Povežite se sa nama

OKO NAS

SIGURNOST PRTLJAGA NA LETOVIMA: Kradu šta stignu, odštete smiješne

Objavljeno prije

na

Najveći košmar svakog putnika je nestanak prtljaga. Prema istraživanju SITA-e, kompanije specijalizovane za komunikacije u avio transportu i informacione tehnologije, u 2015. godini je broj ukradenih, izgubljenih ili zakašnjelih prtljaga u svijetu dostigao najnižu cifru ikad – 6,5 na hiljadu putnika (0,7 odsto). Ovo izgleda kao broj za hvalisanje, ali na tri i po milijarde putnika, to je blizu dvadeset tri miliona nesrećnih slučajeva.

U razgovoru sa crnogorskim državljanima koji u doba vladavine DPS-a i dalje uspijevaju da priušte let avionom, saznajemo da taj elitni način putovanja često zna da bude neprijatan.

Tako je naša anonimna sagovornica na letu za Milano ostala bez vrijednih minđuša. Takođe, na istom letu, druga sagovornica je ostala bez nakita u vrijednosti nekoliko hiljada eura. Sagovornik bez nekoliko satova. Nijesu dobili centa odštete. Jer avio kompanije ne garantuju za izgubljene satove i nakit.

Naša druga sagovornica, koja je takođe željela da ostane anonimna, je pri dolasku iz Njujorka ostala bez dva vrijedna telefona. Sagovornik koji je dolazio iz Rima bez laptopa, a sagovornik na putu iz Milana – bez tableta. Opet nema odštete, jer avio-kompanije ne garantuju za izgubljene elektronske uređaje. Krađa zlata i novca je takođe česta, kao i važnih dokumenata. Ni za to ne garantuje avio-kompanija.

Nestanak parfema iz velikog prtljaga je redovna pojava, a često ga je nemoguće nositi sa sobom u avion, jer je unos tečnosti preko 50 mililitara zabranjen. Krađe idu do tih granica, da su našem sagovorniku iz ručnog prtljaga, prilikom nasumične carinske kontrole na milanskoj Malpensi, ukrali cigarete. Jer nije obraćao pažnju.

Sve vrijedno nosite u ručnom prtljagu (u koji staje oko pet kilograma, kada oduzmete težinu kofera), savjetuju iz kompanija, nakon što vas neki „duh” pokrade. Kažu nemoguće je saznati ko je kradljivac, jer navodno nemaju pristup kamerama. To je tako jer su lopovi nerijetko upravo oni koji su zaduženi za sigurnost naših prtljaga, koje očigledno štite avio-kompanije.

Za onaj dio prtljaga za koji garantuju, odštete su smiješne. Nemoguće je saznati i na osnovu čega se računa visina nadoknade, prema iskustvima čestih korisnika usluga avio prevoznika.

Slučaj jednog putnika Air Srbije najbolje pokazuje koliko avio-kompanije vode računa o bezbjednosti prtljaga. U julu prošle godine, na vezanom letu Milano-Beograd, Beograd-Podgorica ostao je bez prtljaga koji do današnjeg dana još nije pronađen. Niti je nakon navodno intenzivne i naporne pretrage utvrđeno gdje je njegov prtljag nestao.

Prepiska tog putnika sa sektorom Air Srbije zaduženim za nevolje sa prtljazima pokazuje neprofesionalnost navodno svjetske kompanije, koja je partner Etihad Airways-a. Umjesto razumijevanja i bliske saradnje, slučaj je okončan tek nakon bezbroj dezinformacija i neodgovorenih pitanja, uz naknadu koja je simbolična u odnosu na vrijednost sadržaja prtljaga.

Tako su u prvim danima te „intenzivne” potrage utvrdili da je prtljag ostao u Milanu, te su rekli da stiže za par dana. Sjutradan je stigla svježija i tačnija informacija – prtljag je zapravo bio utovaren na avion za Beograd, ali nema podataka da je ikad istovaren, pored svih kontrola, kamera i obezbjeđenja. Možda su ga izbacili u toku leta. Ili je ispario.

Nadležni su prebacivali odgovornost. „Avio-kompanije su zadužene za prevoz putnika, a aerodromska preduzeća za utovar/istovar prtljaga”, kazali su iz avio-kompanije. To što njima plaćate cijeli iznos karte, izgleda ih ne čini odgovornim i za vaš prtljag.

Air Srbija je na razne načine pokušala da umiri isfrustriranog putnika, pa mu je obećan niz odšteta – za osnovne stvari koje mora da kupi jer je ostavljen bez ičega, za svaki dan čekanja prtljaga do 30 dana kada se prtljag smatra izgubljenim, za sadržaj samog prtljaga ukoliko ne bude nađen nakon isteka tog roka. Međutim, nijesu željeli da mu objasne kako se bilo šta od ovih nadoknada računa.

Ova kompanija je tražila popunjavanje odštetnih zahtjeva prvo za kupovinu tih ličnih stvari (čim su kupljene, kako bi navodno što prije uplatili novac), a zatim za sadržaj samog prtljaga (nakon 30 dana od nestanka), potkrijepljen računima. Ako zanemarimo činjenicu da se očekuje da sa sobom vučete račune svih vrijednih stvari u koferu, ovo izgleda u redu. Međutim, našem putniku je iznos ukupne odštete obračunat prije nego što je poslao taj drugi odštetni zahtjev sa spiskom predmeta koje je imao u prtljagu, na osnovu kojeg se valjda formira nadoknada.

Nakon pitanja na šta se odnosi ta simbolična odšteta, iz Air Srbije su rekli da se „odobreni iznos kompezacije odnosi na izgubljeni prtljag, donesen je na osnovu priložene dokumentacije (?) i u skladu sa Montrealskom (vidi boks) i Varšavskom konvencijom”.

Osim što su obećanja o brojnim odštetama bila pusta, ispostavilo se da je ovaj putnik bio obmanut slanjem famoznih odštetnih zahtjeva koji očigledno služe za varanje putnika: „U slučaju totalnog gubitka prtljaga, gostu se visina kompenzacije određuje prema čekiranoj težini predatog prtljaga, što je urađeno u Vašem slučaju”, piše u završnim momentima prepiske.

Zbog čega su odštetni zahtjevi traženi, putnik nije uspio da sazna, iako su poruke slate čak i direktoru srpske nacionalne avio-kompanije. Rečeno mu je i da je u potpunosti ispoštovana kompanijska procedura, ali njegovo pravo da kao oštećeni putnik dobije uvid u tu proceduru nije. On od ove kompanije nije uspio saznati ni kako glase Montrealska i Varšavska konvencija, koje su mnogo puta spomenute. Nije saznao ni zbog čega je dobio tek malo više od trećine maksimalne odštete određene ovim konvencijama, iako su računi potvrđivali više od te maksimalne sume.

Iz ovog slučaja, kao i priča ostalih nezadovoljnih putnika sa kojima smo razgovarali, zaključujemo da se vrlo lako može desiti da prilikom leta pokradu ili otuđe vaš prtljag. Ukoliko ste dovoljno nesmotreni da bilo šta vrijedno ubacite u veliki prtljag, ili ne obraćate pažnju kad vam kontrolišu ručni, sami ste krivi. Kada čekirate kofer, ostavili ste ga radnicima aerodroma na posluživanje.

Krađe prtljaga su svjetski problem

Prema podacima iz svjetskih medija, čest slučaj je da aerodromsko obezbjeđenje, nosači prtljaga, vozači, pa čak i carinici rade kao organizovane grupe prilikom krađe prtljaga. Iako ovi lopovi kradu vaše stvari, avio kompanija će vam servirati priču da je vaš prtljag izgubljen u tranzitu.

U 2012. se na njujorškom aerodromu DŽ.F. Kenedi dešavalo preko 200 krađa predmeta iz kofera, ili cijelih kofera. Godinu dana kasnije, problem je postao toliko ozbiljan da su uhapsili šest radnika zaduženih za prtljag, nakon postavljanja skrivenih kamera. Krađe nijesu prestale. Godinu dana kasnije, uhapšeno je još desetak radnika. Kradeni su vrijedni telefoni, tableti, satovi koji koštaju desetine hiljada eura itd.

U Majamiju, čija se policija snažno bori protiv ove nevolje, do sada su uhapšene desetine radnika-lopova.

U 2013. godini, u Italiji je uhapšeno 30 radnika aerodroma, a desetine su bile pod istragom. Policija dugo nije uspijevala da shvati kako se ove krađe dešavaju, dok nijesu postavili kamere u prtljažni prostor samog aviona.

Prema podacima britanskog Dailymaila, evropski putnici se suočavaju sa mnogo većim problemima sa prtljagom nego ostatak svijeta – devet prtljaga na 1000 putnika – u odnosu na Ameriku (oko tri) i Aziju (manje od dva).

MONTREALSKA KONVENCIJA: Kompanije odgovorne za štetu

Nakon razgovora sa izvorom iz crnogorske nacionalne avio- kompanije, uspjeli smo da dođemo do Montrealske famozne konvencije, u skladu sa kojom posluju sve avio kompanije. U članu 41 Konvencije piše: ,,Kompanija je odgovorna za pričinjenu štetu u slučaju uništenja, gubitka ili oštećenja registrovanog prtljaga, pod uslovom da se događaj koji je to prouzrokovao dogodio u avionu Kompanije, tokom ukrcavanja ili iskrcavanja, ili za vrijeme dok je prtljag bio pod nadzorom Kompanije… za slučaj uništenog, izgubljenog, oštećenog ili prtljaga koji nije stigao na vrijeme, odgovornost se ograničava na 1.131 Specijalnih prava vučenja po putniku (približno iznosi oko 1200 eura; 1800 USD), u zavisnosti od tekućeg kursa.”

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVI SLUČAJ ČEDOMORSTVA: Dva uništena života

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je novi slučaj čedomorstva uznemirio javnost, stručnjaci i aktivisti  upozoravaju da nije vrijeme za sijanje mržnje, nego za sagledavanje uzroka, kako bi se takvi slučajevi pokušali prevenirati

 

 

Tijelo bebe pronađeno u podgoričkom Bloku 9 šokiralo je većinu građana protekle sedmice. Novorođenče je pronađeno u korpi za otpatke u blizini dječjeg parka. Nekako je upravo ta vijest odjeknula na naslovnicama portala i u komentarima na društvenim mrežama, kao da bi manja tragedija bila da je tijelo pronađeno na nekom drugom mjestu.

Policija je istog dana saznala da je riječ o čedomorstvu i za to krivično djelo osumnjičila I.Š. (28), majku bebe. Istraga je otvorena nakon što je radnik “Čistoće” pronašao mrtvu bebu.

Ljekari su pregledali osumnjičenu, na osnovu čega je potvrđeno izvršenje krivičnog djela koje joj se stavlja na teret. Dvadesetosmogodišnja djevojka trenutno se nalazi u KCCG na liječenju. Nju je, prema navodima ovog portala, policija zatekla na ivici smrti u stanu u kojem živi. Ona se još nije izjašnjavala o svemu za što je osumnjičena. Izvor iz istrage kazao je Libertasu da se djevojka porađala sama i da njena porodica nije ni znala da je trudna. Jedan od detalja iz istrage govori i da je I.Š. identifikovana na način što je njeno ime pisalo na kutiji od cipela u kojoj je i pronađena beba.

Psihološkinja Snežana Repac smatra da, ukoliko se utvrdi da je riječ o čedomorstvu, mora se temeljno ispitati psihičko stanje majke, kao i odnos prema okolnostima u kojima se beba rodila. Kaže da se tu postavljaju pitanja, da li je ta trudnoća bila kontrolisana, da li je ona bila zdrava,  kakvo je zdravlje fetusa, te da li se dijete dobro razvilo. Ona ističe da tokom trudnoće postoji i mogućnost emotivnog naprezanja usljed spoznaje da će žena postati majka.

“Čedomorstva su kod nas rijetka, pojedini slučajevi ukazuju najčešće na neželjenu trudnoću koja nije na vrijeme prekinuta, ali i na druge faktore koji su pratili život trudnice”, kazala je ona.

Dostupni podaci pokazuju da je od 2000. do početka 2021. godine ubijeno 13 novorođenčadi. Za ubistvo djeteta pri porođaju ili tzv. čedomorstvo, Krivični zakonik propisuje kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Za kvalifikaciju krivičnog djela ubistva djeteta pri porođaju koje je poznato još kao i čedomorstvo, od značaja je  period od nekoliko dana nakon rođenja bebe, jer zakonom nije jasno definisano vremensko trajanje poremećaja izazvanog porođajem.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

OLEOTURIZAM U ULCINJU: Nova vrijednost lokalne ponude

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjani su ponosni na svoje stoljetne maslinjake, jer je to dio njihove tradicije. U skladu sa novim trendovima turistima predlažu da dođu tokom berbe, sakupe rod i da ga potom prerade u obližnjim mlinovima, kako bi sa sobom mogli ponijeli ekstradjevičansko maslinovo ulje

 

„U Ulcinju ima oko 130.000 stabala maslina, a u staroj Maslinadi je kompleks od 86.000 stoljetnih maslina. To je najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu, jedan od najljepših ambijenata na našem Primorju, koji treba predstaviti svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru. Ona je pokazatelj autohtonosti i vjekovne tradicije Ulcinjana i njihove povezanosti sa maslinom. A grančica masline se nalazi i na grbu Grada. Ona je naš stoljetni brend“, kaže za Monitor mladi ulcinjski maslinar i ugostitelj Šućurija Bakalović.

Konstatujući da se na našem Primorju osim maslinarske proizvodnje odvija i gotovo 90 odsto crnogorskog turističkog prometa, on smatra da se spoj ove dvije ekonomske grane spontano nameće kao novi turistički proizvod u svijetu poznat kao Oleotourism, Olive oil ili Olive tourism, odnosno maslinarski turizam.

“To je, dakle, relativno novi oblik turizma koji povezuje masline, maslinovo ulje, poljoprivredne prostore s posjetiocima/turistima koji žele dodatno istražiti i doživjeti svijet maslina i maslinovog ulja, odnosno podrazumijeva interakciju turiste/posjetioca s maslinama i maslinovim uljem“, navodi Bakalović, koji je godinama radio u poznatim restoranima u susjednoj Italiji.

Upravo je ta zemlja uz Španiju, Grčku, u posljednje vrijeme i Albaniju, model u ovoj oblasti koji treba da slijedi Crna Gora. Posebno je to slučaj sa hrvatskom Istrom, koja je sedam godina zaredom bila proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu.

Prema riječima novinarke iz Ulcinja Arjone Resuljani i u ovoj opštini je posljednjih godina evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali je to daleko od mogućnosti i potreba. “Sve to treba uvezati sa turizmom, jer u Evropi i na Mediteranu berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja postaju sve atraktivniji turistički proizvod. …“, kaže Resuljani. „   Sve više turista želi probati domaće i autohtono, a maslina i ulje to svakako jesu. I žele priču, događaje, manifestacije“ Arjone Resuljani napominje da savremeni turist želi otkriti našu istoriju, kulturu i običaje. „Mi moramo, u našem najboljem interesu, učiniti sve da im to pokažemo, približimo i dočaramo kako bi doživjeli ljepotu ovog grada. Maslinarstvo stvara novu vrijednost koju treba kvalitetno oplemeniti i kroz turizam naplatiti“, naglašava ona.

Berba maslina dolazi nakon glavne sezone,  krajem oktobra i u novembru, pa je  to odlična prilika da se i na taj način sezona produži. To je posebno važno  i zbog toga što sezone već tri decenije efektivno traju tek 45 dana, pa maslinarstvo može biti  idealna nadopuna turističkoj ekonomiji.

Potencijal za razvoj ovog sektora, zahvaljujući njegovoj tradiciji, povezanosti s teritorijem i pejsažom, blagotvornim svojstvima proizvoda, je, i pored nekih dobrih primjera, uglavnom još neiskazan.

Za opštinu kakva je Ulcinj maslinarski turizam pruža i ogromne mogućnosti za bolju promociju. Posebno što je, kako su nedavno pisali neki britanski magazini, Ulcinj najzanemarljivija turistička destinacija u Evropi u 2025. godini!?

Uostalom, ulcinjska maslinada i uvala Valdanos su prvi zakonom zaštićen kulturni pejzaž u Crnoj Gori. Ekolozi, eksperti i nevladini aktivisti smatraju da je sada pravi trenutak da se taj prostor uvrsti na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO).

Njemački biolog, Martin Šnajder-Jakobi, predložio je izgradnju pješačke staze koja bi od Valdanosa vodila do Starog grada. Prema njegovim riječima, bila bi to idealna ruta i jedinstven doživljaj: šetati uz more, pored maslina i makije, od unikata kakav je Valdanos, do kulturno-istorijskog spomenika prve kategorije, što jeste ulcinjski Stari grad.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) javno su postavili pitanje: Gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?

Zatim su ponudili odgovor: Povedite ih na Ulcinjsku solanu i u Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na Solani unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga, posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi.

Za Ulcinjane uvala i Maslinada Valdanos su mitsko mjesto. Zato se mnogi slažu sa stavom naučnika dr Ruždi Ušakua, koji je uvjeren da je Valdanos izvedenica od albanskih riječi „vallja e nuses“, što bi se moglo prevesti kao nevjestin ples ili ples predivne žene, vilin ples.

Bakalović je stoga uvjeren da bi i u postojećem najvećem pravnom aktu Ulcinja trebalo da stoji odredba koja je postojala u statutu ovog grada Ulcinja iz 1330. godine: stanovnici moraju saditi i uzgajati maslinu, a njene mladice se ne smiju izvoziti.

Ovo sveto drvo niko nije smio posjeći, a posaditi je bilo – bogougodno djelo. Takođe, u srednjem vijeku je u Ulcinju uvedeno pravilo da se nijedan mladić nije mogao oženiti bez prethodno zasađenih 60 korijena maslina.

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

„Raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela”, tvrde su iz policije. Policijski službenici nijesu, međutim,  uspjeli da prikupe dokaze o tome koje teško krivično djelo su osujetili kada su oduzeli dva pištolja od „petorke“ koja operativno važi za pripadnike kavačkog kriminalnog klana.

Osumnjičeni su privedeni osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima. Monitorov sagovornik iz istrage kaže da je jedan od osumnjičenih priznao tokom saslušanja da su oba pištolja njegova, ali je nadležni tužilac zadržavanje odredio svim uhapšenim.

“Osumnjičenim se stavlja na teret da su 1.02.2025. godine u mjestu Borovica, opština Pljevlja, u putničkom motornom vozilu ‘fiat doblo’, neovlašćeno nosili dva pištolja sa izbrisanim fabričkim brojevima, kao i municiju i patrone za lovačko oružje”, navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima.

Svi uhapšeni važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana i poznati su policiji i sudskim organima od ranije po izvršenju više krivičnih dela.

Racanović je hapšen u Budvi, u policijskoj akciji usmjerenoj protiv uličnih dilera narkotika. Đurđevac je prije dvije godine u podgoričkom Višem sudu negirao članstvo u kavačkoj kriminalnoj organizaciji, na čijem čelu su se nalazili Radovan Mujović i Vasilije Rafailović.

Uhapšeni Luka Gazivoda je takođe policiji poznat odranije. Saslušan je 2012. godine, kao građanin zbog pucnjave koja se dogodila u Božićnoj noći ispred kafea „Kristal najt“, koji se nalazi u hotelu „Grand“ na Cetinju. Bio je teško povrijeđen 2015. godine, u incidentu u Bečićima, u kome je ranjen i tada maloljetni D.K.

Mašanoviću se pred podgoričkim Višim sudom sudi da je zajedno sa Mariom Miloševićem i Vukanom Vujačićem učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine.

I službenici granične polcije sproveli su, kako je to saopšteno, pojačane granične kontrole na drumskim graničnim prelazima u vezi sa potraživanim vozilima. Za samo tri dana oduzeli su  deset putničkih motornih vozila veće vrijednosti koja su potraživana od strane nacionalnih centralnih biroa Interpola iz više evropskih zemalja.

“Pronađeno je i oduzeto 10 putničkih motornih vozila veće vrijednosti, od kojih jedno na graničnom prelazu i devet unutar države”, navodi se u saopštenju policije.

Sredinom nedjelje uslijedila je još jedna akcija, takođe usmjerena na one  koji važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana ali i osobe koje su im bliske.

Pretresima u više crnogorskih gradova oduzeto je 42,3 grama kokaina, dva pištolja, puška „CZ M-48“, lovačka i vazdušna puška, dva startna pištolja, 217 komada municije, više djelova od oružja, kao i 8.000 eura.

Tokom ove akcije, kako je to i zvanično saopšteno, pripadnici policije obavili su pretres objekata koje koristi Ljubo Milović u mjestu Grahovo za kojim je raspisana međunarodna potjernica i za kojim se traga.

„Izvršen je ulazak i u ugostiteljski objekat “Grahovo” u cilju njegovog lociranja, a izvršeni su i pretresi objekata koje koriste njemu bliska lica. Ovom prilikom nijesu pronađeni predmeti i tragovi koji potiču ili bi mogli poticati iz krivičnog djela, piše u saopštenju.

U okviru ove akcije obavljeni su pretresi u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom.

Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja.

Poručeno je da će se i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti,  „u saradnji i uz konsultacije sa nadležnim tužilaštvima, u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u državi i zaštite interesa svih građana“.

Takve poruke crnogorska javnost slušala je decenijama. Ovakve akcije slab su pokušaj da se povrati povjerenje u bezbjednosni sistem, dok traju studentski protesti. Potrebni su rezultati i uspostavljanje sistema odgovornosti.

 

Inspektor primao mito od Zvicera?

Dok je pred pljevaljskim nadležnim organima trajalo saslušanje petorke koja je uhapšena zbog dva pištolja, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, zbog sumnje da su povezani sa kriminalnom kavačkom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, uhapsili su Farisa Ćorovića, Bobana Milića i inspektora beranske kriminalističke policije Dušana Stefanovića.

Akcija je, po nalogu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, izvedena u Podgorici i u Beranama. Zvanično nema podataka o tome šta je pretresima objekata koje su koristili osumnjičeni pronađeno i oduzeto, ali prema nezvaničnim podacima od Milića i inspektora Stefanovića je oduzeta neznatna količina novca, odnosno ukupno nešto manje od 300 eura. Osumnjičeni su tokom saslušanja pred tužiocem Radonjićem negirali da imaju veze sa krivičnim djelima, odnosno da su članovi Zvicerove kriminalne grupe, i da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca.

Kako je Monitoru potvrdio izvor iz istrage, Stefanović se sumnjiči da je primio mito od 500 eura da bi provjerio da li je za nekim osobama raspisana potjernica. Prema nezvaničnim saznanjima do njihovih imena kao članova Zvicerove kriminalne grupe istražitelji su došli analizom materijala sa Skaj aplikacije.

Uhapšeni Milić istražiteljima je poznat od ranije. Početkom juna 2022. godine uhapšen je u Beogradu, zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo, sada pokojnog Milića Minje Šakovića.  Sredinom avgusta 2022.godine Milić je izručen Crnoj Gori nakon čega je jedno vrijeme proveo u spuškom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo