Povežite se sa nama

OKO NAS

DIVLJA GRADNJA U ULCINJU: S novim spratom u sezonu

Objavljeno prije

na

ulcinj

Slika koja se može vidjeti na bulevaru koji vodi od grada prema Velikoj plaži i Adi najrječitije govori o bujanju divlje gradnje. Rijetko koja građevina nije dobila novi sprat, često dva, pa čak i tri. Najmanje 200 novih objekata je izniklo za posljednjih osam mjeseci. Kao pečurke poslije kiše. A Ulcinj je, prema statističkim podacima, najnerazvijenija opština na Crnogorskom primorju.

Gotovo sve se gradi nelegalno jer na donjoj strani puta prema Velikoj plaži, koja pripada naselju Đerane, zbog opstrukcija u lokalnoj vlasti, još nije donijet detaljni urbanistički plan (DUP) za to područje. Oština ostaje zakinuta za milione eura koji se mogu prikupiti samo po tom osnovu. Da se ne govori o tome da privredna preduzeća i građani duguju lokalnoj upravi preko sedam miliona eura. Većina tog duga je po osnovu neplaćenih poreza na nekretnine.

A prema podacima koje je objavilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore u svom Izvještaju o stanju uređenja prostora, na teritoriji opštine Ulcinj je na kraju prošle godine bilo čak 4.966 ,,divlje” sagrađenih objekata.

Kako se precizira, radi se o objektima za koje nije izdata građevinska dozvola, ili o građevinama gdje je izvođač prekoračio dozvoljene gabarite ili za koje, pak, ne postoji građevinska dozvola.

Kada se uzme u obzir i ono što je izgrađeno protivzakonito u posljednje četiri godine, procjenjuje se da ukupna površina pokrivena nelegalnim objektima u ovoj opštini iznosi oko 3,5 miliona metara kvadratnih!?

Preduzetnik Mujo Redža, koji je nedavno u Osnovnom sudu u Ulcinju osuđen na godinu dana zatvora zbog nelegalne gradnje višespratnice u naselju Pinješ, rekao je da se zbog nedostatka planova u Ulcinju gotovo 80 odsto objekata gradi bez dozvole.

Konstatujući da je građevinska inspekcija navalila na njega, Redža je naveo da se „na sto metara od tog objekta trenutno grade još tri ili četiri druga objekta. I nikome ništa”.

Činjenica je da je lokalna uprava „žmurila na jedno oko” dok se sve ovo dešavalo. Nezvanično su govorili da je najvažnije da se ne uzurpira državna zemlja, a da se ljudima dozvoli da zadovoljavaju svoje životne potrebe. Uz novi sprat, mnogo je ugodnije čekati sezonu i narednu zimu. Izdavanje soba je decenijama u Ulcinju profitabilan posao, posebno ako se zna da su praktično sve nekadašnje velike firme planski i sistematski uništene, ili samo preživljavaju.

Ne treba čuditi što je nelegalna gradnja uzela maha i u Starom gradu gdje je posljednjih godina mnogo življe. Ali, uz nekoliko lijepih objekata, niknule su neprimjerene građevine, što je sablaznilo odgovorne u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. I sve to u trenutku kada se radi Studija o zaštiti kulturnih dobara za potrebe Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, koji je u fazi Prijedloga.

U Upravi za inspekcijske poslove kažu da je jedan od najvećih problema za suzbijanje divlje gradnje mali broj građevinskih inspektora. Naime, na području Ulcinja, Bara i Petrovca postoji samo jedan takav inspektor.

Kako se navodi u Izvještaju Ministarstva, u organizaciji rada inspekcije prioritet je postupanje po inicijativama građana, nevladinih organizacija, Uprave policije i organa sudstva i tužilaštva. ,,Zbog svega toga, Inspekcija nije u mogućnosti da postupa po značajnom broju uredno prijavljenih ‘prijava građenja’ od strane investitora, odnosno izvođača i vršiti inspekcijski nadzor objekata u izgradnji”, dodaje se u tom dokumentu.

Konstatujući da je obaveza lokalne vlasti da brže donosi i usvaja planove, novi predsjednik opštinskog parlamenta Ljoro Nrekić kaže da će odbornici ispuniti obećanja dato građanima. Već na prvom zasjedanju Skupštine opštine kojem je on predsjedavao, krajem aprila, usvojeno nekoliko DUP-ova koji su godinama čamili po fiokama parlamentarne službe, te kompletirano 12 urbanističkih parcela. Novu sjednicu, predsjednik Skupštine je najavio za sredinu ovog mjeseca, neposredno pred Dan nezavisnosti.

,,Moramo više da radimo. Imamo mandat i podršku centralnih vlasti da usvajamo planove razvoja, realizujemo infrastrukturne projekte od kanalizacije preko otpadnih voda do puteva, da zajedničkim akcijama podstičemo strana ulaganja”, ističe Nrekić.

Izvjesno je da ove sezone u Ulcinju, neće biti izgrađen akva-park, investicija koja je trebala biti vrijedna 7,5 miliona eura od renomirane turske kompanije Polin. Nova lokalna vlast je najprije tražila izjašnjenje o tome od obrađivača Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Ulcinj, koji već sedam godina radi Vlada, a potom i od Agencije za vazduhoplovstvo, jer se, kako je rečeno iz kabineta gradonačelnika Nazifa Cungua, lokacija ,,vodenog grada” nalazi na udaljenosti od 470 metara od sportskog aerodroma koji se planira izgraditi u tom dijelu grada.

Riječ je o naselju Štoj, u neposrednom zaleđu Velike plaže, gdje se zbog interesa domaćih investitora, bliskih vlastima, Prijedlogom PUP-a odstupa od rješenja iz Master plana razvoja crnogorskog turizma, iz 2001. godine a koji su izradili njemački eksperti. Na tome su svih ovih godina jednoglasno insistirale sve stranke zastupljene u Skupštini opštine, baš kao i na očuvanju i zaštiti Solane i Valdanosa.

Ta rješenja su se, uostalom, našla i u Strateškom planu razvoja opštine Ulcinj do 2020. godine, koji je usvojen prošle sedmice u lokalnom parlamentu.

,,Činjenica je da posljednji strateški dokument razvoja koji je donijela ova Opština datira iz 1981. godine i to dovoljno govori koliko se planski radilo na razvoju, s jedne strane, a koliko se pričalo o razvoju, s druge strane. Naravno samo pred izbore”, kaže koordinator izrade Strateškog plana Omer Bajraktari, koji je, inače, predsjednik Opštinskog odbora URA.

O, sumnja da trenutna garnitura na vlasti u Ulcinju može da realizuje ovaj plan, a, kako ističe, možda nema ni volje za to. ,,Odmah je trebalo formirati ekipu koja bi trebalo koordinisati i pratiti realizaciju plana, a kako će se to teško desiti, logičan je zaključak da će ovaj dokument ostati samo spisak lijepih želja”, zaključuje Bajraktari.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo