da svako malo diramo u žive rane.
Sve tri strane u BiH imaju isti stav po tom pitanju tako što priznaju samo svoje heroje i njihove zločince i rade sve na tome da zaštite te svoje „heroje“, a ako njihove zločine ne mogu odbraniti onda im pomognu da ne budu dostupni pravdi. Naravno da se po broju zločinaca i heroja ne mogu porediti, ali im je doktrina isto.
Teško da će se tu nešto uskoro promijeniti, a nenadoknadiva šteta je počinjena žrtvama ovolikim odugovlačenjem. To će biti samo jedan od brojnih problema koji nismo uspjeli riješiti mi, već vrijeme.
MONITOR: Nedavno je Sud u Strazburu naložio BiH da se pozabavi njegovom presudom u slučaju Slavena Kovačevića. Kovačević-koji je i savjetnik Željka Komšića, tvrdio je da je zakonskim odredbama suspendovano njegovo aktivno biračko pravo pri izboru članova/ca Predsjedništva. Njegov je i stav da VP Šmit podržava HDZ, a Šmit je podsjetio da je tražio od institucija da izmjenama Ustava sprovedu i ranije presude („Sejdić-Finci“, „Zornić“…) Samo mali deo političke scene u BiH je, izgleda, zainteresovan da se ove presude sprovedu. Zašto?
MARIĆ: Bosna i Hercegovina ima specifično ustavno uređenje. Ustavotvorci su bili svjesni da je nemoguće napraviti savršeno rješenje kojim bi svi bili zadovoljni, pa su napravili ono što su mogli. U BiH problem nije loš Ustav, već loši političari koji se trude da nađu svaku rupu i od nje naprave problem, umjesto da nađu način kako da te rupe zakrpe. Jasno je da nisu ispoštovana ljudska prava svih građana podjednako po pitanju izbora za člana Predsjedništva, ali je to tada bilo jedino moguće rješenje. Umjesto da zajednički traže rješenje tog i sličnih problema, neki političari su u tome vidjeli priliku da sebe promovišu.
Slaven Kovačević je tužio državu BiH jer mu ne dozvoljava da se kao pripadnih Ostalih kandiduje za Predsjedništvo BiH, zanemarujući da se kao Hrvat mogao kandidovati za tu funkciju, jer se dok je bio u Gradskom vijeću Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat. To dovoljno govori o paradoksu i iskrenim namjerama.
MONITOR: Kako vidite „saradnju“ političkih vođa zemalja regiona na prebacivanju unutrašnjih problema na regionalni nivo?
MARIĆ: Kada gledate narušene političke odnose u regiji ne možete da se ne pitate šta se desilo jer je prije dvadeset godina situacija bila mnogo bolja. Održavali su se bilateralni i trilateralni sastanci, razgovaralo se o saradnji, a onda smo se odjednom počeli ponovo gledati preko ništana. To je taj trend populizma u kombinaciji s nedostatkom rezultata. Čim vam nešto ne ide dobro ili ste napravili neki propust, siguran recept za skretanje pažnje javnosti sa tog problema je upiranje prstom u komšije, kao prijetnju na koju uvijek moramo budno motriti.
MONITOR: Šef CIA, Vilijem Berns, nedavno je bio u Sarajevu, Beogradu i Prištini. Malo toga smo saznali o sardžaju njegovih razgovora sa našim lokalnim moćnicima. Kako Vi razumijete ovu CIA turneju?
MARIĆ: Stvarni cilj i povod takvih posjeta nikada ne bude zvanično predstavljen, ali se može pretpostaviti da to nisu bili nimalo ugodni razgovori i da su bili više monolozi u kojima je američka strana iznosila „preporuke“ zajedno s posljedicama koje bi mogle uslijediti u slučaju njihovog nepoštivanja. U turbulentim geopolitičkim kretanjima, niko ne želi da se bavi globalno nebitnim sukobima, ako to već mogu izbjeći. Značaj ove regije za Ameriku je samo u toj mjeri u kojoj predstavljamo opasnost za širenje interesa Rusije i Kine. Mi bismo voljeli da smo im bitni ali smo za njih premali i uključuju se samo koliko moraju.
U BiH je cilj posjete bio jasan, Dodik. No, pošto je on na „crnoj listi“ američke administracije nije se mogao, a vjerovatno ni želio, sastati s njim, pa mu je poruku poslao preko Željke Cvijanović. Ostali sastanci su bili protokolarni. Da je postigao svoj cilj postalo je očito već u prvoj izjavi Dodika nakon te posjete u kojoj je negirao da je ikada govorio o samostalnosti RS-a.
Propisane kvote za žene nisu pokazale veliki uspjeh
MONITOR: Samo 29 žena su kandidatkinje za gradonačelnice i načelnice. Među njima su, međutim, i već vrlo prominentne političarke kao što su gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i vrlo uspješna protivkandidatkinja Miloradu Dodiku na izboru za predsjednika/cu RS, Jelena Trivić. Koliko su žene-kandidatkinje u BiH prilagodljive mejnstrim politici a koliko imaju priliku ili uopšte žele da kandiduju nešto novo što bi ih učinilo liderkama?
MARIĆ: Istraživanja iz biznis sektora su pokazala da su kompanije koje u upravama imaju žene, uspješnije i profitabilnije od onih u kojima su samo muškarci. Vjerujem da bi se veći postotak žena u politici pozitivno odrazio na razvoj društva. Ali, mnogo je manji broj žena koje se ozbiljno žele baviti politikom. Mnoge žene, posebno one koje imaju porodicu, odluče se za neko drugo zanimanje. Osim toga, to sa sobom nosi i rizik da postanete žrtva javnog progona na društvenim mrežama i po forumima, u koji nerijetko uvuku i članove porodice, pa i djecu.
Problem sa sudjelovanjem žena u politici u BiH je što brojne funkcionerke ne djeluju samostalno, već ih povezuju sa nekim muškarcem koji im je tu funkciju osigurao. Ne mislim na fizičku vezu već isključivo na nadmoć. Takve političarke nestaju s političke scene kada njihov nadređeni tako odluči ili kada on izgubi moć.
Propisane kvote za žene nisu pokazale veliki uspjeh. Žene koje su se same izborile za svoje mjesto u politici su prodornije, uspješnije i znaju se bolje zauzeti za ono što žele i što misle da je dobro za društvo.
Politički inters u EU ima prednost nad propisima
MONITOR: Aleksandar Vučić je na nedavnom bezbjednosnom forumu u Pragu, rekao da neće Crna Gora već Ukrajina biti sljedeća članica EU. Vučić je u UN upravo najavio da će odlikovati sve koji su glasali protiv Rezolucije o Srebrenici…Kada je reč o BiH, otpočinjanje pregovora sa EU kao da je zamrznuto. Šta je to prouzrokovalo?
MARIĆ: Kolikogod mi željeli vjerovati da se u EU sve dešava po propisima, činjenica je da politički interes ima prednost. Tako je i po pitanju prijema Ukrajine i Moldavije u EU, tako je bilo i po pitanju prijema Bugarske i Rumunije u EU. Najlakše je bildati mišiće na zemljama zapadnog Balkana. No, to nije opravdanje za neispunjavanje uslova koje je EU postavila. Posebno jer se ne radi o nekim apstraktnim zahtjevima već o reformama od kojih će država imati koristi.
Jasno je da se političari opiru tome, posebno jer im je slika hapšenja Ive Sanadera još pred očima i jer su prve reforme koje moraju uraditi one koje se tiču borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Niko ne reže rado granu na kojoj sjedi i gradi svoje carstvo. Zbog toga je BiH zadnja država koja ima pravo da bilo šta prigovori zbog prijema drugih u EU, jer smo mi prvi krenuli tim putem, a nakon 20 godina smo dospjeli na začelje. Ono što je u svemu tome dobro je da bh. političari nemaju alternativu EU članstvu i prisiljeni su da ponekad nešto puste iako znaju da bi mogli skupo platiti za to. Milijarde eura, koje EU daje uzornim učenicima, dodatna su motivacija da političari usvoje i poneki neugodan zakon.
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
GLEDIŠTE / prije 1 dan
Preokret u sudstvu neophodan za preokret u državi i društvu
Monitor online
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 dan
Odbrojavanje
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Prepakivanje
Zoran Radulović
-
ALTERVIZIJA / prije 1 sedmica
Ekonomija i identitet
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Orlovo pero
Ferid Muhić
Novi broj
POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno
33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina
SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl
Izdvajamo
-
HORIZONTI3 sedmice
VUČIĆEV REŽIM OTVORENO O PLANOVIMA ZA CRNU GORU: Srpski svet i narko biznis pod istom kapom
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Strategija neuspjeha
-
FOKUS3 sedmice
POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Sjaši Kurta, da uzjaše Murta
-
Izdvojeno4 sedmice
IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca
-
FOKUS4 sedmice
NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE: Dva lica kampanje
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Predizborna groznica
-
INTERVJU4 sedmice
DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, LONDONSKI UNIVERZITETSKI KOLEDŽ: UK pokazuje da može odbiti da slijedi američku politiku kada su osnovni principi u pitanju