Povežite se sa nama

OKO NAS

KO BIRA PREDSTAVNIKE LJEKARSKE KOMORE: Decenije jednog čovjeka

Objavljeno prije

na

Dvije decenije postoji, a ne osjećamo da postoji. Šta je to? Ljekarska komora Crne Gore. A koliko je samo organa čini na papiru: Skupština, Izvršni odbor, Sud Komore, Tužilac, Komisija za nadzor, pa komisije – stručna, komisija za etička pitanja, za ekonomska pitanja, za privatnu praksu, za kontinuiranu edukaciju, za nagrade… U praksi, riječ je o instituciji koja se ne oglašava ni za ono zašto bi po aktima trebala, instituciji na čijem je čelu neprekidno, dvije decenije, isti čovjek, Đoko Jočić. Pri tom, radi se o instituciji koja funkcioniše – nelegitimno, protivzakonito.

Prvo, da prođemo, najkraće, kroz nadležnosti ove, po slovu zakona, veoma važne adrese u sistemu zdravstva. Komora je posebnim Zakonom uređena kao samostalna institucija, s posebnim ovlašćenjima i svojstvom pravnog lica. Izdaje, obnavlja i oduzima licence doktorima medicine i stomatologije.

Licenca iz prakse (sedam godina) uslov je za dobijanje zvanja primarijus. To je jedan od uslova za rad na odgovornim stručnim, ekspertskim i edukativnim poslovima. Licenca za rad je uslov za obavljanje samostalne djelatnosti. Stoga je svaki doktor dužan da licencu istakne javno na mjestu gdje radi. Taj dokument neophodan je za rad kako u javnom zdravstvu, tako u privatnim ordinacijama. Komora odlučuje i o ispunjenosti uslova za obavljanje dopunskog posla.

Međutim, u samoj osnovi, tvrde u Sindikatu doktora medicine Crne Gore, Komora je nelegitimna. Sindikat je krajem prošle godine uputio zahtjev Ljekarskoj komori kojim je tražio odgovore na 10 pitanja. Jedno od pitanja koje je Sindikat postavio ticalo se i izbora delegata Skupštine Ljekarske komore kao i izvještaja sa eventualno sprovedenih izbora u koje imaju pravo uvida shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

Aadvokati Sindikata Boris Vujović i Jovana Samardžić za Monitor kažu da je pomenuti legitimni zahtjev, od strane Ljekarske komore ocijenjen kao neprimjeren.

„U njihovom odgovoru, proslijeđenom pod zavodnim brojem 510/2, neprimjerenost našeg zahtjeva se sastojala u tome što je isti proslijeđen svim JZU u Crnoj Gori kao i resornom Ministarstvu, što je Ljekarsku komoru navelo na zaključak da je naš zahtjev sastavljen od strane opozicionih stranaka i nevladinih organizacija.”

Vujović i Samardžić se pozivaju na član 17 Statuta Ljekarske komore, koji kaže da se „izbor članova Skupštine vrši javnim ili tajnim glasanjem” smatrajući da je najlegitimnije pitanje koje jedan doktor medicine u Crnoj Gori može postaviti Ljekarskoj komori kada i u kojim JZU je organizovan izbor delegata koji će kasnije činiti Skupštinu LjKCG.

„Da li Ljekarska komora ima izvještaje o tim izborima, da li su isti zavedeni i gdje su arhivirani? Da li su se u istoriji bilo koje JZU u CG takvi izbori održali i ako jesu da li postoji bilo kakav pisani trag o istima?”

To su, smatraju, ključna pitanja koja se tiču legalnosti i legitimnosti rada Komore, kao i pitanje osnovnih građanskih prava. Prava da se bira i da se bude izabran. Iz Sindikata tvrde da izbori delegata, glasanje, bilo javno bilo tajno, nikad nije održano niti u jednoj JZU u Crnoj Gori!

„Nikad izabrani delegati Skupštine su po Statutu birali sve ostale organe pomenute organizacije. Nelegitiman, odnosno nezakonit izbor delegata pravno obesmišljava i sva kasnije izabrana tijela od strane takve Skupštine. Ova činjenica koju mi kao pravni zastupnici SDMCG javno saopštavamo predstavlja jedno od nagrubljih kršenja zakonitosti rada državnih organizacija u istoriji naše zemlje.”

Predsjednik Ljekarske komore Đoko Jočić nedavno je „pojasnio” proceduru izbora delegata. Jočić u svom objašnjenju, između ostaloga, navodi da se u JZU održavaju sastanci na kojima se predlažu delegati.

Iz Sindikata kažu da ni jedan zakon ne propisuje obavezu da se na ljekarskim sastancima predlažu, još manje biraju delegati za Skupštinu Ljekarske komore, ali i to da se ljekarski sastanci koji se održavaju svakog dana tiču se profesionalnog rada i svakodnevnih obaveza. Tvrde da je posljednja, nikad izabrana, Izborna skupština Ljekarske komore održana 28. januara 2011. godine, te da prema Statutu njen mandat i mandat svih organa Ljekarske komore traje četiri godine. Zaključak: mandat Skupštine istekao je 28. januara 2015. godine!

S druge strane predsjednik Komore objašnjava da je mandat Skupštine produžen u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, i to tako što je Skupština Komore donijela odluku da produži mandat svim organima.

Advokati Vujović i Samardžić kažu da nigdje u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ne postoji pravni osnov da Skupština Ljekarske komore sebi može produžiti mandat, a i da postoji takav osnov u zakonu, bio bi neustavan.

„Zamislite situaciju u kojoj bilo koja izborna skupština donosi odluku da sebi produži mandat dok se ne usvoji neki zakon. Zamislite situaciju da Skupština Crne Gore donese odluku da Vladi i svim drugim organima vlasti produži mandat dok se ne usvoji neki zakon i tako do daljnjeg ne raspisuje izbore”.

Ljekarska komora na ovakve i slične kritike Sindikata odgovara kako Sindikat ima ambiciju da zauzme Ljekarsku komoru. Iz Sindikata odgovaraju da bi najprirodnije i najzakonitije bilo da ljekari „zauzmu” Ljekarsku komoru.

„Da, jedan od interesa Sindikata doktora medicine je da ljekari konačno odlučuju o tome ko će biti predsjednik Ljekarske komore i ko će predstavljati ostale organe te organizacije. Ne postoji konspirativnost u takvom interesu, Sindikat doktora medicine Crne Gore to preko svojih pravnih zastupnika javno objavljuje. SDMCG želi da se održe prvi izbori za delegate Skupštine Ljekarske komore.”

Đoka Jočića sve pomenuto očigledno ne brine. Dvije decenije na istoj poziciji, sa istim privilegijama, ćuti na sve: od sumnji na nesavjesno liječenje do smrtnih slučajeva prouzrokovanih nesavjesnim liječenjem. Da i ne govorimo o sankcionisanju ljekara disciplinskim postupcima, to kao i da ne postoji kao mogućnost.

Koga briga! Samo da je mirno. U fotelji.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo