Povežite se sa nama

OKO NAS

KO BIRA PREDSTAVNIKE LJEKARSKE KOMORE: Decenije jednog čovjeka

Objavljeno prije

na

Dvije decenije postoji, a ne osjećamo da postoji. Šta je to? Ljekarska komora Crne Gore. A koliko je samo organa čini na papiru: Skupština, Izvršni odbor, Sud Komore, Tužilac, Komisija za nadzor, pa komisije – stručna, komisija za etička pitanja, za ekonomska pitanja, za privatnu praksu, za kontinuiranu edukaciju, za nagrade… U praksi, riječ je o instituciji koja se ne oglašava ni za ono zašto bi po aktima trebala, instituciji na čijem je čelu neprekidno, dvije decenije, isti čovjek, Đoko Jočić. Pri tom, radi se o instituciji koja funkcioniše – nelegitimno, protivzakonito.

Prvo, da prođemo, najkraće, kroz nadležnosti ove, po slovu zakona, veoma važne adrese u sistemu zdravstva. Komora je posebnim Zakonom uređena kao samostalna institucija, s posebnim ovlašćenjima i svojstvom pravnog lica. Izdaje, obnavlja i oduzima licence doktorima medicine i stomatologije.

Licenca iz prakse (sedam godina) uslov je za dobijanje zvanja primarijus. To je jedan od uslova za rad na odgovornim stručnim, ekspertskim i edukativnim poslovima. Licenca za rad je uslov za obavljanje samostalne djelatnosti. Stoga je svaki doktor dužan da licencu istakne javno na mjestu gdje radi. Taj dokument neophodan je za rad kako u javnom zdravstvu, tako u privatnim ordinacijama. Komora odlučuje i o ispunjenosti uslova za obavljanje dopunskog posla.

Međutim, u samoj osnovi, tvrde u Sindikatu doktora medicine Crne Gore, Komora je nelegitimna. Sindikat je krajem prošle godine uputio zahtjev Ljekarskoj komori kojim je tražio odgovore na 10 pitanja. Jedno od pitanja koje je Sindikat postavio ticalo se i izbora delegata Skupštine Ljekarske komore kao i izvještaja sa eventualno sprovedenih izbora u koje imaju pravo uvida shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

Aadvokati Sindikata Boris Vujović i Jovana Samardžić za Monitor kažu da je pomenuti legitimni zahtjev, od strane Ljekarske komore ocijenjen kao neprimjeren.

„U njihovom odgovoru, proslijeđenom pod zavodnim brojem 510/2, neprimjerenost našeg zahtjeva se sastojala u tome što je isti proslijeđen svim JZU u Crnoj Gori kao i resornom Ministarstvu, što je Ljekarsku komoru navelo na zaključak da je naš zahtjev sastavljen od strane opozicionih stranaka i nevladinih organizacija.”

Vujović i Samardžić se pozivaju na član 17 Statuta Ljekarske komore, koji kaže da se „izbor članova Skupštine vrši javnim ili tajnim glasanjem” smatrajući da je najlegitimnije pitanje koje jedan doktor medicine u Crnoj Gori može postaviti Ljekarskoj komori kada i u kojim JZU je organizovan izbor delegata koji će kasnije činiti Skupštinu LjKCG.

„Da li Ljekarska komora ima izvještaje o tim izborima, da li su isti zavedeni i gdje su arhivirani? Da li su se u istoriji bilo koje JZU u CG takvi izbori održali i ako jesu da li postoji bilo kakav pisani trag o istima?”

To su, smatraju, ključna pitanja koja se tiču legalnosti i legitimnosti rada Komore, kao i pitanje osnovnih građanskih prava. Prava da se bira i da se bude izabran. Iz Sindikata tvrde da izbori delegata, glasanje, bilo javno bilo tajno, nikad nije održano niti u jednoj JZU u Crnoj Gori!

„Nikad izabrani delegati Skupštine su po Statutu birali sve ostale organe pomenute organizacije. Nelegitiman, odnosno nezakonit izbor delegata pravno obesmišljava i sva kasnije izabrana tijela od strane takve Skupštine. Ova činjenica koju mi kao pravni zastupnici SDMCG javno saopštavamo predstavlja jedno od nagrubljih kršenja zakonitosti rada državnih organizacija u istoriji naše zemlje.”

Predsjednik Ljekarske komore Đoko Jočić nedavno je „pojasnio” proceduru izbora delegata. Jočić u svom objašnjenju, između ostaloga, navodi da se u JZU održavaju sastanci na kojima se predlažu delegati.

Iz Sindikata kažu da ni jedan zakon ne propisuje obavezu da se na ljekarskim sastancima predlažu, još manje biraju delegati za Skupštinu Ljekarske komore, ali i to da se ljekarski sastanci koji se održavaju svakog dana tiču se profesionalnog rada i svakodnevnih obaveza. Tvrde da je posljednja, nikad izabrana, Izborna skupština Ljekarske komore održana 28. januara 2011. godine, te da prema Statutu njen mandat i mandat svih organa Ljekarske komore traje četiri godine. Zaključak: mandat Skupštine istekao je 28. januara 2015. godine!

S druge strane predsjednik Komore objašnjava da je mandat Skupštine produžen u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, i to tako što je Skupština Komore donijela odluku da produži mandat svim organima.

Advokati Vujović i Samardžić kažu da nigdje u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ne postoji pravni osnov da Skupština Ljekarske komore sebi može produžiti mandat, a i da postoji takav osnov u zakonu, bio bi neustavan.

„Zamislite situaciju u kojoj bilo koja izborna skupština donosi odluku da sebi produži mandat dok se ne usvoji neki zakon. Zamislite situaciju da Skupština Crne Gore donese odluku da Vladi i svim drugim organima vlasti produži mandat dok se ne usvoji neki zakon i tako do daljnjeg ne raspisuje izbore”.

Ljekarska komora na ovakve i slične kritike Sindikata odgovara kako Sindikat ima ambiciju da zauzme Ljekarsku komoru. Iz Sindikata odgovaraju da bi najprirodnije i najzakonitije bilo da ljekari „zauzmu” Ljekarsku komoru.

„Da, jedan od interesa Sindikata doktora medicine je da ljekari konačno odlučuju o tome ko će biti predsjednik Ljekarske komore i ko će predstavljati ostale organe te organizacije. Ne postoji konspirativnost u takvom interesu, Sindikat doktora medicine Crne Gore to preko svojih pravnih zastupnika javno objavljuje. SDMCG želi da se održe prvi izbori za delegate Skupštine Ljekarske komore.”

Đoka Jočića sve pomenuto očigledno ne brine. Dvije decenije na istoj poziciji, sa istim privilegijama, ćuti na sve: od sumnji na nesavjesno liječenje do smrtnih slučajeva prouzrokovanih nesavjesnim liječenjem. Da i ne govorimo o sankcionisanju ljekara disciplinskim postupcima, to kao i da ne postoji kao mogućnost.

Koga briga! Samo da je mirno. U fotelji.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo