„Sve je na Cetinje sjajno, pa i rasvjeta… Naizgled spušteni plafoni a rade ka’ Obod… Odnos rasvjete i Cetinjana je na zavidnom nivou, pola Cetinjana radi, pola ne radi, isto ka sa rasvjetama”, komentariše u aprilsko predveče, Bojan Kaluđerović, kog’ smo sreli na cetinjskim ulicama.
Radovi na projektu instalacije javne rasvjete na solarni pogon na Cetinju gotovo su pri kraju. Instalacija javne rasvjete na solarni pogon počela je u ljeto 2014. godine najprije u Kotoru, a zatim i na Cetinju. Početkom septembra 2015. godine, ovaj je projekat ponovo bio aktuelizovan postavljenjem solarnih panela na Bulevaru crnogorskih junaka na Cetinju.
Prema saopštenju Opštine Cetinje postavljanje solarne rasvjete odmah se osjetilo u gradskom budžetu. Prema njihovim podacima, poslije postavljanja solarnih panela mjesečni troškovi potrošnje električne energije za oktobar iznosili su svega dvadeset eura. Primjera radi, u avgustu 2015. potrošnja električne energije na Bulevaru iznosila je trista pedeset eura.
„Ideja je dobra. Ali da li mi se dopadaju – pa i ne baš. Narušavaju izgled stubova, ali i grada. Djeluju nekako futuristički, odudaraju od Cetinja i njegove atmosfere, ruže je. A i svjetlo im je nekako prejako, bijelo, kao neonsko. Pri tom, negdje rade, negdje ne rade”, kaže profesorica ruskog jezika.
Izgledom rasvjete nije prezadovoljna ni sljedeća prolaznica, starija gospođa, ali je, kaže, svjesna koristi: „Ipak, štede a to je najvažnije u ovo vrijeme. Svi smo prezaduženi pa i opštine. Ako se ovako bar malo rasteretimo od poreza i plaćanja Elektrodistribuciji, biće dobro.” Jedan od prolaznika kroz šalu primjećuje ,,Da zarobiti luču i pretvoriti je u javnu rasvjetu – je pošlo za rukom samo Cetinjanima i nikome više”.
Prema riječima portparola prijestonice Cetinje Miloša Prelevića, do kraja godine su trebala biti postavljena 444 stuba. On objašnjava da paneli imaju dovoljno kapaciteta za rad i u slučaju da nema bilo kakvog izvora svjetlosti. „Pri tom, kako su paneli pod garancijom, u narednih deset godina neće biti troškova za njihovo održavanje”. Kaže da im je jedina mana to što u nedostatku sunčeve svjetlosti, paneli mogu da napajaju rasvjetu najviše dva dana, a ne pet kako se na početku mislilo.
Prelević podsjeća da je ovaj projekat finansirala NR Kina i to sa skoro četiri miliona eura, koja treba da budu raspoređena između Cetinja i Kotora.
Savjetnik za održavanje i izgradnju elektroinstalacija u Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora Budimir Cupara objašnjava: „Ono što je bitno za ovu vrstu rasvjete je to što nema potrebe za raskopavanjem ulica i polaganjem električnih kablova. Montaža i održavanje su jednostavni, a rasvjeta ulice nije ugrožena prilikom pada napona ili nestanka struje”.
Glavni izvođač radova na ovom projektu bila je Čajna solar lajting (China solar lighting) iz Kine. Podizvođač radova za Opštinu Kotor je bila firma Spinel, takođe iz Kotora. Predstavnik ove firme, inženjer Žarko Klikovac, kaže da rasvjeta dobro funkcioniše, ali i da je neophodno redovno održavanje, te da su svu opremu za montažu dobili iz Kine.
„Panel sunčanu energiju pretvara u električnu koja se, tokom dana akumulira u akumulatore, a tokom noći tako akumulisana električna energija stiže do LED svjetiljki i pretvara se u svjetlost. Proces kontrolišu elektronski kontroleri i potpuno je automatizovan”, objašnjava on.
Prelević kaže da su u Opštini i te kako zadovoljni uštedom koja je ostvarena: ,,Naime, mjesečni izdaci koje smo u posljednjem periodu imali po tom osnovu, za čitavo gradsko područje, uključujući i dio grada koji nije ‘pokriven’ solarnom rasvjetom, smanjeni su za gotovo 50 odsto. A ukoliko govorimo isključivo o ulicama u kojima je instalirana solarna javna rasvjeta, onda taj procenat iznosi i do 80 odsto”.
Paneli štede, al’ je cetinjska kasa i dalje u minusu.
Aleksandra DRAGOVIĆ