OKO NAS
KOLAŠIN: VIŠE OD DECENIJU BEZ AUTOBUSKE STANICE: Grad koji zaobilaze autoprevoznici

U pripremama predstojeće turističke sezone, nadležni u Kolašinu ni ove godine nijesu uvrstili u ambiciozne planove završetak radova na autobusoj stanici. Do sada nije zvanično saopšteno da je u skorije vrijeme planiran bilo koji projekat koji bi ublažio nedostatak tako važnog objekta za grad koji slovi za turistički. Više od deceniju Kolašinci, ali i gosti koji koriste redovne autobuske linije, muku muče kad treba da odu ili dođu u Kolašin.
Takvo stanje će, očigledno, potrajati. Preduzeće koje je prije deset godina kupilo lokaciju na kojoj se nalazila stara autobuska, uništena u požaru, zbog finansijske krize i nerealnih zahtjeva tadašnje izvršne vlasti nije našlo način da nastavi radove. Sada pokojni Radoš Marković, vlasnik preduzeća Županovac, kako je u više navrata saopštavao novinarima, planirao je moderan objekat sa svim pratećim sadržajima. Kada je radove zaustavio nedostatak novca, tražio je partnera da nastavi gradnju, ali ga u lokalnoj upravi nije našao. Nije bilo ni investitora sa strane, pa je na mjestu autobuske sada samo ozidani objekat od 2.000 kvadratnih metara, kafanica, dvije drvene klupe i asfaltirani manji parking.
Dvije konobarice u kafani putnicima daju informacije o voznom redu, ali, naravno, karte ne mogu prodavati. Pomažu koliko mogu, ali ne mogu dati informacije o tome kada će koji autobus naići magistralom pored Kolašina. Zbog toga preporučuju da se informacije traže na stanicama u Podgorici ili Mojkovcu.
,,Zaista se maksimalno trudimo da obavljamo kako treba i ovaj dodatni posao. Uredno se javljamo na telefone i putnici dobiju tačne informacije o svim onim autobusima koji ovdje svraćaju. To što ih je malo, mi nijesmo krive”, kažu zapošljene u kafani.
Konobarice kažu da ovdje dnevno svraćaju dva autobusa za Srbiju različitih auotoprevoznika, oba u prijepodnevnim satima. Poslije podne samo oni u lokalu. Nakon 18 sati samo dva autobusa za Berane, odnosno Bijelo Polje, zaustave se na mjestu gdje je nekada bila autobuska stanica. Ostale valja čekati na magistrali ispod Bablje grede ili kod starog motela. Putnici koji dolaze u Kolašin iz Srbije uveče, takođe, izlaze na magistrali na kilometar ili dva od centra grada, na prilično nosvijetljenom mjestu ispred motela. Za dalje treba zvati taksiste.
,,Kada mi treba informacija o nekom autobusu, ja zovem Mojkovac, pa onda izračunam u koliko bi sati otprilike trebalo da prođe pored Kolašina. Nekada se desi i da po nekoliko sati čekam, jer su neki autobusi prepuni, pa moram čekati drugi. Ukoliko želim da budem siguran, onda platim taksi do Mojkovca pa tamo uđem u autobus uz uredno kupljenu kartu na stanici”, kaže Marko Rakočević, koji zbog porodičnih obaveza često mora u Srbiju.
Njegova sugrađanka nedavno je da bi iz Podgorice u večernjim satima došla u Kolašin bila primorana da kupi kartu do Berana. Na podgoričkoj autobuskoj stanici nijesu mogli da joj prodaju kartu do Kolašina. Dodatni problem je i to što poslije podne iz Podgorice nije moguće kupiti kartu ni do jednog sela koje se nalazi između glavnog grada i Kolašina.
,,Naravno, stali su mi ispod Bablje grede na magistrali, po mraku i kiši. Odatle sam platila taksi do centra, tako da sam putovanje iz Pogorice platila papreno. S druge strane, kada sam nekoliko puta iz glavnog grada htjela do Manastira Morače, naplatili su mi kartu do Kolašina. Nije mi jasno kako to ne mogu da prodaju karte do lokacije na kojoj mogu da zaustave autobus i po kojim to propisima”, priča ona.
Prema riječima mještana Manstira Morače, poslije 15 i 30 na podgoričkoj autobuskoj stanici ne može se kupiti karta do tog sela. Zbog toga mnoge odlazak, odnosno povratak u selo mnogo košta. Na takva putovanja prinuđeni su uglavnom stariji ljudi, koji u glavni grad idu zbog specijalističkih ljekarskih pregleda. Za njihove prihode, kako tvrde, plaćanje karte do 30 kilometara daljeg Kolašina nije mali izdatak.
Propisi su razlog za takvo stanje, kažu na podgoričkoj autobuskoj stanici. Na međunarodnim linijama karte se ne mogu prodavati za putovanja od jednog do drugog crnogorskog grada. Nekada se naprave izuzeci, ali samo, kako tvrde, uz dogovor s autoprevoznikom.
,,U slučaju koji ste naveli, vjerovatno je riječ o tome da smo gospođi napravili veliku uslugu jer u to doba nije bilo prevoza do Kolašina, osim da plati taksi. Sve radimo u dogovoru s autoprevoznicima. Nije riječ o našoj zaradi, već drugačije ne možemo”, objašnjava Dragan Mrvaljević, šef saobraćaja na podgoričkoj autobuskoj stanici.
U Opštini priznaju da je nedostatak autobuske stanice jedan od najvećih gradskih problema. Priznaju i da trenutno ne mogu obećati kada će ga i na koji način riješiti. Prethodna vlast je četiri godine besuspješno pokušavala da modelom privatno-javnog partnerstva pomogne Markoviću da dovrši započeto, ali ništa nije urađeno.
,,Uvjeravam vas da bi davno završili taj projekat da nijesmo u ovako teškoj finansijskoj situaciji. Nijesmo još odustali i trudimo se da preko Razvojno- investicionog fonda obezbijedimo novac. Naravno, u međuvremenu će i preduzeće Županovac tražiti potencijalne partnere. I njemu i nama je u interesu da se to što prije završi”, govorio je prije tri godine tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.
Nova autobuska stanica bila je dio predizbornih obećanja sve tri stranke, koje su nakon lokalnih izbora pretprošle godine formirale vladajuću koaliciju. No, ni njihovi predstavnici na konkretno pitanje na koji način i kada planiraju da obezbijede neophodni novac za tako važan infrastrukturni objekat u gradu, nemaju baš precizan i uvjerljiv odgovor.
,,Ne treba zanemariti činjenicu da je Marković respektabilna sredstva do sada uložio u taj objekat i da ga je kriza spriječila da nastavi. Desilo se šta se desilo, ali je nedopustivo da ovakvo stanje potraje. Možda bi za početak trebalo napraviti dogovore s autoprevoznicima da tokom cijelog dana svraćaju na prostor stare autobuske, na taj način bi sugrađanima olakšali putovanja, ali i turistima odlaske i dolaske u naš grad”, kažu u kolašinskoj lokalnoj upravi.
Predstavnici gradske vlasti preporučuju i da svi koji smatraju da su oštećeni samovoljom autoprevoznika pozovu inspektore i upozore ih na takav način rada. Za sada više ne mogu da učine.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
DUHANKESA3 sedmice
Zašto smo na zemlji?