Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI SKIJALIŠTA ŽARSKI I CMILJAČA: Nerealni optimizam

Objavljeno prije

na

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Do skijanja na mojkovačko-bjelopoljskoj strani Bjelasice, ipak, ostalo je još mnogo posla, pa se planovi o otvranju skijališta za sezonu 2024/2025, čine neralno optimistični

 

Vlada, koja bude aktuelna 2025. godine, a ne otvori mojkovačko i bjelopljsko skijalište Žarski i Cmiljača, neće imati podršku građana te dvije opštine, ali ni ostatka sjevera. To tvrdi potpredsjednik Opštine Mojkovac i član Odbora  direktora Skijališta Crne Gore Ivan Ašanin (URA). Iz sadašnje perspektive, a na osnovu do sada urađenog, plan otvaranja i povezivanja ta dva ski-centra, tokom naredne dvije godine, čak iako se uzmu u obzir nacrtom budžeta projektovani iznosi, predviđeni za te projekte, čini se preambiciozan. Do skijanja na bejlopljskoj i mojkovačkoj strani Bjelasice preostalo je je još mnogo novih, ali i završetak poslova započetih 2019. godine. Žarski i Cmiljača biće dio preduzeća Skijališta Crne Gore, u okviru kojeg jedino radi Ski-centar Kolašin 1600.

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Ski-centar Cmiljača, vrijedan 23 miliona eura, trebalo je, kako je ranije najavljivano, da bude završen do 2022. godine. Projekat se realizuje u dvije faze. No, i ta faza je još u toku, a početak druge tek predstoji. Na baznom području, u podnožju tog ski-centra predviđena je izgradnja i četiri hotela i 22 bungalova. U sastavu skijališta biće i planinarski dom. Očekuje se da Cmiljača „u potpunosti promijeni sliku Bijelog Polja, ne samo kao nove turističke destinacije, nego i valorizacijom poljoprivrednih resursa planine Bjelasice”.

Za Žarski je planirano ulaganje od blizu 30 miliona eura, a u podnožju je predviđena izgradnja 14 hotela i 11 pansionskih hotela apartmanskog tipa. Na to skijalište Mojkovčani gledaju kao na „okosnicu ekonomskog i privrednog razvoja opštine”.

Na ta dva ski-centra, prije tri godina, postavljena je po jedna žičara, ali još nema uslova da se stave u funkciju. Zemljište na kojem je planirano postavljanje treće žičare šestosjeda, koja bi povezivala skijališta, u privatnom je vlasništvu, pa slijedi i eksproprijacija. Posljednje nevrijeme gotovo da je potpuno uništilo put koji vodi do budućeg ski-centra Žarski. Kako su više puta saopštavali mještani, ta saobraćajnica je rađena vrlo problematičnom trasom, koja ne garantuje prohodnost tokom cijele godine. Prema nazvaničnim informacija, koje nikad nijesu demantovali iz Skijališa Crne Gore, sa postavljenih žičara i ostale infrastrukture u obje opštine pokradeni su mnogi djelovi.

Zastoj u radovima na skijalištima pravdan je krizom izazvanom pandemijom. U fokusu vlade Zdravka Kriviokapića bilo je kolašinsko skijalište, pa je žičarom K7 povezan državni i privatni ski-centar, ali i probijeno 10 km novih staza.

Međutim, Ašanin za Monitor tvrdi da je nacrtom budžeta za narednu godinu aktuelna vlada, konačno, dala „puni vjetar u jedra projektima mojkovačkog i bejlopoljskog skijališta”. On kaže da su radovi na ski-centrima na toj strani Bjelasice tokom mandata predhodne vlade relizovani sporom dinamikom.

„Nacrt budžeta za narednu godinu je garant da ćemo vrlo brzo na cijeloj Bjelasici,  sa strane svih pet  opština, imati najbolji ski-kompleks na Balkanu, možda i šire”, kaže on.

Objašnjava i da je, konačno, stavljena tačka na odluku za postavljanje žičare koja će spojiti skijališta Žarski i Smiljača. Ta dva ski-centra, podsjeća Ašanin, imajući u vidu da su već dvije žičare postavljene, nakon spajanja, imaće oko 23 km staza.

„Ako uzmemo u obzir tri miliona predviđena za ulaganja u Cmiljaču  i vrijednost postojeće žičare, na Bjelasici će se uložiti 15,5 miliona eura. To je garant da ćemo tokom sezone  2024/2025. godine, skijati na novom ski-centru, koji će parirati Kopaoniku u skoroj budućnosti“, optimističan je potpredsjednik Opštine Mojkovac.

Žičara, koja će služiti povezivanju skijaške infrastrukture, trenutno je u privatnom skladištu Zorana Ćoća Bećirovića, vlasnika Ski-centar Kolašin 1450.  Prvobitno namijenjena Durmitoru, žičara je određeno vrijeme, po visokoj cijeni, skladištena na poljani u blizini Podgorice. To je bio razlog da menadžment Skijališta dogovori sa Bećirovićem besplatno skladištenje na njegovom zemljištu u Bakovićima kod Kolašina. Iako je rok iz ugovora o jednogodišnjem skladištenju istekao 3. decembra, Skijališta žičaru još ne mogu preuzeti. Nesuglasice između tog državnog preduzeća i Bećirovića, navodno, rezultat su nepoštovanja adminsitraivnih procedura prilikom preuzimaja uskladištene opreme.  Međutim, iz  Ski-centra Kolašin 1450 ne kriju da smatraju da bi šestosjed mnogo više koristio  na drugoj strani Bjelasice, prema Jelovici (Berane), kao produžetak sadašnje kolašinske skijaške infrastrukture.

„Kolašinsko skijalište bi, u slučaju montiranja šestosjeda u pravcu Jelovice, dobilo dodatnih 20 km staza, što bi ukupno činilo 65 km. Ukoliko bi bila izgrađena i gondola iz Jelovice, koja bi povezala Berane i Andrijevicu sa kolašinsim stazama, dobilo bi se još 20 kilometara staza odnosno ukupno 85. Tada bi Skijališta Crne Gore mogla da budu jedna od najprofitabilnijih državnih firmi. U mojkovačko- bjelopoljskom dijelu nema infrastrukture – struje, vode, puta, pa oprema neće moći da se optimalno koristi još najmanje dvije godine”, saopštila je, nadavno, polemišući u „sporu žičara” sa upravom državnog preduzeća direktorica privatnog Ski-centra Kolašin 1450 Milica Šćepanović.

Ašanin, međutim, podsjeća na odluku vlade Duška Markovića, kojom je žičara namijenjena za Mojkovac i Bijelo Polje i tvrdi da će se ta odluka i poštovati.

Osnivanjem komapanije Skijališta Crne Gore 2017. godine, pored kolašinskog, mojkovačkog i bjelopljskog, planirana je i izgradnja ski-centara Torine, Jelovica, planinskih centara Komovi i Eko-avanturističkog parka Komovi. Predviđeno je  ukupno 224 km ski-staza na Bjelasici, koje će biti „pokrivene” sa 52 lifta/žičare. Na toj planini planirana je gradnja 53 hotela, 23 pansionska hotela apartmanskog tipa, jedan hostel i jedan planinarski dom.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo