Povežite se sa nama

OKO NAS

PORT OF ADRIA: SINDIKAT VS UPRAVA: Umjesto prvomajske čestitke

Objavljeno prije

na

Prvomajski praznici u Baru protekli su u prepucavanju predstavnika zaposlenih i menadžmenta u AD Kontejnerski terminal i generalni tereti Bar, sada AD Port of Adria – čiji je većinski vlasnik od 2014. turski Global Ports Holding.

Sindikat ovog preduzeća, naime, tvrdi da Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta te kompanije nije usvojen u skladu sa zakonom, što je menadžment demantovao.

Sindikat tvrdi da su u tom dokumentu koeficijenti ispod minimuma predviđenog za odgovarajući nivo obrazovanja, te da su zaposleni raspoređeni na radna mjesta za koja nemaju znanje i obučenost.

Menadžment kompanije je s druge strane saopštio da je Pravilnik u potpunosti u skladu sa Zakonom o radu, te da je donešen jer prethodni datira iz 2009. godine, kada je kompanija imala 1.111 zaposlenih.

,,Pravilnik je urađen u korist nečijeg najboljeg interesa, ali da to svakako nisu zaposleni u kompaniji”, navodi se usaopštenju Dobroslava Orlandića, predstavnika sindikalaca Port of Adria.

,,Netačno je”, navodi Orlandić, ,,da Pravilnik otvara prostor za napredovanje, jer zaposlenima kojima je na osnovu dosadašnjeg angažovanja i radnog iskustva dodijeljeno više vrednovano radno mjesto – zadržan je prethodni koeficijent”

,,Isto tako, zaposleni sa VII nivoom obrazovanja raspoređuju se na radna mjesta sa IV stepenom. Uprkos tvrdnji menadžmenta, istina je da se zaposleni raspoređuju na rad sa sredstvima za koja nijesu obučeni, a rad na njima zahtijeva posebno znanje i zdravstvenu sposobnost (npr. kontejnerski kran i mobilne dizalice)”, kaže on.

Orlandić ukazuje da se u Pravilniku nigdje ne spominju odredbe Kolektivnog ugovora, kao i da su rubrike Potrebna kvalifikacija i Zanimanje – identične za skoro sva, od ukupno oko 75 radnih mjesta u Port of Adria, osim za tri, i to: izvršnog direktora, sekretara društva i pravne zastupnike.

„Ovako postavljeno, direktor može biti raspoređen za štivadora, i obratno, a da ostane u okviru istih vještina i radnog iskustva, vrste i stepena stručne spreme, odnosno nivoa obrazovanja i zanimanja”, zaključuje on u saopštenju.

Da zanemarivanje radnika i njihovih prava nije strano ovoj Upravi, mogu posvjedočiti bivši radnici ovog preduzeća, koji su gotovo dva i po mjeseca bezuspješno protestovali ispred prostorija iste firme, i to u periodu od novembra 2015. do polovine januara 2016.

Nekadašnji zaposleni su zatražili isplate zaostalih djelova zarada, poreza i doprinosa od 2011. do 2014. Međutim kako ih je uprava ovog preduzeća ignorisala, odlučili su da radikalizuju proteste i zatraže pomoć od Ministarstva rada i socijalnog staranja. Tako je početkom januara ove godine, jedna grupa radnika štrajkovala glađu u Podgorici i to ispred prostorija ovog vladinog resora, dok je druga nastavila sa protestima ispred zgrade Port of Adria u Baru.

Štrajkači su 18.januara 2016. primljeni od strane predstavnika ovog ministarstva. Tu im je bilo saopšteno da „Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije nadležno za rješavanje problema zaposlenih i bivših zaposlenih u AD Kontejnerski terminal i generalni tereti Bar, iz razloga što ne postoji zakonski osnov, na osnovu kojeg bi Ministarstvo rada i socijalnog staranja moglo da obezbijedi izvršenje rješenja Inspekcija rada”. Ovim rješenjem Inspekcije rada, poslodavcu je bilo naloženo da otkloni nepravilnosti u vidu isplate razlike zarada.

Ipak, 22. januara 2016. bivši radnici barskog KTGT obustavili su štrajk glađu. Naime, nadležno ministarstvo je, naprasno, predložilo da se formira radna grupa radi izrade Informacije u vezi rješavanja problema zaposlenih i bivših zaposlenih u ovom preduzeću.

To je rezultiralo, prema tvrdnjama menadžmenta ove kompanije najizdašnijim socijalnim programom u Crnoj Gori, sa prosječnim neto iznosom isplaćenih otpremnina koji premašuje 25.000 eura po zaposlenom. Takođe su „neočekivano” podnijeli troškove isplatom razlike u zaradama za period prije preuzimanja kompanije u iznosu od preko 1,2 miliona eura.

Radnici nekadašnjeg giganta će kažu ostati jedinstveni u nastojanjima da sebi obezbijede pristojne uslove za rad ili otpremninu – ako dođe do raskida ugovora o radu, prilikom najavljene sistematizacije. Sindikalci ovog preduzeća su i ranije najavili ,,svaki vid sindikalne borbe” ukoliko se ona ne upodobi zakonskoj regulativi i kolektivnom ugovoru.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo