Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO MONTENEGRO AIRLINES TURISTIMA PREDSTAVLJA CRNU GORU: Kada bi se brda ispeglala, ovo bi bila ogromna zemlja

Objavljeno prije

na

Dok turisti ovog proljeća lete Montenegro erlajnsom – a vi čitate ovaj zamalo pa majski broj Monitora – u avionu ih dočekuje informacija da je u Crnoj Gori – zima! Prvi kontakt, dakle, prije i nego turista kroči na naše tlo, je dezinformacija, zbog neažurnosti nacionalne aviokompanije. Dovoljno je ukrcati se u neki od letova, sjesti, i uzeti u ruke besplatni specijalizovani časopis Luxury, broj 7, zima 2016. koji se nalazi u džepu sjedišta ispred. Putovanje kroz narečeno štivo svojevrsni je doživljaj. Za zaborav. Vežite se, polijećemo!

U uvodnoj riječi broja, čije su glavne urednice Tijana Kavarić i Tanja Knežević-Perišić, a, koji, kako piše, uređuje (zar ne uređuju glavne urednice?) i izdaje Montenegro airlines, stoji da nas narečeni vode „kroz čarobni vijenac planina, šuma, gorskih jezera, kroz planinski dio države koji, ovih zimskih mjeseci, živi punim plućima”. Za neupućene: uveliko je proljeće.

U nastavku teksta, ali i cijele brošure (tekstove pišu: Tijana Kavarić, Tanja Knežević-Perišić, Danijela Ivanović i Sandra Nikitović; Ivanović i Nikitović su ujedno i lektorke) je promocija nacionalnih ljepota koja više priliči humorističarima iz grupe The Books of Knjige ili osnovcima prilikom izrade sastava na zadatu temu, imajući u vidu stil, manir, pa i pravopis. Najkraće: stilski jeftino samohvalisanje.

Nakon poziva na zimu i snijeg ide: „Ovo naše, gotovo netaknuto prirodno carstvo, koje čine pet nacionalnih parkova, zaštićeni šumski sistemi, autentični prirodni kompleksi, nezagađena voda, čist vazduh (Pljevlja? – prim. aut.), jedna prava evropska džungla, najdublji riječni kanjon na svijetu poslije Kolorada, najduža rijeka ponornica, a snijegom prekrivene padine, okupane zimskim suncem (proljećnim? – prim. aut.), što grije sve dobronamjerne (a, nedobronamjerne i mrzovoljne? – prim. aut) i dobrodošle u Crnu Goru, čekaju na Vas!” Jedna prava evropska džungla.

Zatim slijedi: „Naš crnogorski reljef, među ljepšima u svijetu (odakle podatak? – prim.aut), predstavlja prostor brojnih planinskih vijenaca ispresijecan veličanstvenim kanjonima i okićen sa preko 35 živopisnih jezera. A vjerujte nam, sve to prekriveno zimskim pokrivačem izgleda bajkovito. U stvari, zašto biste nam vjerovali? Zašto sve to ne biste sami iskusili? Jer mi ćemo Vam u ovom našem broju (naravno da nije „u ovom vašem” – prim.aut) dočarati tek djelić onoga što možete vidjeti, osjetiti, doživjeti…” Zaista, zašto bismo vam vjerovali?

Prvi tekst koji vas potom dočeka u turističkom vodiču jeste intervju sa političarem(!), ministrom prosvete Predragom Boškovićem. Naslov je za istoriju: „Djeci je potreban preduzetnički duh”.

Početak teksta najbolje oslikava temu: „Oblast srednjeg stručnog obrazovanja je, inače, označena kao prioritet ovog Ministarstva, a iako je urađeno prilično posla, imamo još mnogo rada kako bi se unaprijedio ovaj dio obrazovnog sistema, koji treba da bude usklađen sa potrebama tržišta rada, ali i tehnološkim promjenama. Srednje stručne škole su svoje programe, način rada, izvođenje prakse unaprijedile u odnosu na prethodni period…”

Da li je ovo – ove lokalne političke floskule – nešto što interesuje turiste, pođimo od njih? Stavite se u poziciju turiste koji iz Pariza ili Sankt Peterburga pristiže u Crnu Goru. Šta njemu znači recimo: „Sve više je odličnih đaka i lučonoša koji se upisuju u srednje stručne škole, koji pokazuju zrelost pri izboru budućeg zanimanja i na taj način grade svoj put koji će im omogućiti i mobilnost na tržištu rada”. Mobilnost na crnogorskom tržištu rada, sjajna tema da privuče vašu pažnju, gospodi iz Francuske, Njemačke ili Rusije.

Onda slijedi promocija projekta Luštica. To, kao i većina časopisa, prepuno je fraziranja, bez odmjerenosti, pa su pasaži kao ovaj posvuda: „Prvi stanari proveli su idilično i slikovito ljeto (slikovito ljeto?! – prim.aut.), uživajući u prijatnoj vrelini čistog primorskog vazduha, vedrom nebu (uvijek vedro? – prim.aut.) i novom okruženju, upoznajući svoje prve komšije i privikavajući se da im jutra započinju uz jogu na otvorenim terasama, a dani završavaju uz ispijanje koktela i živopisne zalaske sunca”.

Ili: „Obuhvatajući sve – od mirnih jutara, čiji spokoj narušavaju jedino ptice i leptiri u svom (nije „mom” – prim.aut) razigranom letu iznad ljudi koji se sunčaju na plaži, pa do izletničkih i biciklističkih tura koje pružaju priliku da se osvoje razni krivudavi, izazovni puteljci i staze koje vijugaju prema planinskim vrhovima, dani u Luštici Bay mogu se provesti zaista raznoliko”. Leptiri u razigranom letu.

Jedan odjeljak je posvećen odgovoru na pitanje Kako je postala Crna Gora? Ovako to vidi Daliborka Pejović i njena ekipa:

„Nekada davno, u najstarija vremena, Bog napravi zemlju i narode koji će živjeti na njoj. Dijelio je Bog narode po zemlji dajući svakom narodu prostor koji mu je namijenio. I kad Bog pomisli da je završio anđeli mu rekoše: ‘Mili Bože ostao je jedan mali, ali vrijedan narod, dostojan tvoje pažnje’. Božije se obrve nabraše i na sve strane poče da grmi i sijeva. Na moru se digoše ogromni talasi, a zemljom dunuše pomamni vjetrovi. A onda sve stade. Bog progovori: ‘Ovo što sam za sebe ostavio i što nazvah Crna Gora neka bude dom tom narodu i neka se oni zovu Crnogorci”. Amin.

Ili ovo: „U Crnoj Gori su neđe davno helenski i rimski Bogovi stanovali. Tu se Jupiter odmarao kad je gigante pobijedio. Tu je Neptun svoje vjetrove krotio. O taj kamen je Mars svoj mač oštrio. Odavde su Bogovi na Olimp otišli. Ili bar tako kaže legenda”. Ma, koja Grčka i kakav Olimp, njihova mitologija zapravo, vidimo iz prospekta Montenegro erlajnsa, potiče iz Crne Gore!

Kako je sve dvojezično, šteta bi bilo da ne zavirite i u užitak engleske verzije: „In Montenegro, some long time ago, Hellenic and Roman Gods lived. That's where Jupiter rested when he had beaten the giants. That's where Neptune tamed his wind. Upon that rock Mars sharpened his sword. From here Gods left to Olympus. Or at least that's what the legend tells…”

Ista priča, jeftina „bajkovitost”, je i u prethodnom broju časopisa. Uvodna riječ je priča za sebe: „Željeli smo da Vam, u novom broju magazina, kažemo nešto i o našoj Staroj Crnoj Gori, jer sve što jesmo mi današnji poteklo je iz te naše ‘države četiri nahije’. Vrijednosti koje je tadašnja Stara Crna Gora slavila, čuče u svakom od nas. I znajte da smo svu tu djetinju odanost svom ognjištu (djetinju odanost?! – prim. aut.), tu želju da ovo parče neba ostane naše i svih onih koji ga poštuju, naslijedili od ‘mrkih’ serdara (‘mrkih’ serdara?! – prim.aut.) i vojvoda starog doba, naše Stare Crne Gore. A svi Vi, koji dolazite u ovu mističnu zemlju, imate pravo na komadić naše istorije. Bila je ponekad surova, bila je ponosna i posebna, čarobna i turobna, kakva je negdje i danas (negdje!? – prim.aut.). I da bi je zavoljeli morate je i upoznati. Dobrodošli!”

Ili ovo, u odjeljku Suština Crne Gore: „Tri vijeka razvoja crnogorskog plemenskog društva, od 16. do 19. vijeka ili vrijeme Stare Crne Gore, znače suštinu naše istorije. Iako često manipulisana od strane onih koji su isto tako vjekove potrošili da slome tu našu suštinu i samobitnost, ona i dalje živi, žilavo i tvrdoglavo pronoseći vrijednosti na kojima smo odrasli i mi današnji.” Esencija.

Na koncu vratimo se posljednjem „zimskom” broju. Biser prospekta, koji je izdvojen kao zaseban citat: „Cijela se Crna Gora može obići za nedjelju dana, ali kada bi se brda ispeglala, tada bi to bila ogromna zemlja!” Kada bismo živjeli na Marsu, svi bismo bili Marsovci.

Dobrodošli u Crnu Goru: zemlju Bogova, u kojoj vam razigrani leptirići lete iznad glava.

Dobrodošli u osnovnu školu.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo