Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CONDO HOTELIMA PRIVATIZUJU CRNOGORSKU OBALU: Nova Zavala na Kamenovu

Objavljeno prije

na

Građani Crne Gore polako, ali sigurno gube zakonom garantovano pravo pristupa morskoj obali i brojnim prirodnim plažama kojima obiluje Crnogorsko primorje. Nacionalni trend razvoja turizma skrenuo je sa strateških pravaca gradnje hotela visoke kategorije ka izgradnji „odmarališnih destinacija”, „mix use resorta”, condo hotela, kondominijuma, apartmanskih kompleksa. Ovi nazivi preovlađuju u ključnim planskim dokumentima poput Prostornog plana posebne namjene za morsko dobro, državnim studijama lokacija za pojedine sektore morske obale, prostornim i detaljnim urbanističkim planovima primorskih opština.

Između gradnje ekskluzivnih hotela i isplativije varijante sa condo hotelima, vilama i apartmanima, investitori se po pravilu odlučuju za ovo drugo. Na sačuvanim uvalama i čarobnim plažama grade se ogromna stambena naselja, cijeli gradovi i sela, stanovi i apartmani, lokali, luke i marine. Sve je namijenjeno tržištu na kome se na nekretninama u obalnom području ostvaruju ogromni profiti.

Gradnja komercijalnih kapaciteta na najvrednijim lokacijama omogućava privatnim kupcima tih nekretnina da se dokopaju najljepših dijelova obale koji bi trebalo da budu javni ili iskorišćeni za elitne hotele i razvoj turističke privrede.

Ovakav opasan i nakaradan trend trošenja očuvanih prirodnih resursa na stanogradnju i condo hotele, vodi ka privatizaciji crnogorske obale. To je u suprotnosti sa Zakonom o morskom dobru koji određuje da je morsko dobro u državnoj svojini i u javnoj upotrebi.

Propisano je takođe da su prirodne plaže pristupačne svakome i da se slobodno mogu koristiti za kupanje. U praksi to već ne izgleda tako, dok u skoroj budućnosti pripadnici srednje klase, odnosno običan svijet koji ne ljetuje u skupim hotelima, ne kupuje apartmane u condo hotelima ni stanove u vilama i zgradama pored mora, neće imati pristupa pješčanim uvalama.

Gotovo svaka veća investicija u turizmu počinje građevinskom dozvolom za gradnju veoma popularnih condo hotela sa pratećim vilama i depandansima. To su samo novi nazivi za stanove u nešto luksuznijem pakovanju.

Condo hotel podrazumijeva da jedan dio kapaciteta može biti prodat privatnim licima, uz poštovanje propisa o korišćenju. Naime, kupac može koristiti svoj stan ili apartman maksimalno 60 dana tokom godine, dok se očekuje da ostalim mjesecima bude iznajmljivan turistima.

U pojedinim turističkim zemljama ovakve objekte nazivaju kvazi stambenim zgradama. Formiraju se državne komisije koje kontrolišu primjenu posebnih zakonskih uslova njihovog poslovanja u pogledu dužine korišćenja stanova od strane vlasnika i zaštite pristupa javnim plažama.

Pravilnik o vrstama, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata Ministarstva uređenja prostora i turizma definiše condo hotel kao „vrstu hotela čije su smještajne jedinice u svojini više subjekata koje mogu biti predmet prodaje i pojedinačno se upisuju u zemljišne knjige, sa teretom da smještajnim jedinicama upravlja menadžment kompanija i da smještajne jedinice moraju biti u komercijalnoj funkciji kompanije najmanje 10 mjeseci u toku kalendarske godine.”

Koji je to organ, komisija ili inspekcija, koji će kontrolisati da li i koliko dugo u stanu boravi vlasnik ili gost?

Condo hotel našao je mjesto i na budvanskoj plaži Kamenovo koja je, uz plaže Jaz i Buljarica, u svim ekonomskim planovima Demokratske partije socijalista od početka devedesetih, isticana kao glavni adut države za privlačenje stranih investicija i razvoj visokog, elitnog turizma. Ta je ideja očigledno propala. Kamenovo postaje stambeno naselje, dok su projekti Jaz i Buljarica zaboravljeni. Nisu navedeni čak ni na popisu 30-ak planiranih turističkih kompleksa u planu posebne namjene.

Nedavno je na javnu raspravu izložen Nacrt državne studije lokacije – dio sektora 46 za Kamenovo, plan izgradnje uvale koja je spletom neobičnih tranzicionih okolnosti i predatorskog umijeća biznismena Duška Kneževića i partnera, dospjela u vlasništvo Atlas grupe.

Studiju je po narudžbi Vlade obradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje iz Podgorice.

Radi se o skandaloznoj namjeri pretvaranja ove prirodne plaže i njenog zaleđa u novu Zavalu, betonirano naselje sa preko dvadeset hiljada kvadrata bruto izgrađene površine.

Ni na atraktivnom Kamenovu, nekadašnjem nudističkom raju francuskog Cluba Mediterane, nije planirano podizanje klasičnog hotela. Umjesto skupih hotelskih soba Atlas grupa nudi jeftiniju varijantu. Kompleks sa dva condo hotela i četrnaest vila, bolje reći stambenih zgrada smješten u prirodnom okruženju mora, pijeska i zelenog kopna Kamenova. Svuda su zgradurine od dva do sedam spratova.

Studija lokacije obuhvata površinu od oko osam hektara. Oko10.000 kvadrata zauzimaju nazovi-hoteli sa 17.256 m2 izgrađenog prostora, dok se 14 vila prostire na 8.187m2 sa oko 4.900 kvadrata stambenog prostora. Ovome treba dodati i niz drugih komercijalnih sadržaja, restorane, kafiće, razne poslovne, plažne i sportske objekte.

Stanovi u vilama na obalama Kamenova, načičkani između rta Đevištenje i rta Pržno prodavaće se po 5.500 do 7.000 eura po kvadratnom metru. Samo po osnovu prodaje vila investitor planira zaradu od 26.670.000 eura.

Atlas grupa neće plaćati komunalne takse Opštini Budva za opremanje građevinskog zemljišta za stambeno-turističko naselje, „jer se radi o turističkom kompleksu sa hotelskim kapacitetima,” navodi se u Studiji lokacije.

Kompaniju Atlas ogrijalo je sunce Kamenova. Zemlju procijenjenu na dvadesetak miliona eura nije preplatila. A neće, hvala Vladi i Opštini Budva, ni komunalije za sve svoje zgrade.

Knežević gradi na otetoj zemlji

Dok Atlas grupa planira gradnju, 25 mještana Pržna, Svetog Stefana i Kamenova vode maratonski sudski spor za povraćaj oko 15.000 m2 zemljišta eksproprisanih 1957. godine. Mještani osporavaju i vlasništvo Atlas grupe na dodatnih 18.000 m2 zemljišta u državnoj svojini. „Radi se o besprizornoj pljački našeg zemljišta za koje nikada nije plaćena naknada, napravljenoj 1990. godine, kada je opštinska komisija protivpravno knjižila kosovske firme na 33.200 m2.,” navodi Ilija Kažanegra iz Pržna. Na sporni zemljišni kompleks, bivše odmaralište radnika Elektroprivrede Kosova, kao većinski vlasnik vodi se firma Rekreaturs DOO Budva. Tu su i Kosovska banka u stečaju i firma Kožar SOUR Trgovina sa Kosova, po osnovu vlasništva na 651 kvadrat. Prištinsku firmu Rekreaturs u ratnim devedesetim u Budvu seli bivši upravnik odmarališta Veliša Milašević i registruje u Budvi. Atlas grupa kupuje većinski paket akcija Rekreatursa na crnogorskoj berzi za oko 60.000 njemačkih maraka, i uz pomoć crnogorskih sudova knjiži se kao vlasnik zemljišta u Kamenovu. Svoje pravo na zemljište u Kamenovu pred međunarodnim sudom u Strazburu potražuju i firme sa Kosova i iz Srbije, čiji su se radnici, u socijalizmu, odmarali u toj lijepoj uvali.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo