Povežite se sa nama

MONITORING

BUDŽETSKO SAMOFINANSIRANJE VLADAJUĆE ELITE: Sevap sponzori

Objavljeno prije

na

nikola-fabris

Sva se crnogorska javnost, krajem prošle nedjelje, mogla uvjeriti koliko je nezahvalno živjeti od pisanja. I neisplativo. Ako ne pronađete i odobrovoljite kakvog mecenu iz vladajućih struktura okupljenih oko DPS-a.

Funkcioner Nove Radoš Zečević obznanio je dokumenta iz kojih se vidi kako su se, prije nešto više od dvije godine, na popisu pisaca – korisnika jednokratne finansijske pomoći Ministarstva prosvjete našli i aktuelni viceguverner Centralne banke Nikola Fabris (neto plata oko 4,5 hiljada eura mjesečno); šef crnogorske SDB s kraja 90-ih godina prošlog vijeka Vlado Keković, nekadašnji urednik kulture u TVCG Bogić Rakočević i dugogodišnji urednik Pobjede Goran Sekulović domaćoj i stranoj javnosti poznatiji kao autor romansirane biografije Mila Đukanovića u (za sada) dva toma: Premijer pobjedničkog duha i, makar naslovom neponovljiva, Enigma jedne harizme: prilog crnogorskom samoosvješćenju.

Sve ljudi poznati a, bogami, i priznati ne samo u Crnoj Gori.

Kad ono: pomenuta gospoda imaju pisanu potvrdu, propisno ovjerenu pečatom Ministarstva i potpisom tadašnjeg ministra prosvjete – aktuelnog gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića da su se te 2014. godine nalazili u teškoj materijalnoj situaciji. Pa im je Ministarstvo prosvjete dodijelilo jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu od 300 do 500 eura.

,,U skladu sa procedurom, pomoć se može dodijeliti za školovanje, studiranje, usavršavanje, liječenje, što je u pomenutim slučajevima i učinjeno”, pojasnili su iz Ministarstva zainteresovanim novinarima navodeći da je jednokratna socijalna pomoć, i tada, podnosiocima zahtjeva dodijeljene po Zakonu o budžetu za tu godinu i u skladu sa internom procedurom o isplati pomoći.

Sa druge strane, Fabris, Keković i Rakočević su – u odvojenim izjavama – ustvrdili da socijalnu pomoć niti trebaju niti su je tražili. Dobijeni novac je, kažu, bio namijenjen za štampanje njihovih knijiga, odnosno, otkup dijela odštampanog tiraža.

,,Nije riječ o primanju materijalne pomoći, već je Ministarstvo sa 500 eura pomoglo izdavanje knjige Umijeće upravljanja novcem”, objašnjava Fabris. Rakočević „pretpostavlja” da je riječ o novcu (500 eura) koji je dobio nakon što je Ministarstvu uputio zahtjev da otkupi i školama podijeli dio tiraža njegove „knjige koja afirmiše multinacionalnost i multietničnost Crne Gore”. I Keković je isti iznos dobio za štampanje knjige o raspadu bivše Jugoslavije 25 godina poslije koja je, prema riječima autora, „od revnosnih kritičara ocijenjena kao istorijski izvor” (citati preuzeti iz ovdašnjih elektronskih i printanih medija).

To, ipak, ne rješava osnovni problem koji je otvorila ova priča: pravo na (zlo)upotrebu državnih para. Fabris i društvo tražili su novac po jednom osnovu, a dobili ga po drugom. A sada se i jedni i drugi ljute što nemaju valjan odgovor na pitanja: ko i po kojim kriterijumima odlučuje o tome koje će se štampane stvari finansirati novcem poreskih obveznika a koje neće? Učestvuje li država, kao sufinansijer, u podjeli eventualne dobiti sa izdavačima i autorima? Da li se prikazivanjem ovih finansijskih transakcija kao socijalne pomoći svjesno izbjegava plaćanje poreza?

Na drugoj strani – šta je sa ljudima koji su, stvarno, u stanju socijalne potrebe pa im je tom knjigovodstvenom gimnastikom, u aranžmanu uticajnih pisaca i njihovih prijatelja iz vlasti, uskraćen prijeko potreban novac? Koga, očigledno je, nema za sve. Važno je, konačno, što priča o sevap-sponzorima nanovo potvrđuje da se pare iz crnogorskog budžeta troše nenamjenski. Planirane stavke (ostali troškovi jedna je od najvećih u planovima većine budžetskih potrošača) samo su pokriće za trošenje novca, ne po zakonu već po volji onih kojima politička moć daje direktan pristup državnoj kasi.

„Suština te priče je ogromna diskreciona moć izvršne vlasti koja nikome ne odgovara, na nivou države ili lokalnih samouprava”, navodi Aleksandar Damjanović, potpredsjednik SNP-a i doskorašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju. O aktuelnom slučaju Damjanović kaže: „Ne postoje kriterijumi za dodjelu te podrške. Ubijeđen sam da iza nje stoji politička potreba da se najvećem broju takvih korisnika pošalje signal da se od njih očekuje politička podrška”.

Ne može biti slučajnost: istog dana kada su iz Nove otvorili priču o socijalnoj pomoći/sponzorstvu dijeljenom iz Ministarstva prosvjete, policiji je prijavljeno da je nepoznata osoba provalila u prostorije Ministarstva i „nasilno otvorila” ormar u kojem se čuva finansijska dokumentacija. Šta to znači za nastavak priče o dobrotvorima, sponzorima i zahvalnim korisnicima budžetske podrške – u bilo kom obliku?

Dok opozicija sumnja da je dokumentacija otuđena kako javnost ne bi saznala o sličnim transakcijama, podgorički odbor DPS-a optužio je opozicione konkurente – za krađu. „Otkrivena je još jedna veza Nove sa kriminalnim aktivnostima”, stoji u njihovom saopštenju, sa očitom namjerom da se priča o raspolaganju državnim novcem zakotrlja u nekom drugom smjeru.

I nije taj naum bez razloga. Akcija za ljudska prava (HRA) zatražila je od premijera Duška Markovića i vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića da ispitaju zakonitost trošenja jednokratne pomoći iz budžeta. Prema računici HRA od januara ‘14. do oktobra ‘15. godine najmanje 4,25 miliona eura odobrena su pojedincima na ime finansijske pomoći za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije…

Trend će biti nastavljen. U ovogodišnjem budžetu Ministarstva prosvjete, u programu Učenički i studentski standard, nalaze se i sljedeće stavke: transferi za jednokratne socijalne pomoći – 420.000 hiljada eura; ostali transferi pojedincima – 415.000 eura. Dodatno, u programu Administarcija još je 20 hiljada eura namijenjeno za jednokratnu pomoć.

Dakle, Ministarstvo prosvjete ima na raspolaganju skoro 900 hiljada eura za jednokratnu pomoć i ostale transfere pojedincima u godini u kojoj je Vlada, pokušavajući navodno da uštedi 800 hiljada eura, za šest mjeseci odložila primjenu Zakona o dječijoj i socijalnoj zaštiti, uskraćujući tako osnovcima i srednjoškolcima, čija su oba roditelja bez posla, dječiji dodatak od 32 eura! Uskratite im ono što im po zakonu pripada, da bi ih natjerali da vam se lično obrate za pomoć. Tako se u Crnoj Gori kupuje lojalnost. I glasovi. I o čemu je tu riječ ako ne o „diskrecionoj moći” o kojoj govori Damjanović?

Budžet za 2017. godinu precizno odslikava potrebu vlasti da se sačuva stvoreni model upravljanja ljudima. U zemlji u kojoj je siromašnih i socijalno ugroženih iz dana u dan sve više i više. Tako Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u programu Socijalna, boračka i invalidska zaštita na ime jednokratne pomoći ima budžet od 700 hiljada eura. A fond PIO još 300 hiljada. Takođe jednokratnih. Uprava za zbrinjavanje izbjeglica za jednokratnu socijalnu pomoć ima budžet od 18 hiljada, ili skoro deset odsto ukupnog budžeta od 186 hiljada eura. Jednokratnu pomoć dijeliće i Uprava za šume. Za to je opredijeljeno 20 hiljada eura. I Ministarstvo ekonomije ima stavku transfer za jednokratnu socijalnu pomoć – 500 eura. Isti novac ovo Ministarstvo može opredijeliti i „političkim partijama, strankama i udruženjima”. Zašto bi Ministarstvo ekonomije našim novcem finansiralo političke partije? Mislite da odgovor na to pitanje može ponuditi Državna revizorska institucija. Ali, i u njihovom budžetu stoji stavka transferi za jednokratnu socijalnu pomoć (15 hiljada eura). Isti budžet DRI ima i za ostale transfere pojedincima.

Kada novinari, političari ili NVO aktivisti zatraže podatke o tim davanjima dočeka ih zid ćutanja, poziv na Zakon o zaštiti ličnih podataka i prijekor: nemate pametnijeg posla nego da brukate sirote ljude, koji od države traže pomoć da prehrane đecu. Dok saznate da tim novcem finansiraju nečije knjige ili provod – bude kasno. Ormar je već prazan.

Radost dijeljenja (tuđeg)

Na buvljaku koji vikendom radi na stočnoj pijaci na periferiji Podgorice, u društvu stripova o Komandantu Marku i Zagoru, Marksovog Kapitala, rasparenih knjiga iz sabranih djela Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, Fukoovog klatna Umberta Eka… – knjiga crnogorskih finansijskih zvaničnika Radoice Luburića i Nikole Fabrisa – Umijeće upravljanja novcem. Knjiga odskače brojem dostupnih primjeraka, modernim i kvalitetnim povezom i celofanom u koji je upakovana. Očito ih je mladoliki prodavac nabavio „na paket” – netaknute. Po cijeni od jednog eura, „a ako se nema, može i 50 centi”, grijeh je bio ne nabaviti primjerak knjige. Vrijedi. I eto prilike da iz prve ruke pokušamo razriješiti dilemu: da li su pažnju nekadašnjeg ministra obrazovanja i njegovih saradnika privukli autori ili sadržaj njihovog djela, za čije je štampanje Ministarstvo – anonimno, pošto se u knjizi, uz dva izdavača, ne pominju bilo kakvi sponzori izdanja – odvojilo 500 eura. Doduše, pod firmom jednokratne pomoći Fabris Nikoli zbog „teške materijalne situacije u kojoj se nalazi”. Kako god, poslednje poglavlje ove knjige, pod nazivom Finansijsko obrazovanje omladine i djece, nudi i izvod iz programa koji je razvila Savjetodavna kancelarija predsjednika SAD za finansijske mogućnosti. Posledni, trinaesti prevedeni savjet glasi Naučite djecu radosti djeljenja. Tamo stoji: „Novac nam daje priliku da priuštimo i sebi, ali i drugima, mnogo uživanja”. Izgleda da se ova lekcija i u DPS-u proučava sa dužnom pažnjom. I zato su, valjda, zaključili da (budžetski) novac služi za uživanje, a ne za zadovoljenje osnovnih potreba socijalno ugroženih. Djeca i majke neka se strpe. Budžetska solidarnost je izgleda zarazna. Čelnici CBCG sada dijele pomoć. Prema odluci CBCG, koju potpisuje guverner Milojica Daković, ta institucija je na ime finansijske pomoći Pobjedi, Anteni M i portalu Analitika uplatila ukupno 5.000 eura. „Za pokriće dijela troškova na nastavak i razvitak medijske funkcije”, stoji u odluci.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo