Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDŽET KONAČNO U SKUPŠTINI: Između euforije i straha

Objavljeno prije

na

Dok vladini zvaničnici govore o najboljem budžetu ikad, predstavnici parlamentarne većine koja ih je izabrala tvituju da je predloženi budžet dobar samo za premijera i ministra finansija. Na prvo listanje, novi budžet je neočekivano detaljan i previše optimističan

 

osljednjeg dana Ustavom propisanog roka (31. mart) Vlada je Skupštini dostavila prijedlog zakona o budžetu za 2021. godinu. Sada je na potezu Skupština.

„Mi smo ustavnu obavezu završili u predviđenom vremenskom periodu“, odahnuo je premijer Zdravko Krivokapić, ipak svjestan da problemima tu nije kraj. Pošto, kaže, u odnosima između izvršne i zakonodavne vlasti dominira – ucjena. „Moramo da shvatimo da je zakon bitan za funkcionisanje građana, a ne za naše nadgornjavanje“.

A šta o tome ima da kaže druga strana tek ćemo čuti. Ali, vjerovatno, ne tako brzo. I, sudeći po prvim komentarima Nebojše Medojevića („Kradem od siromašnih da bih dao bogatima“, citirao je predsjednik PzP jednog od junaka stripa Alan Ford), taj odgovor se Vladi možda neće svidjeti. I pored njihovog optimizma s kojim su predstavili svoj prvijenac.

„Siguran sam da ne postoji nijedan razlog da ovakav budžet ne bude usvojen“, kazao je ministar finansija Milojko Spajić, „ovo je najbolji budžet u istoriji Crne Gore“. Svoje tvrdnje ministar potkrepljuje konstatacijom da bi (ako ga i kada usvoji parlament) po prvi put mogli imati budžet koji je transparentan, socijalan i razvojan.

Kao veliki uspjeh svog tima ministar je naveo to što neće biti smanjenja plata i penzija, odnosno, dodatnog oporezivanja tih primanja. I demantovao pisanje Vijesti da je, u nacrtu budžeta za ovu godinu, bila razrađena opcija oporezivanja penzija većih od prosječne plate u državi (524 eura) po stopi od 15 do 95 odsto. Na ministrovu nesreću, Vijesti su objavile i faksimil stranice sa spornim tekstom koji nije uvršten u konačnu verziju vladinog prijedloga. A nama ostaje nada da je ministar bolji ekonomista nego što je političar. I saznanje da je, što se tiče predstavljanja rada svog tima, zaslužio čistu jedinicu.

Na sajtu Vlade možete naći predlog novog budžeta koji broji 306 strana. I u kome ne možete, bez mnogo napora i unakrsnog iščitavanja, pronaći ništa od onoga čime se hvali ministar Spajić i njegovi saradnici.

Tu ćete pročitati da će država ove godini raspolagati budžetom vrijednim 2,46  milijarde eura, što je za nekih 180 miliona manje od posljednjeg budžeta vlade Duška Markovića (prije epidemije korone i rebalansa). Da su izvorni prihodi planirani na 1,88 milijardi ili nekih 100 miliona manje od prošlogodinjih (planiranih), dok su tekući rashodi, bez budžeta državnih fondova, sredstava za otplatu dugova i kapitalnih investicija, manji za 20 miliona… Brojke su i posložene na način sličan onome kako su to radile prethodne DPS vlade.

Tek finese razlikuju prvi Krivokapićev/Spajićev od poslednjeg Markovićevog/ Radunovićevog (Darko, bivši ministar finansija) budžeta. Recimo da je za službena putovanja Službe predsjednika Crne Gore ove godine planirano 48, spram prošlogodišnjih 250.000 eura. Da su troškovi reprezentacije u kabinetu Mila Đukanovića smanjeni za tri puta – sa 60 na 20.000 eura. Ili podatak da će Savjet za privatizaciju imati budžet od 140.000. Više od osam puta manje u odnosu na prošlogodišnjih 1,2 miliona. Na samo jednoj stavci iz troškovnika Savjeta uštedjelo se skoro 995.000 eura. Konsultantske usluge, projekti i studije skresane su sa (okruglo) milion na 5,6 hiljada eura. Pa će neko, očito, morati da se odrekne popriličnog prihoda.

Tako bi, stavku po stavku, stigli do posljednje stranice budžeta i konstatacije da on stupa na snagu danom objave u Službenom listu a primjenjuje se od prvog dana ove godine. Retroaktivna primjena zakona o budžetu nije dozvoljena, zaključili su poslanici SD. Dok je dobronamjernima jasno da su autori prijedloga pokušali da razriješe rebus izlaska iz trenutnog moda privremenog finansiranja države, i prebace se u redovno stanje koje bi trebalo da uslijedi nakon usvajanja budžeta. Što se, tek da pomenemo, i ne mora desiti. Pošto ne postoji propis koji predviđa rok u kome se Skupština mora izjasniti o predloženom zakonu o budžetu. Jasna pravila igre dobićemo tek kada budu usvojeni zakoni o vladi i Skupštini. A nema naznaka da se time neko ozbiljno pozabavio.

A kada smo kod Skupštine – juče je (srijeda, 31. mart) Aleksa Bečić spasio budžet tako što su njegove službe, za razliku od vladinih, na sajtu parlamenta objavile svih 1.600 stranica koje je pripremilo ministarstvo finansija. I tek se tu vidi (odnosno nazire, na prvo čitanje) ono o čemu pričaju premijer i njegov ministar finansija.

Spajić je na konferenciji za medije rekao kako, nakon prošlogodišnjeg strmoglava od 15 odsto, Vlada ove godine očekuje rast bruto društvenog proizvoda veći od 10 odsto. Ta projekcija je zasnovana na očekivanju da će ovogodišnja tursitička sezona donijeti 65 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. U Obrazloženju zakona o budžetu, koga nema na sajtu Vlade, čitamo: „Očekivanja u turizmu u 2021. temelje se na dostupnim informacijama i najavama iz turističkog sektora, dok najvažnija pretpostavka podrazumijeva imunizaciju stanovništva kroz dostupne vakcine u zemlji tokom 2021. godine, koja do početka ljetnje sezone uključuje target od 70 odsto odraslog stanovništva koje je vakcinisano, ili je već preležalo virus Covid-19. Ovo je i u skladu sa ekonomskim projekcijama Evropske komisije…“.

Teško je poverovati u ponuđena objašnjenja i brojke. Ali, one su tu. Lako provjerljive u svakom momentu. Skupa s podatkom da je Vlada pripremala projekcije rasta BDP i uz pretpostavku (kažu pesimističku) da će turistička sezona donijeti „samo“ 55 odsto prihoda iz ’19. Odnosno svih 75 odsto u hrabrijoj, i potpuno nerealnoj, varijanti. „Pretpostavke kretanja u turizmu zasnivaju se i na velikom interesovanju glavnih emitivnih tržišta za turizam u Crnoj Gori, povoljnim epidemiološkim mjerama i otvorenim granicama za ulazak u zemlju, te povećanim kapacitetima turističkog sektora i najavi početka operativnog rada novoosnovane avio-kompanije, ToMontenegro, do početka sezone“, čitamo u Obrazloženju budžeta. Istovremeno dok dnevna štampa izvještava o propasti ljetnje predsezone.

A tu je i podatak, prethodna vlast bi pokušala da ga sakrije, da međunarodne finansijske institucije (MMF, Svjetska banka, Evropska komisija) projektuju sporiji oporavak crnogorske ekonomije, uz ovogodišnji rast od 5,5 do 6,8 odsto.

Prilozi predloženog zakona o budžetu pokazuju nam i kako Vlada planira, povećanjem postojećih i uvođenjem novih akciza, da dodatno popuni državnu kasu. Prema tim projekcijama, povećanje akcize na duvan i duvanske proizvode treba da donese 16,8 miliona; povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera i uvođenje akcize na slatkiše (proizvodi od šećera, kakaoa i sladoled) još 10,2 miliona; povećanje akcize na alkolohol i alkoholna pića – 4,2 miliona; Markiranje (obilježavanje, kako bi se suzbio šverc) mineralnih ulja i njihovih derivata – 14 miliona; prihod od nelegalno stečene imovine – 40 miliona.

Iskustvo nas uči da su te projekcije nerealne. I prethodna vlada, mnogo iskusnija od sadašnje, pokušala je uvećati budžetske prihode na isti način. Pa je odustala kada su shvatili da se šverc nije smanjio nego povećao što je, zapravo, dovelo do smanjenja prihoda. A možda nova izvršna vlast pokaže više snage i volje da suzbije sivu ekonomiju.

Za pohvalu je pokušaj izrade „srednjoročnog budžetskog okvira“ (vidjeti tabelu). Tako saznajemo za vladine planove da do 2023. godine značajno uveća budžet za programe poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (sa sadašnjih 43 na 71 milion naredne godine) javne bezbjednosti i odbrane (sa 154 na 182 miliona u 2023) i zdravstva (sa ovogodišnjih 307 na 334 miliona za dvije godine).  Dok bi, istovremeno, smanjila izdatke za saobraćaj (sa skoro 200 na manje od 90 miliona), prostorno planiranje i zaštitu životne sredine (sa sadašnjih 19,5 na 17,1 milion u 2023).

Nov način pripreme budžeta omogućio nam je i da jasnije, zbog programski objedinjenih podataka, shvatimo gdje ide naš novac. Iznenadilo je saznanje da će nas planirana „sredstva za izradu i održavanje softvera“ ove godine koštati skoro 13 miliona. Najveći dio tih sredstava otići će MUP-u (5,59 miliona) „za održavanje sistema video-nadzora na graničnim prelazima; za izradu i održavanje softvera za ID dokumenta; na održavanje sistema INFOSTREAM, AFIS, za projekat Integrisanog upravljanja granicom, kao i nabavku licenci i održavanje postojećih softverskih rješenja“. Sljedeći potrošač, po veličini, je  Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija. Njima će, planirano je, pripasti iznos od 2,10 miliona.

Ostaje da se vidi da li je lakše bilo napraviti budžet ili obezbijediti neophodnu podršku za njegovo usvajanje. Uz predstavnike parlamentarne većine vladinim zvaničnicima, vjerovatno, predstoje i ozbiljni razgovori u Socijalnom savjetu, posebno sa predstavnicima poslodavaca. Pošto bi se moglo pokazati da dogovor o povećanju minimalne zarade na 250 eura nije tako jednostavno realizovati u momentu kada se mnogi, s mukom, bore da sačuvaju što više postojećih radnih mjesta i po sadašnjim uslovima. Samo da premijer u Savjetu ne zagalami onako kako je to uradio na sastanku sa prosvjetarima.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKY PREPISKE PROŠLE I VRHOVNI SUD: Kriptovana komunikacija jeste dokaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni sud Crne Gore je potvrdio presudu nižeg Apelacionog suda kojom se SKY komunikacija prihvata kao valjan dokaz

 

Polemika o validnosti dokaza sa kriptovane SKY aplikacije završena je, nakon što je Vrhovni sud Crne Gore potvrdio  presudu Apelacionog suda kojom je osuđen Darko Janjić na osnovu izuzete SKY komunikacije.

“Ovim rješenjem potvrđena je pravosnažnost presude Apelacionog suda kojom je optuženi osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od pet godina”, piše u saopštenju.

Optuženi Janjić je prethodno pravosnažno osuđen zbog krivičnih djela stvaranja kriminalne organizacije i neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga. Viši sud u Podgorici je u oktobru 2024. godine optuženom izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i osam mjeseci, dok je Apelacioni sud, odlučujući po žalbama Specijalnog državnog tužilaštva(SDT)  i odbrane, u martu ove godine preinačio presudu u dijelu činjeničnog opisa, pravne kvalifikacije i kazne.

Prošlo je tri godine od kada su  službenici francuske, belgijske i holandske policije, pod okriljem Europola, probili sigurnosni sistem kriptovane aplikacije SKY ECC. Pokazalo se da su okorjeli kriminalci imali veliko povjerenje u sigurnost te aplikacije, posredstvom koje su dogovarali šverc droge, trgovinu oružjem, ubistva. Pojedini su čak slali fotografije beživotnih i iskomadanih tijela. Toliko su vjerovali u SKY ECC da se u prepiske uključuju i službenici policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i bez strepnji komuniciraju o kriminalnimm radnjama koje planiraju.

Uslijedila su hapšenja širom regiona, počevši od glavešina kriminalnih klanova, a potom i visokih funkcionera. U Crnoj Gori su se iza rešetaka našli dva bivša direktora Uprave policije, nekoliko visokih policijskih funkcionera, bivša predsjednica Vrhovnog suda, bivši Glavni specijalni državni tužilac…

Advokat Zdravko Begović ranije je, nakon presude Apelacionog suda, kazao da moraju sačekati presudu Vrhovnog suda. Crnogorski advokati, kao i advokati iz regiona, smatraju da se SKY prepiska ne može koristiti kao dokaz, jer nije ispoštovan crnogorski zakon.

“Branioci, mi koji smo svaki dan u sudnicama, i dalje smatramo da se to ne može definisati ili tretirati kao dokaz, da se radi samo o jednoj vrsti podataka koji mogu služiti prilikom sprovođenja istrage, a nikako dokaz na osnovu kojeg se može zasnivati odluka.U svakoj odluci suda moraju biti strogo ispoštovani oni kriterijumi koji su definisani presudom Međunarodnog suda pravde u Luksemburgu, koji je tačno odredio šta sve mora da sadrži i da se uradi da bi se takav podatak mogao tretirati kao dokaz”,  kazao je Begović.

Evropski sud pravde u Luksemburgu, nadnacionalna je sudska instanca nadležna na teritoriji Evropske unije. Luksemburški sud je u presudi koja se tiče evropskih istražnih naloga u vezi sa kriptovanom aplikacijom EncroChat (sličnoj SKY ECC) precizirao da država članica EU mora biti odmah obaviještena ukoliko neka druga članica sprovodi mjere tajnog nadzora na njenoj teritoriji.

„O mjeri povezanoj sa infiltracijom opreme, koja ima za cilj da izvuče podatke koji se odnose na saobraćaj, lokaciju i komunikacije komunikacijskog servisa zasnovanog na Internetu, mora biti obaviještena država članica u kojoj se pronađe presretnuta osoba. Nadležni organ te države članice tada ima ovlašćenje da ukaže da se takvo presretanje telekomunikacija ne može izvršiti ili da se mora prekinuti ako se ne može odobriti u sličnom domaćem slučaju“, navodi se u presudi od 30. aprila.

Međutim, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je odluku u postupku dvojice britanskih državljana protiv Francuske, kojom je, između ostalog, utvrđeno da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim je država prikupljanjem, u ovom slučaju – Francuska, pribavila dokaze. Slučaj se nije odnosio konkretno na SKY ECC, već na EncroChat aplikaciju,  ali problematika je skoro pa identična.

Sutkinja Apelacionog suda Zorica Milanović ranije je kazala da se prepiske sa nekada zaštićene SKY ECC aplikacije smatraju digitalnim dokazima, odnosno ispravama u elektronskom obliku, što je u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore. Tog dana vijeće Apelacionog suda po prvi put saopštilo je da su transkripti sa nekada zaštićene Skaj aplikacije pravno valjan dokaz, a donijeta je i prva osuđujuća presuda pred tim sudom.

“Predmet zamolnice Specijalnog državnog tužilaštva bilo je dostavljanje dokaza – skaj komunikacije, u formi koja se može koristiti pred krivičnim sudom, pa je ovaj sud utvrdio da se pribavljeni dokazi po pravnoj prirodi smatraju digitalnim dokazima – ispravama u elektronskom obliku, pribavljenim putem međunarodne pravne pomoći, pri čemu je važno ukazati da crnogorsko zakonodavstvo posebno ne određuje digitalne dokaze, ali se isti mogu podvesti pod isprave u elektronskom obliku, imajući u vidu čl 142 st 29 KZ CG kojim je predviđeno da se ispravom smatra i računarski podatak”, objasnila je sutkinja Milanović.

Po ocjeni ovog suda dokumentacija je pribavljena na zakonit način putem međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, u skladu sa važećim propisima Republike Francuske i na osnovu odluke nadležnog pravosudnog organa te zemlje, što je u skladu sa odredbama Evropske konvencije o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima od 20. 4. 1959. godine i Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala od 15. 12. 2000. godine, koje shodno članu 9 Ustava Crne Gore predstavljaju sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.

Ovaj sud smatra da je optuženom i njegovim braniocima data stvarna mogućnost da se u kontradiktornom postupku pred prvostepenim i drugostepenim sudom izjasne na provedene dokaze SKY komunikacije, da ospore vjerodostojnost dokaza, protive se njihovoj upotrebi, iznesu svoje argumente, što su isti i učinili, ali po ocjeni ovog suda, nijesu doveli u sumnju vjerodostojnost ovih dokaza.

Vrhovni sud je ocijenio da je SKY prepiska valjan dokaz. Vidjećemo da li će slučaj doći do Ustavnog suda kao naredne instance nadležne za ovo pitanje.

 

Janjić osuđen zbog dilovanja

Janjić je oglašen krivim za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora.

Kao dokaz sprovedene su prepiske sa Skaj aplikacije, preko koje je, prema tvrdnjama SDT, Janjić direktno komunicirao s jednim od organizatora kriminalne grupe Radovanom Mujovićem i između ostalog ga obavještavao o kretanju i navikama sugrađanina Željka Radulovića.

Navodnom članu kavačkog klana meta je bio sin Ranka Radulovića koji, prema operativnim podacima policije, usko sarađuje sa škaljarskim klanom

Ivan ČAĐENOVIČ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURIZAM U SKLADU SA EU – NOVI ZAKON O TURIZMU I UGOSTITELJSTVU: Novi ministar, nova pravila  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Praksa da gotovo svaki ministar turizma uvede nova pravila u ovoj oblasti nastavila je i ministarka Simonida Kordić.  U poslednjih 15 godina pet puta je donošen ili dopunjavan osnovni Zakon o turizmu ili Zakon o turizmu i ugostiteljstvu

 

 

Pri kraju su pripreme za usvajanje još jednog, novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, čiji je Nacrt na produženoj javnoj raspravi. Praksa da gotovo svaki ministar turizma uvede nova pravila u ovoj oblasti se nastavlja. U poslednjih 15 godina pet puta je donošen ili dopunjavan osnovni Zakon o turizmu ili Zakon o turizmu i ugostiteljstvu.

„Javna rasprava o Nacrtu Zakona o turizmu i ugostiteljstvu započeta je 10.juna 2025. godine i prvobitno je bila planirana da traje  do 30.06.2025. godine. Međutim, zbog velikog interesovanja turističke privrede i ostale zainteresovane  javnosti odlučeno je da se rasprava  produži za dodatnih 30 dana, odnosno do 31.jula 2025.godine“, navodi se na sajtu Ministarstva turizma, na čijem je čelu ministarka Simonida Kordić.

Na odluku Ministarstva turizma de se javna rasprava o Nacrtu zakona održi tokom turističke sezone, reagovali su iz Udruženja turističkih agencija  izražavajući nezadovoljstvo zbog lošeg tajminga.  Predlažu da Ministarstvo odloži javnu raspravu o Nacrtu zakona za novembar, kada će postojati uslovi za ozbiljno, odgovorno i sadržajno učešće svih zainteresovanih strana. Predlog, očigledno, nije prihvaćen.

Pored opštih načela obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti na početku teksta novog Zakona o turizmu, u Članu 2 propisano je da se privredna djelatnost u turizmu i ugostiteljstvu može obavljati samo na osnovu odobrenja, koje u skladu sa uslovima iz ovog zakona izdaje državni ili organ jedinice lokalne samouprave, nadležan za oblast turizma i ugostiteljstva.

U vezi sa tim, zakon jasno zabranjuje javno oglašavanje i reklamiranje turističkih i ugostiteljskih usluga od strane subjekata koji nisu pribavili navedena odobrenja kako bi se srpiječila nelojalna konkurencija i zaštitili potrošači od neistinitih informacija.

Predloženi Zakon o turizmu donosi niz novina u pokušaju usklađivanja sa standardima Evropske unije u oblasti turističkih djelatnosti. U fokusu su odredbe koje daju više prava putnicima, odnosno turistima, dok turističkim agencijama propisuju mnogo više obaveza nego u prethodnim zakonskim rješenjima. Posebna pažnja posvećena je zaštiti potrošača turističkih proizvoda.

Prema odredbama novog zakona, putnicima je omogućeno pravo na raskid ugovora sa putničkom agencijom, bez plaćanja naknade u slučaju vanrednih okolnosti. Putnik može birati zamjenski aranžman ili povrat novca u roku od 14 dana, ukoliko dođe do izmjene ugovora ili otkazivanja putovanja. Putnici imaju pravo na naknadu štete ako usluge nijesu pružene na način i u obimu kako je dogovoreno. Između mnogih zaštitnih stavki propisano je  da putnici mogu prenijeti ugovor na drugo lice, pod uslovima definisanim zakonom, čime se dodatno relaksira korišćenje turističkih aranžmana.

U odnosu na dosadašnja dešavanja u sferi organizacije turističkih putovanja u kojim su putnici često bili oštećena strana, predložene  mjere predstavljaju priličan napredak.

Istovremeno, pojačavaju se obaveze turističkih agencija koje moraju da ispoštuju EU direktivu o paket-aranžmanima (EU 201572302) sa detaljnom regulacijom pet ugovornih informacija kao što je izmjena cijene, prenošenja prava, osuguranja insolventnosti, pomoć putnicima i slično.

Agencije više ne mogu poslovati bez odobrenja i licence koju izdaje Ministarstvo turizma. Uslovi za dobijanje licence predviđaju prethodnu registraciju djelatnosti, posjedovanje poslovnog prostora, imenovanje menadžera agencije i jemstva u najmanjem iznosu od 20.000 eura. Jemstvo kao oblik obezbjeđenja korisnika uluga treba da posluži za povrat novca, neizvršene usluge, naknadu  troškova nužnog smještaja, ishrane i povratka putnika sa putovanja u zemlji ili inostranstvu u mjesto polaska, u slučaju insolventnosti, odnosno bankrota agencije. Kao i za mnoga druga potraživanja u slučaju neizvršavanja dogovorene usluge.

Od posebnog je značaja uspostavljanje Centralnog turističkog registra – CTR, jedinstvene elektronske evidencije.

„Centralni turistički registar predstavlja jedinstven i javan elektronski sistem kojim se vodi evidencija podataka o odobrenjima, rješenjima o dodjeli kategorije, koja su privrednim subjektima izdata za pružanje pojedine vrste usluga u turizmu i ugostiteljstvu, kao i evidenciju bitnih podataka iz odobrenja i drugih. Nadležni organi nakon izdavanja odobrenja, u roku od pet dana, po službenoj dužnosti unose u Centralni turistički registar podatke iz stava 1 ovog člana“,

Zakonom se smanjuju administrativne barijere u vidu pojednostavljene procedure za izdavanje dozvola za rad, odnosno pružanje usluga u turističkoj privredi.

Novi zakon uspostavlja pravne okvire za specifične oblike turizma – glamping, avanturističke parkove, vožnju motornih sanki prepoznavanje mješovitih hotela i rizorta

Glamping je vid luksuznog kampovanja, boravak u prirodi sa hotelskim komforom, sa kupatilima, grijenjem, spa i slično. U pitanju je specijalizovana ponuda održivog turizma, ruralnog, eko ili avantrurističkog turizma.

Pravno prepoznavanje glampinga kao posebne vrste smještaja nije do sada bilo poznato u Crnoj Gori. Ovim zakonom će se omogućiti registracija glamping objekata kao ugostiteljskih objekata za smještaj, sa posebnim kriterijumima za opremu, pristup i sanitarnu infrastrukturu.

Uveden je i novi pojam – degustaonica. Degustacione sale su posebno uređeni prostori u kojima se organizuje degustacija hrane i pića, najčešće vina, rakije, sireva, pršute, maslinovog ulja i slično. Služe za promociju vina i lokalnih specijaliteta u vinarijama, restoranima i hotelima u sklopu posebnih događaja ili u turističkim domaćinstvima u etno eslima, kao dio agroturističke ponude.

Međutim, sve navedene novine sitnica su u odnosu na to da ni nova kadrovska postava u Ministarstvu turizma odnosno nova Vlada, nije ponudila drugačije opcije za razvoj hotelijerstva u Crnoj Gori.  U novom Zakonu o turizmu doslovno su prepisana rješenja iz prethodnog, u kome ne postoji čist hotel kao takav, već su to kondo hoteli ili hoteli mješovitog poslovanja i turistički rizorti u kojima vlasnici mogu do 50 odsto svojih kapaciteta ponuditi na tržištu nekretnina privatnim licima.

„Smještajne jedinice u hotelu (Član 106) mogu biti predmet pojedinačne prodaje uz mogućnost opcionog izdavanja na dobrovoljnoj osnovi“, precizirano je starim i novim Zakonom o turizmu.

Crnogorsko zakonodavstvo nastavilo je da garantuje  svakom investitoru pravo da dio kapaciteta hotela koji gradi, ponudi na tržištu nekretnina. Individualna prodaja apartmana predviđena je i u turističkim rizortima, turističkim naseljima i svim objektima koji se bave uslugom smještaja. Sveprisutno stanovanje ulazi u svaki hotel, svaki ugostiteljski objekat koji nudi smještaj. Tu se ne može govoriti o turizmu, takvi objekti i naselja gube pridjev turistički, oni spadaju u kategoriju real estate, u djelatnost trgovine nekretninama.

Zakon nije pobliže definisao ni pojam integralnog hotela, takvih i nema u ponudi u Crnoj Gori. Može se samo pretpostaviti da je zakonopisac možda mislio na pojam – difuznog ili raspršenog hotela. Novog vida turističke ponude pogodnog za moderne nomade, koji je nastao u Italiji početkom devedestih godina. Difuzni hotel nudi mogućnost boravka u zasebnim smještajnim jedinicama raspršenim na širem prostoru, obično na selu, u kućama i aprtmanima koji imaju jednu  tačku upravljanja, zajedničku recepciju hotela sa koje se upravlja ukupnim smještajem. Upravljačku strukturu difuznih hotela obično organizuje lokalna samouprava kroz okupljanje vlasnika smještajnih jedinica.

U Italiji posluje oko 60-ak difuznih hotela, (albergo disperso). Mnoge turističke zemlje u okruženju u svojim strategijama razvoja turizma odredile su prioritet modelu difuznih hotela, kao novom obliku turističke ponude. Crna Gora kaska za njima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PLAŽE IZMEĐU PROFITA I JAVNOG DOBRA: Privatne tvrdjave koncesionara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredjeljenju Vlade izgubio se  interes građana

 

 

Crnogorska obala raspolaže sa 73 kilometra prirodnih pješčanih plaža koje  privlače turiste iz zemalja širom svijeta. Atraktivne plaže koje su ranije tokom ljetnih mjeseci bile simbol odmora i slobodnog uživanja u suncu i moru, ubrzano gube autentičnost. Mnoge od njih gube prirodne odlike i dostupnost, zbog prekomjerne ekspolatacije, betoniranja, postavljanja ležaljki, suncobrana, plažnih barova, diskoteka, restorana i drugih sadržaja.

Stari problem koji je ove turističke sezone vidno eskalirao.

Na plažama vlada  haos, od plažnog mobilijara na gotovo svim javnim plažama pijesak se više i ne vidi. U susret ljetu i nastojanju da se za tri mjeseca zaradi što više, ugovorne obaveze zakupaca i koncesionara plaža i kupališta sve se manje poštuju. Korišćenje i uređenost plaža u skladu sa Zakonom o morskom dobru i planskim dokumentima Javnog preduzeća Morsko dobro i njihova zagarantovana dostupnost svima, građanima Crne Gore i turistima, više nije obavezujuće ni za koga.

Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Iz sezone u sezonu pretvaraju se u privatne tvrđave koncesionara koji od javnog dobra, zanemarujući javni interes, ubiraju značajan profit. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredeljenju Vlade izgubio se interes građana.

Obala Crnogorskog primorja koja je nacionalno dobro, postala je puki privredni resurs za privilegovane, koji na duži niz godina drže plaže kao porodično nasleđe.

Gotovo cijeli plažni pojas Crnogorskog primorja, najkvalitetniji djelovi dugih šljunkovitih plaža, pokriven je komercijalnim sadržajima, nepreglednim šarenim ležaljkama i suncobranima, plastičnim pješačkima stazama kojima su omeđeni kvartovi koji liče na sobe za ležanje. Obaveza zakupaca da ostave polovinu zakupljenih kvadrata bez plažnog mobilijara, na koje posjetioci mogu doći sa svojim peškirima, ne poštuje se gotovo nigdje. Pored toga, zakupci samovoljno proširuju zone koje koriste na djelove pješčanih površina koje nisu zakupili, što je bila uobičajena praksa na ulcinjskoj Velikoj plaži kao i na budvanskom Jazu.

Onima koji ne žele da plaćaju preskupe plažne komplete ležaljki i suncobrana, ostavljeni su kamenjari i nepristupačni djelovi obale da na njima uživaju..Gosti sa peškirima guraju se po ćoškovima plaža, dok centralnim djelovima dominiraju koktel barovi, DJ pultovi ili VIP zone, na kojima cijene plažnih kompleta dostižu vrtoglave cijene od 210 pa do 1.000 eura.

„Kupališta su javna i moraju biti dostupna svima. Ukoliko nijesu hotleska, 50% kupališta mora da bude oslobođeno za korišćenje bez plažnog mobilijara. Ukoliko je hotelsko kupalište, može se koristiti plažni mobilijar na 100% kupališta, međutim ispred svakog kupališta, tj. na ulazu, stoji skica koja predviđa gdje se plažni mobilijar može postaviti a ugovorom o zakupu se definiše koliko tačno ležaljki i suncobrana se može postaviti“, navodi se u Zakonu o morskom dobru.

Međutim, u praksi to izgleda drugačije. Na plažama, hotelskim ili javnim,  standardi o broju kompleta na određenoj površini ili kvadratima potrebnim za jedan plažni komplet, uopšte se ne poštuju. Ležaljke i suncobrani poređani su gusto jedni do drugih,  tako da se čini da su svi prisutni tu zajedno, kao na porodičnom letovanju.

Takođe, obavezni slobodni pojasevi nisu nigdje jasno obilježeni niti ih zakupci održavaju.  Pravo na zauzimanje dijela javne plaže posmatra se kao luksuz jer zakupci nameću trend, ako želiš luksuz – onda plati.

Betoniranje obalnog pojasa već je ustanovljena praksa. Devastacija prostora morskog dobra ove godine bila je najveća u okolini Svetog Stefana, na plažama Crvena glavica i Galija. Na ovim lokacijama, na prirodnim uvalama, desila se besprizorna betonizacija obale, izgradnja niza čvrstih objekata, restorana, kućica za plažne rekvizite, lukobrana… U JPMD reagovali su uobičajeno, tek kada je betoniranje završeno.

U Javnom preduzeću Morsko dobro ponašaju se kao nijemi posmatrači situacije na plažama. Nadležne inspekcijske i komunalne službe ne reaguju ili se uopšte ne pojavljuju, te se zakupci osjećaju slobodno da ignorišu uslove zakupa plažnih površina i na zakupljenom atraktivnom prostoru rade šta im je volja.

Na većim, posjećenijim plažama, poput Slovenske plaže u Budvi, plaže Jaz ili Bečići, funkcionišu pravi ugostiteljski objekti, restorani, sazidani na betonskim podlogama, koji posluju u režimu privremenih objekata, iako to nijesu.

Postavlja se pitanje zašto neko javno preduzeće čiji je osnivač Vlada Crne Gore ne štiti javni interes. Čiji je interes da se plažni pojas Crnogorskog primorja komercijalizuje do te mjere, da prelazi u tihu privatizaciju obale. To se moglo zaključiti i po ishodu nedavnih javnih poziva za zakup crnogorskih plaža koje su pratile mnogobrojne manipulacije. Stari, odnosno stalni, tradicionalni zakupci po pravilu nude astronomske iznose novca na ime godišnjeg zakupa koje kasnije povlače i uz bodni sistem dobijaju tendere po početnim cijenama.

Ideja o osnivanju javnih plaža koje bi bile dostupne svima bez ikakvih uslovljavanja, posebno građanima Crne Gore kao i izdavaocima privatnog smještaja i njihovim gostima, nije realizovana. Sa rijetkim izuzecima od dvije ili tri plažice na cijeloj Budvanskoj rivijeri, na primejr, koja ostvaruje gotovo 50 odsto ukupnog turističkog prometa u zemlji.

Status javnih, slobodnih plaža, iznenada su dobile najatraktivnije tri plaže na Crnogorskom primorju, hotelska plaža Svetog Stefana, velika miločerska i Kraljičina plaža u Miločeru. Ovo je peta turistička sezona u kojoj gosti i mještani nesmetano koriste plaže koje decenijama nisu mogli.

Peto je ljeto koje grad hotel Sveti Stefan i vila Miločer dočekuju zatvorenih škura i gvozdenih kapija. Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties i država Crna Gora podnijeli su međusobne tužbe  zbog nepoštovanja ugovora o zakupu, u arbitražnom postupku koji se vodi pred sudom u Londonu.

Dok se čeka sudski epilog, poznate plaže dostupne su svima, ali o njihovom održavanju i komunalnom redu niko ne brine, ni zakupac, Opština Budva ili Morsko dobro. Na plažama nema mobilijara, nema vode ni tuševa ni toaleta. Sve izgleda napušteno.

Gdje nema  ličnog interesa nema ni brige o prirodnim dobrima turističke destinacije.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo