Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI SKIJALIŠTA ŽARSKI I CMILJAČA: Nerealni optimizam

Objavljeno prije

na

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Do skijanja na mojkovačko-bjelopoljskoj strani Bjelasice, ipak, ostalo je još mnogo posla, pa se planovi o otvranju skijališta za sezonu 2024/2025, čine neralno optimistični

 

Vlada, koja bude aktuelna 2025. godine, a ne otvori mojkovačko i bjelopljsko skijalište Žarski i Cmiljača, neće imati podršku građana te dvije opštine, ali ni ostatka sjevera. To tvrdi potpredsjednik Opštine Mojkovac i član Odbora  direktora Skijališta Crne Gore Ivan Ašanin (URA). Iz sadašnje perspektive, a na osnovu do sada urađenog, plan otvaranja i povezivanja ta dva ski-centra, tokom naredne dvije godine, čak iako se uzmu u obzir nacrtom budžeta projektovani iznosi, predviđeni za te projekte, čini se preambiciozan. Do skijanja na bejlopljskoj i mojkovačkoj strani Bjelasice preostalo je je još mnogo novih, ali i završetak poslova započetih 2019. godine. Žarski i Cmiljača biće dio preduzeća Skijališta Crne Gore, u okviru kojeg jedino radi Ski-centar Kolašin 1600.

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Ski-centar Cmiljača, vrijedan 23 miliona eura, trebalo je, kako je ranije najavljivano, da bude završen do 2022. godine. Projekat se realizuje u dvije faze. No, i ta faza je još u toku, a početak druge tek predstoji. Na baznom području, u podnožju tog ski-centra predviđena je izgradnja i četiri hotela i 22 bungalova. U sastavu skijališta biće i planinarski dom. Očekuje se da Cmiljača „u potpunosti promijeni sliku Bijelog Polja, ne samo kao nove turističke destinacije, nego i valorizacijom poljoprivrednih resursa planine Bjelasice”.

Za Žarski je planirano ulaganje od blizu 30 miliona eura, a u podnožju je predviđena izgradnja 14 hotela i 11 pansionskih hotela apartmanskog tipa. Na to skijalište Mojkovčani gledaju kao na „okosnicu ekonomskog i privrednog razvoja opštine”.

Na ta dva ski-centra, prije tri godina, postavljena je po jedna žičara, ali još nema uslova da se stave u funkciju. Zemljište na kojem je planirano postavljanje treće žičare šestosjeda, koja bi povezivala skijališta, u privatnom je vlasništvu, pa slijedi i eksproprijacija. Posljednje nevrijeme gotovo da je potpuno uništilo put koji vodi do budućeg ski-centra Žarski. Kako su više puta saopštavali mještani, ta saobraćajnica je rađena vrlo problematičnom trasom, koja ne garantuje prohodnost tokom cijele godine. Prema nazvaničnim informacija, koje nikad nijesu demantovali iz Skijališa Crne Gore, sa postavljenih žičara i ostale infrastrukture u obje opštine pokradeni su mnogi djelovi.

Zastoj u radovima na skijalištima pravdan je krizom izazvanom pandemijom. U fokusu vlade Zdravka Kriviokapića bilo je kolašinsko skijalište, pa je žičarom K7 povezan državni i privatni ski-centar, ali i probijeno 10 km novih staza.

Međutim, Ašanin za Monitor tvrdi da je nacrtom budžeta za narednu godinu aktuelna vlada, konačno, dala „puni vjetar u jedra projektima mojkovačkog i bejlopoljskog skijališta”. On kaže da su radovi na ski-centrima na toj strani Bjelasice tokom mandata predhodne vlade relizovani sporom dinamikom.

„Nacrt budžeta za narednu godinu je garant da ćemo vrlo brzo na cijeloj Bjelasici,  sa strane svih pet  opština, imati najbolji ski-kompleks na Balkanu, možda i šire”, kaže on.

Objašnjava i da je, konačno, stavljena tačka na odluku za postavljanje žičare koja će spojiti skijališta Žarski i Smiljača. Ta dva ski-centra, podsjeća Ašanin, imajući u vidu da su već dvije žičare postavljene, nakon spajanja, imaće oko 23 km staza.

„Ako uzmemo u obzir tri miliona predviđena za ulaganja u Cmiljaču  i vrijednost postojeće žičare, na Bjelasici će se uložiti 15,5 miliona eura. To je garant da ćemo tokom sezone  2024/2025. godine, skijati na novom ski-centru, koji će parirati Kopaoniku u skoroj budućnosti“, optimističan je potpredsjednik Opštine Mojkovac.

Žičara, koja će služiti povezivanju skijaške infrastrukture, trenutno je u privatnom skladištu Zorana Ćoća Bećirovića, vlasnika Ski-centar Kolašin 1450.  Prvobitno namijenjena Durmitoru, žičara je određeno vrijeme, po visokoj cijeni, skladištena na poljani u blizini Podgorice. To je bio razlog da menadžment Skijališta dogovori sa Bećirovićem besplatno skladištenje na njegovom zemljištu u Bakovićima kod Kolašina. Iako je rok iz ugovora o jednogodišnjem skladištenju istekao 3. decembra, Skijališta žičaru još ne mogu preuzeti. Nesuglasice između tog državnog preduzeća i Bećirovića, navodno, rezultat su nepoštovanja adminsitraivnih procedura prilikom preuzimaja uskladištene opreme.  Međutim, iz  Ski-centra Kolašin 1450 ne kriju da smatraju da bi šestosjed mnogo više koristio  na drugoj strani Bjelasice, prema Jelovici (Berane), kao produžetak sadašnje kolašinske skijaške infrastrukture.

„Kolašinsko skijalište bi, u slučaju montiranja šestosjeda u pravcu Jelovice, dobilo dodatnih 20 km staza, što bi ukupno činilo 65 km. Ukoliko bi bila izgrađena i gondola iz Jelovice, koja bi povezala Berane i Andrijevicu sa kolašinsim stazama, dobilo bi se još 20 kilometara staza odnosno ukupno 85. Tada bi Skijališta Crne Gore mogla da budu jedna od najprofitabilnijih državnih firmi. U mojkovačko- bjelopoljskom dijelu nema infrastrukture – struje, vode, puta, pa oprema neće moći da se optimalno koristi još najmanje dvije godine”, saopštila je, nadavno, polemišući u „sporu žičara” sa upravom državnog preduzeća direktorica privatnog Ski-centra Kolašin 1450 Milica Šćepanović.

Ašanin, međutim, podsjeća na odluku vlade Duška Markovića, kojom je žičara namijenjena za Mojkovac i Bijelo Polje i tvrdi da će se ta odluka i poštovati.

Osnivanjem komapanije Skijališta Crne Gore 2017. godine, pored kolašinskog, mojkovačkog i bjelopljskog, planirana je i izgradnja ski-centara Torine, Jelovica, planinskih centara Komovi i Eko-avanturističkog parka Komovi. Predviđeno je  ukupno 224 km ski-staza na Bjelasici, koje će biti „pokrivene” sa 52 lifta/žičare. Na toj planini planirana je gradnja 53 hotela, 23 pansionska hotela apartmanskog tipa, jedan hostel i jedan planinarski dom.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo