Povežite se sa nama

OKO NAS

CETINJE POSLIJE POSTAVLJANJA SOLARNE RASVJETE: Štedi se, al’ para nema

Objavljeno prije

na

„Sve je na Cetinje sjajno, pa i rasvjeta… Naizgled spušteni plafoni a rade ka’ Obod… Odnos rasvjete i Cetinjana je na zavidnom nivou, pola Cetinjana radi, pola ne radi, isto ka sa rasvjetama”, komentariše u aprilsko predveče, Bojan Kaluđerović, kog’ smo sreli na cetinjskim ulicama.

Radovi na projektu instalacije javne rasvjete na solarni pogon na Cetinju gotovo su pri kraju. Instalacija javne rasvjete na solarni pogon počela je u ljeto 2014. godine najprije u Kotoru, a zatim i na Cetinju. Početkom septembra 2015. godine, ovaj je projekat ponovo bio aktuelizovan postavljenjem solarnih panela na Bulevaru crnogorskih junaka na Cetinju.

Prema saopštenju Opštine Cetinje postavljanje solarne rasvjete odmah se osjetilo u gradskom budžetu. Prema njihovim podacima, poslije postavljanja solarnih panela mjesečni troškovi potrošnje električne energije za oktobar iznosili su svega dvadeset eura. Primjera radi, u avgustu 2015. potrošnja električne energije na Bulevaru iznosila je trista pedeset eura.

„Ideja je dobra. Ali da li mi se dopadaju – pa i ne baš. Narušavaju izgled stubova, ali i grada. Djeluju nekako futuristički, odudaraju od Cetinja i njegove atmosfere, ruže je. A i svjetlo im je nekako prejako, bijelo, kao neonsko. Pri tom, negdje rade, negdje ne rade”, kaže profesorica ruskog jezika.

Izgledom rasvjete nije prezadovoljna ni sljedeća prolaznica, starija gospođa, ali je, kaže, svjesna koristi: „Ipak, štede a to je najvažnije u ovo vrijeme. Svi smo prezaduženi pa i opštine. Ako se ovako bar malo rasteretimo od poreza i plaćanja Elektrodistribuciji, biće dobro.” Jedan od prolaznika kroz šalu primjećuje ,,Da zarobiti luču i pretvoriti je u javnu rasvjetu – je pošlo za rukom samo Cetinjanima i nikome više”.

Prema riječima portparola prijestonice Cetinje Miloša Prelevića, do kraja godine su trebala biti postavljena 444 stuba. On objašnjava da paneli imaju dovoljno kapaciteta za rad i u slučaju da nema bilo kakvog izvora svjetlosti. „Pri tom, kako su paneli pod garancijom, u narednih deset godina neće biti troškova za njihovo održavanje”. Kaže da im je jedina mana to što u nedostatku sunčeve svjetlosti, paneli mogu da napajaju rasvjetu najviše dva dana, a ne pet kako se na početku mislilo.

Prelević podsjeća da je ovaj projekat finansirala NR Kina i to sa skoro četiri miliona eura, koja treba da budu raspoređena između Cetinja i Kotora.

Savjetnik za održavanje i izgradnju elektroinstalacija u Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora Budimir Cupara objašnjava: „Ono što je bitno za ovu vrstu rasvjete je to što nema potrebe za raskopavanjem ulica i polaganjem električnih kablova. Montaža i održavanje su jednostavni, a rasvjeta ulice nije ugrožena prilikom pada napona ili nestanka struje”.

Glavni izvođač radova na ovom projektu bila je Čajna solar lajting (China solar lighting) iz Kine. Podizvođač radova za Opštinu Kotor je bila firma Spinel, takođe iz Kotora. Predstavnik ove firme, inženjer Žarko Klikovac, kaže da rasvjeta dobro funkcioniše, ali i da je neophodno redovno održavanje, te da su svu opremu za montažu dobili iz Kine.

„Panel sunčanu energiju pretvara u električnu koja se, tokom dana akumulira u akumulatore, a tokom noći tako akumulisana električna energija stiže do LED svjetiljki i pretvara se u svjetlost. Proces kontrolišu elektronski kontroleri i potpuno je automatizovan”, objašnjava on.

Prelević kaže da su u Opštini i te kako zadovoljni uštedom koja je ostvarena: ,,Naime, mjesečni izdaci koje smo u posljednjem periodu imali po tom osnovu, za čitavo gradsko područje, uključujući i dio grada koji nije ‘pokriven’ solarnom rasvjetom, smanjeni su za gotovo 50 odsto. A ukoliko govorimo isključivo o ulicama u kojima je instalirana solarna javna rasvjeta, onda taj procenat iznosi i do 80 odsto”.

Paneli štede, al’ je cetinjska kasa i dalje u minusu.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo