Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO – LEKCIJE PREPLAŠENOM PLEBSU: Nije mrtav čika Đorđe

Objavljeno prije

na

Najpoznatiji i najstariji građanski aktivista u Crnoj Gori, Beranselac Đorđije Tomović, i godinu poslije smrti ne prestaje da vodi bitku i drži lekcije iz hrabrosti i neposlušnosti. Njegove riječi da mu nije jasno zbog čega se ljudi plaše vlasti ako ona ne radi kako treba i zbog čega ćute, kao nestvaran eho odzvanjaju iz bronzane biste u prirodnoj veličini koja spremna na postavljanje čeka u jednoj baraci u ovom prigradskom naselju u Beranama.

Nevladini aktivisti poručuju kako se postavljanjem spomenika u čast najpoznatije građanske ekološke inicijative koja je Beranselo učinila poznatim na svjetskoj mapi, želi sačuvati sjećanje na časnu borbu i sve one žrtve koje su date da bi bio zaustavljen ekocid na Vasovim vodama.

,,Bez obzira na sve, Mjesna zajednica Beranselo i Ekoloski pokret OZON imaju i moralnu i profesionanu obavezu da zaštite lik i djelo onih naših saboraca koji su i životom platili pogrešne odluke i sistemsko nasilje, i mi ćemo kao i uvijek do sada zajedno biti sve bitke koje su potrebne da to i uradimo”, kaže za Monitor izvršni direktor OZON-a Aleksandar Perović.

Perović je ovo rekao reagujući na to što su lokalne vlasti u Beranama odluku o izdavanju dozvole za postavljanje spomenika najstarijem Beranselcu i simbolu građanskog aktivizma, preminulom Đorđiju Tomoviću, kao loptu prebacile u ruke Ministarstva kulture u čijoj je to nadležnosti.

Takva je suština odgovora koji je poslije mjesec stigao rukovodstvu Mjesne zajednice Beranselo, nakon što su se Opštini Berane obratili sa zahtjevom da na mjestu nekadašnjih protesta Berasnelaca protiv izgradnje regionalne deponije postave spomen obilježje. Tako će spomen-obilježje od bronze u prirodnoj veličini, koju je po narudžbi izradio akademski vajar Luka Radojević, još neko vrijeme kupiti prašinu.

„Mi smo se obratili Opštini i čekali mjesec. Sada je stigao odgovor koji znači da se čitav posao postavljanja biste prolongira. Tako ga mi tumačimo”, priča predsjednik ove Mjesne zajednice Slobodan Lončar.

U odgovoru koji je stigao iz Sekretarijata za opštu upravu i društvene djelatnosti iz ovog grada navodi se da se spomenici po vanrednom postupku mogu postavljati kada se donese odluka u lokalnom parlamentu, što je predviđeno za treći kvartal ove godine.

„Ali, kako se može razumjeti, i poslije toga Opština bi morala da traži saglasnost resornog minisarstva”, kaže Lončar.

On dodaje da se iz šireg obrazloženja odluke koja je proslijeđena Beranselcima, kao što je ono da se na postavljanje spomenika mora čekati dvije i po decenije nakon nečije smrti, može vidjeti kako lokalna uprava vruć krompir predaje resornom ministarstvu i Vladi Crne Gore.

Legendarni starac iz Berasela preminuo je u dubokoj starosti ali je odnio pobjedu nad kulturnim i životnim obrascem koji je nametnula crnogorska vlast, praveći od svojih građana poslušnike. Čika Đorđije će ostati upamćen kao najstariji stanovnik Beransela i jedno od prepoznatljivih lica dugogodišnje borbe tog sela s institucijama zbog odlaganja otpada na Vasovim vodama.

Starina Đorđije je uvijek bio među prvim mještanima Beransela na blokadi gradskog smetlišta na Vasovim vodama, nadomak njihovih kuća, i među prvim su mu stigli i pozivi za informativne razgovore u policiji, zatim za Sud za prekršaje, a potom i za izdržavanje osmodnevne zatvorske kazne na koju, ipak, nije otišao.

Vitalni starina je tada izrazio spremnost da ide u zatvor, samo je dodao da ne zna kako će izdržati bez engleskog čaja, koji je spremao svako jutro još od kada se vratio iz Engleske, gdje je zaradio penziju.

„Ići ću u zatvor. Nijesam kriv, pa nek se ponose što su zatvorili jednog starca na pravdi Boga. Vasove vode su dvjesta metara od prvih kuća. Božja priroda tako daje da svakoga dana od četiri sata poslije podne duva noćnik, a taj vjetar dim, otrovne i neprijatne mirise s deponije tjera najprije prema ovim kućama, pa onda prema naseljima i čitavom gradu. Pa bogami je to velika šteta, to ne treba samo ja da branim nego i čitav grad da skoči. Ali, ljudi se plaše, i to mi nikako nije jasno. Neote, nego šute. Boje se od vlasti. A što će se bojati, kad vlasti ne rade pravilno”, govorio je čika Đorđije.

Fotografija na kojoj se vidi kako Tomović blokira policijski automobil postala je jednim od simbola borbe Beranselaca, ali i građanskog aktivizma u Crnoj Gori. Beranselci su odnijeli pobjedu nad sistemom, kada je država neposredno prije lokalnih izbora u martu 2014. godine, odustala od daljeg odlaganja smeća na Vasovim vodama. Starina Đorđije, ipak, nije dočekao sanaciju najvećeg dviljeg smetlišta na sjeveru Crne Gore, koja se najavljuje već dvije godine.

Mještani Beransela su u saradnji s Ekološkim pokretom OZON pokrenuli inicijativu za ustanovljavanje nagrade za ekološki aktivizam koja će nositi ime najstarijeg Beranselca Đorđija Tomovića kao i postavljenje njegove biste na mjestu nekadašnjih protesta.

,,Uspostavljanjem nagrade za ekoloski građanski aktivizam koja će nositi ime pokojnog čika Đorđija Đoša Tomovića, stvorićemo preduslove da sve časne građanske incijative dobiju satisfakciju na način da će biti prepoznate i podržane od svih nas kojima je javni interes uvijek bio i biće iznad ličnog”, objašnjava direktor OZON-a.

Perović dodaje da je to ono što je građanima ne samo Berana već i čitave Crne Gore ostavljeno u nasljeđe od svih onih koji su prepoznali da je čista životna sredina najvažniji cilj savremenog doba, a mađu kojima su i pokojni čika Đošo, pokojni Goran Šćekić, i mnogi drugi koji su do zadnjeg dana bili posvećeni interesima budućih generacija.

,,OZON to neće zaboraviti i upravo će deseta godišnjica postojanja naše organizacije biti posvećena svima onima koji su s nama radili na tome da Crna Gora zaista postane ekološka država u kojoj je vladavina prava zagarantovana. Uprkos stavovima lokalnih i državnih vlasti mi ćemo krajem ove godine dodijeliti prvu nagradu za građanski ekološki aktivizam koja će nostiti ime Đorđija Tomovića”, kaže Perović.

On napominje da su znatna sredstva za izradu biste skupljana isključivo od dobrovoljnih priloga. Perović dodaje da javnost treba da zna i da je izrada spomenika koštala oko sedam hiljada eura, kao i da je najveći dio novca obezbijedio američki državljanin porijeklom iz Beransela Jovan Lončar.

Bista je završena prije dva mjeseca i dopremljena u Berane, ali će se, sva je prilika, čekati još neko vrijeme na njeno postavljanje.

,,Oni što odlučuju o spomenicima nikada neće shvatiti čika Đorđija, kao što nisu shvatili ni Ljuba Čupića”, jedan je od komentara na portalu Vijesti. Za sramotu preplašenog plebsa.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo