Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CIJENE I PLATE: Skupo i jadno

Objavljeno prije

na

Protekle sedmice objavljeno je da se crnogorski nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines nalazi među najskupljim kompanijama na svijetu. To je samo još jedna od vijesti koje pokazuju da su cijene u Crnoj Gori visoke u odnosu na susjedne zemlje, Evropu ili svijet. Kad se takve brojke uporede sa prosječnom platom savršeno je jasno koliko običan svijet u Crnoj Gori jedva živi i koliko često je sve što je ogromnom broju dostupno tek: ‘ljeba i drva”.

Statistički portal Statista i veb stranica za planiranje putovanja Rome2Rio uporedili su dvije stotine glavnih avioprevoznika prema prosječnoj cijeni jednog kilometra na međunarodnim letovima, prenijela je AlJazeera Balkans. Analiza je pokazala da se, sa cijenom od 0,37 dolara po kilometru, Montenegro Airlines nalazi među deset najskupljih kompanija.

Najskuplja je italijanska kompanija Air Dolomiti sa cijenom od 0,48 dolara, što je 11 centi skuplje od našeg avioprevoznika. Najjeftiniji su azijski avioprevoznici, među kojima je prvi Air Asia X sa prosječnom cijenom od 0,07 dolara po kilometru. Trideset centi jeftinije od Montenegro Airlines-a.

Naravno, većina građana Crne Gore i ne leti nikuda. Međutim, nimalo nije jeftino ni sjesti u autobus. Za kartu od Podgorice do Berana, na primjer, treba platiti devet ili deset eura. Taj put je dugačak oko 140 kilometara, što znači da vožnja košta 0.071 euro po kilometru. Prelazak preko srpske zemlje nekako je jeftiniji. Put od Podgorice do Beograda dugačak je oko 540 kilometara, autobuska karta košta 19 eura, to jest 0.035 eura po kilometru. Upola manje. Ako iz Berana krenete za Beograd treba da pređete oko 400 kilometara. Autobusku kartu platićete 14 – 15 eura, što će reći 0.038 eura po kilometru. Slično je i ako izračunate koliko košta put do drugih mjesta u Srbiji.

Može se i autom. O cijenama goriva se ovih dana puno pisalo. Crna Gora je redovno među zemljama sa najskupljim gorivom u regionu. Najnovijim poskupljenjem preteki smo i Njemačku, Austriju i Luksemburg. Prosječna plata u Njemačkoj je oko 2.300, Austriji oko dvije hiljade, Luksemburgu malo preko tri hiljade eura.

I po skupoj struji smo poznati. Početkom godine objavljeni su podaci Eurostata o cijenama struje u Evropi za 2015, 2016. i 2017. godinu uključujući prenos i poreze. Cijena struje u Crnoj Gori je u 2017. godini iznosila 9,7 centi po kilovat-satu. Pošto nam je prošlog ljeta stopa poreza na dodatu vrednost porasla sa 19 na 21 odsto, a početkom godine struja poskupila za šest odsto cijena kilovat-sata stigla je do 10,4 centa.

Najjeftiniju struju u regionu plaćaju domaćinstva Srbije, odnosno Kosova – 6,6 centi za kWh. U Bosni i Hercegovini struja košta 8,6 centi za kilovat-sat i nešto je veća nego u Albaniji, odnosno Makedoniji gdje je cijena električne energije po kWh 8,4 odnosno 8,2 centa. Skuplje su od Crne Gore Hrvatska i Slovenija gdje se struja prodaje po cijeni 12, odnosno 16,1 centi po kWh. Prosječna plata u Sloveniji je 1.062, u Hrvatskoj 835 eura.

O, da. Domaćinstva koja redovno plaćaju popust od Elektroprivrede dobijaju popust od deset procenata. Caka je u tome da popust ne daje i Elektroprenos i da se on ne odnosi na brojne druge stavke na računu. Sve skupa znači da će vam, ako uspijete da redovno plaćate račune, biti obračunato deset odsto popusta na dio koji plaćate Elektroprivredi što čini nešto više od jedne trećine računa. Najjednostavnije: ako vam je račun sto eura, uz popust ćete platiti oko 3.5 eura manje. To se zove: Zlatni tim. Kad platite račun od sto, oko pet eura će direktno otići kompanijama koje proizvode struju iz obnovljivih izvora energije. Vi ćete platiti PDV, oni što su pravili male elektrane bili su oslobođeni tog nameta kad su uvozili materijal za gradnju. Takve su regule.

U posljednjem izvještaju Evropska komisija nas je opomenula da nam ne treba više mini elektrana. Vlada je objavila da više neće izdavati dozvole za njihovu gradnju. Osim za one koje su već ,,u proceduri”, jer je, kažu, Crna Gora blizu ostvarivanja Nacionalnog cilja od 33 odsto energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Priča je van pameti jer se u Crnoj Gori pola struje proizvodi u pljevaljskoj Termoelektrani, a druga polovina u hidrocentralama koje su obnovljive, ali smo plaćali. I plaćaćemo.

Jer, kod nas je otkup struje proizvedene u malim elektranama obavezan. U Njemačkoj, na primjer, raspisuje se tender, pa, naravno, budu prihvaćene samo razumne cijene. Niže po kilovatu od onih u Crnoj Gori.

Naravno da ima još. Silno su se lani telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori, uz podršku vladinih službi, trudile da pokažu da internet kod nas nije skup i spor. Američka istraživačka grupa M-lab je tada objavila rezultate istraživanja po kojima je širokopojasni internet u Crnoj Gori najsporiji među zemljama bivše Jugoslavije.

Crna Gora je, kako je objavljeno, 70 mjesta ispod Singapura koji je prvi na M-lab-ovoj listi država sastavljenoj po brzini širokopojasnog interneta. Od država bivše Jugoslavije, najbolje plasirana Slovenija je na 25. mjestu, slijede Hrvatska na 40., Srbija na 41., Makedonija na 59. i Bosna i Hercegovina na 61. Od zemalja regiona, samo je Albaniija iza Crne Gore, na 78. mjestu.

Tadašnji direktor Agencije za telekomunikacije Zoran Sekulić objasnio je za RFE da se tu «ne radi o objektivnim mogućnostima koje pružaju operatori jer su te mogućnosti znatno veće, već o paketima za koje se opredjeljuju korisnici». Rekao je i da cijene paketa brzog interneta nijesu ,,odbijajući element”. Nego, valjda, ljudi u Crnoj Gori prosto vole da odsjede malo prije nego im se otvori stranica na koju su ,,kliknuli”.

Istraživanje M-lab-a je trajalo godinu, obuhvatlo je 63 miliona testova, ali su nadležni odlučili da ne povjeruju. A nije se preteško uvjeriti. Upoređujući slične ,,pakete” u Crnoj Gori i BiH lako se može vidjeti da kod nas 160 kanala, uz besplatne razgovore u mreži i internet od 120 / 6 Mb/s treba platiti 46,6 eura. U BiH za 38 eura se dobija: 215 kanala, besplatni razgovori u svim mrežama u BiH, i internet od 120/10 Mb/s. U crnogorskom Telekomu paket „Magenta1 xl” košta 50,50, u Telekomu u Hrvatskoj 40 eura.

Upućeni kažu da su kod svih u okruženju dostupnije veće brzine interneta. Kod nas se mogu vidjeti uglavnom u reklamama i u nekoliko ulica u stambenim četvrtima u centrima gradova. Ponuda u okruženju mnogo je povoljnija i zbog toga što sadrži i telefonske razgovore prema drugim mrežama, kao i prema inostransvu.

Prema posljednjim objavljenim podacima kupovna moć u Crnoj Gori iznosi 42 odsto prosjeka u Evropskoj uniji. U aprilu je vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila 633 eura. Samo za hranu četvoročlanoj porodici je trebalo skoro 260 eura. Svi već znamo – to je ona Monstatova korpa prema kojoj se za hranu troši 2,13 eura dnevno po članu familije. Prosječna zarada u aprilu je iznosila 510 eura.

Uobičajilo se nekako da, kad se porede plate u regionu Crna Gora zauzme sredinu tabele. Iznad su Slovenija i Hrvatska, ispod Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija. Uz mrvicu pažnje postaje jasno da nije riječ ni o kakvoj „zlatnoj sredini”. Prosječna plata u Sloveniji je dvostruko veća od one u Crnoj Gori, hrvatski prosjek je više od 300 eura iznad našeg. U donjem dijelu tabele razlike su mnogo manje. Nakon 510 u Crnoj Gori slijedi prosječna plata u Srbiji, niža za oko 50 eura. Plate u BiH niže su za 70, a u Makedoniji za 130 eura od ovdašnjih.

Tako, neka nas niko ne poredi. Živjeti u Crnoj Gori je neuporedivo iskustvo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo