Povežite se sa nama

OKO NAS

PORT OF ADRIA: SINDIKAT VS UPRAVA: Umjesto prvomajske čestitke

Objavljeno prije

na

Prvomajski praznici u Baru protekli su u prepucavanju predstavnika zaposlenih i menadžmenta u AD Kontejnerski terminal i generalni tereti Bar, sada AD Port of Adria – čiji je većinski vlasnik od 2014. turski Global Ports Holding.

Sindikat ovog preduzeća, naime, tvrdi da Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta te kompanije nije usvojen u skladu sa zakonom, što je menadžment demantovao.

Sindikat tvrdi da su u tom dokumentu koeficijenti ispod minimuma predviđenog za odgovarajući nivo obrazovanja, te da su zaposleni raspoređeni na radna mjesta za koja nemaju znanje i obučenost.

Menadžment kompanije je s druge strane saopštio da je Pravilnik u potpunosti u skladu sa Zakonom o radu, te da je donešen jer prethodni datira iz 2009. godine, kada je kompanija imala 1.111 zaposlenih.

,,Pravilnik je urađen u korist nečijeg najboljeg interesa, ali da to svakako nisu zaposleni u kompaniji”, navodi se usaopštenju Dobroslava Orlandića, predstavnika sindikalaca Port of Adria.

,,Netačno je”, navodi Orlandić, ,,da Pravilnik otvara prostor za napredovanje, jer zaposlenima kojima je na osnovu dosadašnjeg angažovanja i radnog iskustva dodijeljeno više vrednovano radno mjesto – zadržan je prethodni koeficijent”

,,Isto tako, zaposleni sa VII nivoom obrazovanja raspoređuju se na radna mjesta sa IV stepenom. Uprkos tvrdnji menadžmenta, istina je da se zaposleni raspoređuju na rad sa sredstvima za koja nijesu obučeni, a rad na njima zahtijeva posebno znanje i zdravstvenu sposobnost (npr. kontejnerski kran i mobilne dizalice)”, kaže on.

Orlandić ukazuje da se u Pravilniku nigdje ne spominju odredbe Kolektivnog ugovora, kao i da su rubrike Potrebna kvalifikacija i Zanimanje – identične za skoro sva, od ukupno oko 75 radnih mjesta u Port of Adria, osim za tri, i to: izvršnog direktora, sekretara društva i pravne zastupnike.

„Ovako postavljeno, direktor može biti raspoređen za štivadora, i obratno, a da ostane u okviru istih vještina i radnog iskustva, vrste i stepena stručne spreme, odnosno nivoa obrazovanja i zanimanja”, zaključuje on u saopštenju.

Da zanemarivanje radnika i njihovih prava nije strano ovoj Upravi, mogu posvjedočiti bivši radnici ovog preduzeća, koji su gotovo dva i po mjeseca bezuspješno protestovali ispred prostorija iste firme, i to u periodu od novembra 2015. do polovine januara 2016.

Nekadašnji zaposleni su zatražili isplate zaostalih djelova zarada, poreza i doprinosa od 2011. do 2014. Međutim kako ih je uprava ovog preduzeća ignorisala, odlučili su da radikalizuju proteste i zatraže pomoć od Ministarstva rada i socijalnog staranja. Tako je početkom januara ove godine, jedna grupa radnika štrajkovala glađu u Podgorici i to ispred prostorija ovog vladinog resora, dok je druga nastavila sa protestima ispred zgrade Port of Adria u Baru.

Štrajkači su 18.januara 2016. primljeni od strane predstavnika ovog ministarstva. Tu im je bilo saopšteno da „Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije nadležno za rješavanje problema zaposlenih i bivših zaposlenih u AD Kontejnerski terminal i generalni tereti Bar, iz razloga što ne postoji zakonski osnov, na osnovu kojeg bi Ministarstvo rada i socijalnog staranja moglo da obezbijedi izvršenje rješenja Inspekcija rada”. Ovim rješenjem Inspekcije rada, poslodavcu je bilo naloženo da otkloni nepravilnosti u vidu isplate razlike zarada.

Ipak, 22. januara 2016. bivši radnici barskog KTGT obustavili su štrajk glađu. Naime, nadležno ministarstvo je, naprasno, predložilo da se formira radna grupa radi izrade Informacije u vezi rješavanja problema zaposlenih i bivših zaposlenih u ovom preduzeću.

To je rezultiralo, prema tvrdnjama menadžmenta ove kompanije najizdašnijim socijalnim programom u Crnoj Gori, sa prosječnim neto iznosom isplaćenih otpremnina koji premašuje 25.000 eura po zaposlenom. Takođe su „neočekivano” podnijeli troškove isplatom razlike u zaradama za period prije preuzimanja kompanije u iznosu od preko 1,2 miliona eura.

Radnici nekadašnjeg giganta će kažu ostati jedinstveni u nastojanjima da sebi obezbijede pristojne uslove za rad ili otpremninu – ako dođe do raskida ugovora o radu, prilikom najavljene sistematizacije. Sindikalci ovog preduzeća su i ranije najavili ,,svaki vid sindikalne borbe” ukoliko se ona ne upodobi zakonskoj regulativi i kolektivnom ugovoru.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo