Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠTA TURISTIČKA ORGANIZACIJA PODGORICE PREPORUČUJE STRANCIMA DA POSJETE U GLAVNOM GRADU: Šetnja Deltom kao atrakcija

Objavljeno prije

na

Stranac koji se zadesi u Podgorici i uzme prospekt lokalne turističke organizacije, biće oduševljen. Jedna od deset top destinacija koje mu TO Podgorica predlaže da posjeti je tržni centar Delta city. Tako nešto sigurno kod kuće nije vidio.

Dalje se preporučuju – most Milenijum, Skaline (gdje nema nigdje ničeg) i Sahat kula. Postojeća ponuda je kao ruganje s gradom koji je nekada imao toliko zelenih površina i zanimljivih mjesta za obilazak.

Ne čude otuda skorašnje reakcije turista iz Londona koji su Podgoricu okarakterisali ,,kao najružniji glavni grad”. Iako neki ovdašnji vele da ,,poprimamo obrise metropole”, drugi koji dođu nas vide kao – rupu. Navode da lijepa zemlja kao sto je Crna Gora ima tako neuređen glavni grad. Dosadan.

Dvoje turista koje je na putovanje kroz zemlje Balkana put doveo u naš glavni grad nedavno su ironično opisivali svoje putovanje ističući da su dali sve od sebe da „ubiju vrijeme” u „jednom od naj…neotkrivenijih svjetskih gradova”. Prvo im je pažnju, pisali su, privukla arhitektura grada, za koju tvrde da ,,oduzima dah”, ali ne zbog ljepote. Nakon daljih ,,osvrta” na kulturne aspekte Podgorice, u istom maniru komentarisali su i ekološke domete grada, kao i ponude za zabavu.

Iz TO Podgorice su se nedavno pohvalili da je glavni grad nagrađen od strane Evropske komisije za dugoročno opredjeljenje za održivi turizam. Na prvoj zajedničkoj dodjeli nagrada ETIS i Accesible Tourism Awards, koja je održana u Briselu, Podgorica i Crna Gora predstavljene su kroz promotivni spot kao turistička odredišta sa brojnim potencijalima.

Po onome što ne zavisi od ljudi, sigurno. Ostalo je stvar pojedinačnih uzleta, pokušaja na svoju ruku, uprkos svemu. Valja se sjetiti izložbe transformersa u izradi mladog Danila Baletića. Transformersi su veoma brzo postali simbol Podgorice, uticali su da se za naš grad čuje. Zahvaljujući njima o Podgorici se po svjetskim medijima danima pisalo na vrlo afirmativan način. Danilo Baletić je uspio da glavni grad Crne Gore, kroz koji se prolazilo, učini zanimljivim turistima. Na tren je izgledalo kao da Podgorica dobija svoj urbani znak, svoju priču, za 21. vijek.

To, zbog nečega, nisu uspjeli da primijete u Sekretarijatu za kulturu i sport Podgorice. Od dvadesetodvogodišnjeg umjetnika su, kao da mu propisuju kaznu, zahtijevali da sam snosi troškove uklanjanja skulptura. Ovo je možda najbolja ilustracija odnosa gradskih vlasti prema kulturi i satvaralaštvu. Njihovog osjećaja za urbano i originalno.

Prolazeći našim gradom, lako je primijetiti da je on ekološki zapušten. Treba samo zamisliti kako se osjeća i šta o nama može misliti gost koji se izdaleka veselo zaputio u glavni grad prve ekološke države na svijetu, kad ga put nanese preko Krivog mosta na Morači. Tamo je kolektor i tamo se disati od smrada ne može. Nego, lako je strancu bude tu i ode. Kako je tek stanarima u novim zgradama koji tu stalno žive, osobito ljeti? Nema ko da ih pita. Zasad, ostaje nada, da će jednom, ko zna kad, vlast ispuniti obećanje i kolektor izmjestiti. Dotada bi, makar gostima, uprava Podgorice mogla dijeliti gas-maske da im se nađu kad prolaze tim dijelom grada. To bi ispalo kao turistička atrakcija.

Naravno, nije ovo jedina ekološka nevolja Podgorice. Teško je ovdje naći dokaz da će za manje od šest mjeseci biti 25 godina otkako je Crna Gora proglašena ekološkom državom. Neslavno prvo mjesto na listi zagađivača zauzima KAP. Onda slijedi duga lista.

Možda neki gost poželi da pogleda Ćemovsko polje, opjevano je, u pjesmu je ušlo. U stvarnom životu, vrelo ravno polje služi velikom broju pojedinaca i pojedinki za odlaganje ogrmnih količina raznog otpada.

Naš grad krasi pet rijeka, pet modro-zelenih ljepotica. Njihova korita služe kao smetlište. Korito Ribnice sem toga je, slava novim biznismenima, zabetonirano. Ribnica je simbol Podgorice, prva naselja na teritoriji današnjeg glavnog grada nikla su tu uz rijeku. Džaba Ribnici istorija, džaba joj ljepota, džaba zakoni, ništa je od divljeg betoniranja spasiti nije moglo. Njena sudbina nikada nije razmatrana, jer nije obuhvaćena lokalnim planom zaštite životne sredine. Tek nakon reakcije građana i nevladinih organizacija, inspekcija za vode se sjetila da izađe na teren i zabrani dalje radove. Na vakat, rekli bi Staropodgoričani.

Ribnicu treba obavezno uvrstiti u prioritetnu turističku ponudu. Da se gost svojim očima uvjeri da je i kod nas stigao progres. Nije šala betonirana rijeka. Kao potkovana. Gdje to još ima?

Savako zna, Podogrica, na sastavcima Zete i Morače ima i drevnu Duklju, mjesto gdje čovjek može osjetiti šum vjekova. I, preko sred nje – željezničke šine. Tek da se zna da se i u ono socijalisitičko vrijeme – gradilo.

Ima i živopisne kanjone Morače i Cijevne, mnogi ljubitelji kanjona baš njega nazivaju crnogorski Kolorado. Ima jezero – nadomak. Kuče, njegova sela i planinu. Oni svakim detaljem pričaju drevne priče o ljudima, kamenu, nebu, o slojevima kultura i o zajedništvu.

Ovdje je nekad stvarno ležala Podgorica Stara. To osim po zakrpljenim i zubu vremena prepuštenim kućama, koje se nakradno spajaju s novim urabnističkim poduhvatima, svjedoče preživjeli detalji. Sahat kula – simbol grada predstavlja najljepši primjer arhitekture preostale iz turskog perioda. Tu su džamije Osmanagića i Glavatovića, stari hamam, kasnije pretvoren u javno kupatilo, a danas se nalazi ispod novosagrađenog mosta na Ribnici , i konačno Jusovača turska apsana, a nakon toga i crnogorska državna tamnica.

Imala bi Podgrica šta pokazati. Ali nema nas. Niko strancima ne može prikazati kao vrijednost ono što i ne zna da je vrijednost. Kad se sve sabere, turiste bismo mogli mamiti pozivom – požurite dok i ovo ne uništimo.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo