Povežite se sa nama

OKO NAS

Cirkusant na tragu Malom kolektivu

Objavljeno prije

na

Hoće li tajkun Vojin Lazarević, zajedno sa nsvojim nekadašnjim partnerom Vukom Hamovićem, biti među akterima slučaja Nacionalna štedionica (NŠ) u Srbiji?

Protiv Lazarevića i Hamovića već je podnijeta krivična prijava Ministarstva energetike da su, trgujuću električnom energijom, oštetili državu za milijardu dolara. Takođe, prema pisanju medija još krajem 2012. policija je počela da provjerava kako je Lazarević – sa još dva princa privatizacije u Srbiji Dankom Đunićem i Aleksandrom Vlahovićem – došao do zgrade i placa u centru Beograda na kojima bi mogao zaraditi do 100 miliona eura.

Lazarević i Hamović su pominjani kao glavni akteri afere Nacionalna štedionica u kojoj je država oštećena za desetine miliona eura, a zbog koje je prošle nedjelje lider stranke Ujedinjeni regioni Srbije (URS) i bivši ministar finansija Mlađan Dinkić saslušavan u Upravi kriminalističke policije u Beogradu. Policija je s Dinkićem obavila četvorosatni razgovor kao sa građaninom i svjedokom, ali i akterom procesa osnivanja NŠ, budući da je u to vrijeme, 2001. bio guverner Narodne banke SRJ.

Kako je beogradski tabloid Kurir saznao, Dinkić je u policiji isticao da je NŠ nešto najbolje što je urađeno za državu i da je ponosan na taj projekat. ,,To je bio državni posao s kojim su se složili svi koji su tada bili u vlasti,” objašnjavao je Dinkić.

NŠ je kao privatna banka napravljena uz veliku pomoć države. Dodijeljene su joj filijale tadašnje Službe platnog prometa (SDK), čije je radnike godinu dana plaćala država. Štedionica je dobila posao isplate stare devizne štednje – poslije gašenja četiri velike državne banke. Generalna ideja države bila je da bude osnovana nova banka koja će isplaćivati 4,2 milijarde eura stare štednje koja je konvertovana u obveznice.

Na početku je država bila većinski vlasnik sa više od 60 odsto akcija u NŠ, ali su privatni vlasnici u međuvremenu sproveli nekoliko dokapitalizacija. Tako je državni udio sveden na 37 odsto.

Većinski vlasnik NŠ je 2005. godine sa 62,3 odsto akcija postala EFG Evrobank grupa, kojoj su privatni vlasnici prodali svoje akcije. Među vlasnicima Štedionice koji su EFG grupi prodali svoj udio bila su i preduzeća Lazarevića i Hamovića, koja su bila najveći pojedinačni vlasnici akcija.

Država je tada odbila da proda svoje akcije, iako je bila ponuđena cijena čak pet puta veća od knjigovodstvene vrijednosti, a Dinkić, koji je u tom trenutku bio ministar finansija u vladi Vojislava Koštunice, je objasnio da državi nije neophodan taj novac, jer ima suficit u budžetu. Konačno su predstavnici vlade Srbije i Evrobanke EFG 2006. potpisali ugovor o kupoprodaji preostalih 37,7 odsto državnog paketa akcija u NŠ.

Ova privatizacija se našla na spisku od 24, čije razjašnjenje od vlade Srbije traži Evropska unija (EU). Savet za borbu protiv korupcije, s Vericom Barać na čelu, ukazivao je na mnoge sporne stvari u vezi s prodajom NŠ, što je i navedeno u izvještaju Vlade Srbije iz 2004. Savet je ukazao i da su četiri povezana lica na sumnjiv način došla do vlasništva. Naime, u maju 2002. povezane firme Skvadra dajners, Principal i Pima kupile su 80 odsto od druge emisije akcija. Kupovina je obavljena novcem iz Veksim banke, koja je kasnije promijenila ime u Evroaksis banka.

Evroaksis banka je u mješovitom srpsko-ruskom vlasništvu. Suvlasnik banke je, prema pisanju medija, Vojin Lazarević.

Krajem 2002. i početkom 2003. došlo je do sekundarne prodaje akcija NŠ.

Savet u Izveštaju navodi ,,u jednom danu četiri povezana preduzeća primila su od preduzeća Koprom iz Beča na devizni račun banke kod Evroaksis banke 1.200.000 dolara i 1.200.000 evra. Odmah su prodala ta sredstva NŠ, koja je dinarsku protivvrednost uplatila Atlas i Sosijete ženeral banci, koje su vratile isti iznos NŠ na ime dokapitalizacije u korist pomenutih preduzeća. NŠ je iznos preneo na svoj račun u Evroaksis banci. Ovom operacijom, u kojoj novac nije ni učestvovao, već samo papiri, povezana preduzeća stekla su 88,16 odsto druge emisije akcija i time došli do učešća od 37 odsto u kapitalu banke”.

Nalogodavac inicijalne uplate, preduzeće Koprom, ima devizni račun u Evroaksis banci, navodi se u Izvještaju, a sredstva su uplaćena kao avans za izvoz kukuruza, do čega nikad nije došlo.

Odluka o izdavanju treće emisije akcija NŠ od 300 miliona dinara je donijeta 27. februara 2003. Akcije su kupila dva preduzeća – Mali kolektiv iz Beograda i Elim iz Beča, koji je akcije platio, takođe, preko Evroaksis banke. Kupci akcija treće emisije postali su pojedinačno najveći akcionari banke sa 13,67 odsto vlasništva, a vlasnik Malog kolektiva je Hamović.

Kurir je zaključio kako su svoje udjele u NŠ Vojin Lazarević i Vuk Hamović kupili za oko sedam miliona eura, a kasnije ih prodali za 41 milion, odnosno na ovom poslu zaradili su 34 miliona eura!

Beogradski list Vesti je nedavno pisao kako je prodaja akcija išla preko brokerske kuće Sinerdži kapital, čiji je jedan od suvlasnika bio Nikola Živanović, Dinkićev specijalni savjetnik u vrijeme dok je bio guverner.

Prema pisanju Kurira, dokaz o povezanosti i malverzacijama državnog funkcionera, kasnije i ministra, i tajkuna Vuka Hamovića ima srpska Bezbednosno informativna agencija (BIA), koja je u toku 2002. snimila kako se pripremala dokapitalizacija NŠ. Dinkić je, to negirao gostujući kod Olje Bećković na TV B92.

Vesti su, takođe, navele da su mediji nedavno ,,pronašli” Mlađana Dinkića u razgovoru sa Hamovićem i Lazarevićem na jednoj jahti u Budvi.

Kada je proljetos protiv godinama nedodirljivih tajkuna Hamovića i Lazarević podnijeta krivična prijava zbog zloupotreba u energetskom sektoru koja bi mogla da ih dovede na optuženičku klupu, resorna ministarka Zorana Mihajlović je objasnila da su njihovi poslovi sa Elektroprivredom Srbije išli na štetu države. Prema krivičnoj prijavi, od 2001. do 2006. godine, čelnici EPS sklapali su sporne ugovore sa firmom EFT Vuka Hamovića i Vojina Lazarevića, kojima je ta državna firma oštećena za 834,7 miliona dinara, a budžet za 143,5 miliona dinara.

Taj slučaj je, prema ministarki Mihajlović, godinama stajao u fioci, a dva policajca angažovana na njemu sklonjena su. Jedan je otišao u penziju, a drugi na niže radno mesto.

Strujnim kriminalom se još 2004. bavio Anketni odbor Skupštine Srbije za utvrđivanje činjenica u trgovini električnom energijom. Na čelu odbora je bio sadašnji prvi zamjenik premijera Aleksandar Vučić, koji je, prema anketama, najuticajniji političar u Srbiji danas.

Hamović je tada Vučića nazvao cirkusantom, na šta je ovaj uzvratio da je ,,cirkusant” pošten posao. Sve se završilo na tome da ovo tijelo nije usvojilo zajednički izvještaj u kojem bi osudilo pljačkaše Srbije, a kako je naveo Vučić, razlog takvog epiloga je bila kontrola ,,energetske mafije” nad dobrim dijelom srpskih političara.

Ostaje da se vidi šta se i koliko toga u međuvremenu promijenilo.

Kumovsko klupko

Lazarević se, osim biznisom, bavio i politikom, a od 1990. bio je član Narodne stranke i jedan od njenih najvažnijih donatora. Od 1992. do 1996. godine bio je poslanik u crnogorskom i saveznom parlamentu, dok je od 1998. do 2000. obavljao funkciju ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore i savjetnika za ekonomske odnose tadašnjeg crnogorskog premijera Filipa Vujanovića. Bio je član Upravnog odbora Jugopetrola i Elektroprivrede CG. Poslije 2000. godine u Srbiji je značajno ojačao, a zahvaljujući i kumovskim vezama u dvije vlade. Jedan njegov kum Goran Novaković bio je ministar energetike u Vladi DOS, drugi kum Željko Popović bio je na čelu NIS-a, a treći – Aleksandar Nikitović, šef kabineta premijera Vojislava Koštunice. Lazarević je u beogradskim medijima pominjan kao jedan od glavnih finansijera Dinkićeve stranka G17 i Koštuničine DSS. Lazarević je to demantovao. Lazarević se, prema pisanju medija u Beogradu, poslije odlaska DSS-a sa vlasti približio Demokratskoj stranci i Socijalističkoj partiji Srbije (SPS).

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo