Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI SKIJALIŠTA ŽARSKI I CMILJAČA: Nerealni optimizam

Objavljeno prije

na

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Do skijanja na mojkovačko-bjelopoljskoj strani Bjelasice, ipak, ostalo je još mnogo posla, pa se planovi o otvranju skijališta za sezonu 2024/2025, čine neralno optimistični

 

Vlada, koja bude aktuelna 2025. godine, a ne otvori mojkovačko i bjelopljsko skijalište Žarski i Cmiljača, neće imati podršku građana te dvije opštine, ali ni ostatka sjevera. To tvrdi potpredsjednik Opštine Mojkovac i član Odbora  direktora Skijališta Crne Gore Ivan Ašanin (URA). Iz sadašnje perspektive, a na osnovu do sada urađenog, plan otvaranja i povezivanja ta dva ski-centra, tokom naredne dvije godine, čak iako se uzmu u obzir nacrtom budžeta projektovani iznosi, predviđeni za te projekte, čini se preambiciozan. Do skijanja na bejlopljskoj i mojkovačkoj strani Bjelasice preostalo je je još mnogo novih, ali i završetak poslova započetih 2019. godine. Žarski i Cmiljača biće dio preduzeća Skijališta Crne Gore, u okviru kojeg jedino radi Ski-centar Kolašin 1600.

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Ski-centar Cmiljača, vrijedan 23 miliona eura, trebalo je, kako je ranije najavljivano, da bude završen do 2022. godine. Projekat se realizuje u dvije faze. No, i ta faza je još u toku, a početak druge tek predstoji. Na baznom području, u podnožju tog ski-centra predviđena je izgradnja i četiri hotela i 22 bungalova. U sastavu skijališta biće i planinarski dom. Očekuje se da Cmiljača „u potpunosti promijeni sliku Bijelog Polja, ne samo kao nove turističke destinacije, nego i valorizacijom poljoprivrednih resursa planine Bjelasice”.

Za Žarski je planirano ulaganje od blizu 30 miliona eura, a u podnožju je predviđena izgradnja 14 hotela i 11 pansionskih hotela apartmanskog tipa. Na to skijalište Mojkovčani gledaju kao na „okosnicu ekonomskog i privrednog razvoja opštine”.

Na ta dva ski-centra, prije tri godina, postavljena je po jedna žičara, ali još nema uslova da se stave u funkciju. Zemljište na kojem je planirano postavljanje treće žičare šestosjeda, koja bi povezivala skijališta, u privatnom je vlasništvu, pa slijedi i eksproprijacija. Posljednje nevrijeme gotovo da je potpuno uništilo put koji vodi do budućeg ski-centra Žarski. Kako su više puta saopštavali mještani, ta saobraćajnica je rađena vrlo problematičnom trasom, koja ne garantuje prohodnost tokom cijele godine. Prema nazvaničnim informacija, koje nikad nijesu demantovali iz Skijališa Crne Gore, sa postavljenih žičara i ostale infrastrukture u obje opštine pokradeni su mnogi djelovi.

Zastoj u radovima na skijalištima pravdan je krizom izazvanom pandemijom. U fokusu vlade Zdravka Kriviokapića bilo je kolašinsko skijalište, pa je žičarom K7 povezan državni i privatni ski-centar, ali i probijeno 10 km novih staza.

Međutim, Ašanin za Monitor tvrdi da je nacrtom budžeta za narednu godinu aktuelna vlada, konačno, dala „puni vjetar u jedra projektima mojkovačkog i bejlopoljskog skijališta”. On kaže da su radovi na ski-centrima na toj strani Bjelasice tokom mandata predhodne vlade relizovani sporom dinamikom.

„Nacrt budžeta za narednu godinu je garant da ćemo vrlo brzo na cijeloj Bjelasici,  sa strane svih pet  opština, imati najbolji ski-kompleks na Balkanu, možda i šire”, kaže on.

Objašnjava i da je, konačno, stavljena tačka na odluku za postavljanje žičare koja će spojiti skijališta Žarski i Smiljača. Ta dva ski-centra, podsjeća Ašanin, imajući u vidu da su već dvije žičare postavljene, nakon spajanja, imaće oko 23 km staza.

„Ako uzmemo u obzir tri miliona predviđena za ulaganja u Cmiljaču  i vrijednost postojeće žičare, na Bjelasici će se uložiti 15,5 miliona eura. To je garant da ćemo tokom sezone  2024/2025. godine, skijati na novom ski-centru, koji će parirati Kopaoniku u skoroj budućnosti“, optimističan je potpredsjednik Opštine Mojkovac.

Žičara, koja će služiti povezivanju skijaške infrastrukture, trenutno je u privatnom skladištu Zorana Ćoća Bećirovića, vlasnika Ski-centar Kolašin 1450.  Prvobitno namijenjena Durmitoru, žičara je određeno vrijeme, po visokoj cijeni, skladištena na poljani u blizini Podgorice. To je bio razlog da menadžment Skijališta dogovori sa Bećirovićem besplatno skladištenje na njegovom zemljištu u Bakovićima kod Kolašina. Iako je rok iz ugovora o jednogodišnjem skladištenju istekao 3. decembra, Skijališta žičaru još ne mogu preuzeti. Nesuglasice između tog državnog preduzeća i Bećirovića, navodno, rezultat su nepoštovanja adminsitraivnih procedura prilikom preuzimaja uskladištene opreme.  Međutim, iz  Ski-centra Kolašin 1450 ne kriju da smatraju da bi šestosjed mnogo više koristio  na drugoj strani Bjelasice, prema Jelovici (Berane), kao produžetak sadašnje kolašinske skijaške infrastrukture.

„Kolašinsko skijalište bi, u slučaju montiranja šestosjeda u pravcu Jelovice, dobilo dodatnih 20 km staza, što bi ukupno činilo 65 km. Ukoliko bi bila izgrađena i gondola iz Jelovice, koja bi povezala Berane i Andrijevicu sa kolašinsim stazama, dobilo bi se još 20 kilometara staza odnosno ukupno 85. Tada bi Skijališta Crne Gore mogla da budu jedna od najprofitabilnijih državnih firmi. U mojkovačko- bjelopoljskom dijelu nema infrastrukture – struje, vode, puta, pa oprema neće moći da se optimalno koristi još najmanje dvije godine”, saopštila je, nadavno, polemišući u „sporu žičara” sa upravom državnog preduzeća direktorica privatnog Ski-centra Kolašin 1450 Milica Šćepanović.

Ašanin, međutim, podsjeća na odluku vlade Duška Markovića, kojom je žičara namijenjena za Mojkovac i Bijelo Polje i tvrdi da će se ta odluka i poštovati.

Osnivanjem komapanije Skijališta Crne Gore 2017. godine, pored kolašinskog, mojkovačkog i bjelopljskog, planirana je i izgradnja ski-centara Torine, Jelovica, planinskih centara Komovi i Eko-avanturističkog parka Komovi. Predviđeno je  ukupno 224 km ski-staza na Bjelasici, koje će biti „pokrivene” sa 52 lifta/žičare. Na toj planini planirana je gradnja 53 hotela, 23 pansionska hotela apartmanskog tipa, jedan hostel i jedan planinarski dom.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo