Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ČEDOMIRA GLODIĆA: Zdravstvo za odabrane

Objavljeno prije

na

Penzioner iz Podgorice Čedomir Glodić, u ranim jutarnjim satima 21. maja 2010. godine, tokom privatne posjete Sarajevu, na ulici, doživio je infarkt. Poslije prijema u Hitnoj pomoći urgentno je prebačen u Klinički centar Univerziteta Sarajevo. Odmah je podvrgnut intervenciji, ugrađen mu je stent. Nakon pet dana doživio je kliničku smrt: pukom srećom, nakon reanimacije, preživio je. U Kliničkom centru ostao je do 4. juna. Od tada, evo – skoro četiri godine, Fond za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravlja igraju ping-pong sa njegovim zahtjevom za refundiranje troškova liječenja u BiH.

Čak i za crnogorske institucionalne (ne)prilike, to je za ,,vjerovali ili ne”. Precizno: od 07. juna 2010. godine, kada je Glodić predao prvi zahtjev za refundaciju, pa do danas, nanizalo se 13 rješenja Fonda kojim se odbijaju zahtjevi za refundaciju troškova liječenja, kao i troškova transporta pacijenta na relaciji Sarajevo-Podgorica u iznosu od 8.743 eura. Dvanaest od 13 navedenih rješenja Fonda (na 13. se čeka izjašnjenje Ministarstva) Ministarstvo je poništilo i predmet vratilo na ponovni postupak. Ukupno: 25 rješenja! Predmet je dva puta stigao i do Upravnog suda.

Najsvježiji primjer. Rješenjem Ministarstva zdravlja od 06. 11. 2013. godine, poništeno je rješenje (jedanaesto po redu!) Fonda za zdravstveno osiguranje od 01. 08. 2013. godine, kojim je odbijen zahtjev Glodića za refundaciju troškova.

Obrazloženje Ministarstva: nalaz i mišljenje Fonda, na osnovu kojeg je donio odluku, nije mogao poslužiti kao valjani osnov za donošenje odluke.

Stoga je neophodno da se Prvostepena ljekarska komisija Fonda ponovo izjasni o osnovanosti zahtjeva žalioca da mu se prizna pravo na naknadu troškova, nakon čega će se u ponovnom postupku, uz uvažavanje primjedbi istaknutih u ovom rješenju, donijeti novo, na zakonu zasnovano rješenje.

Vraćeno je na ponovno odlučivanje. Ponovo je odlučeno: Fond, 22. 11. 2013. godine (broj: 8273/12) postupa po pomenutom rješenju Ministarstva zdravlja i opet, pozivajući se na Zakon o zdravstvenom osiguranju, pravilnike i Statut Fonda, odbija Glodićev zahtjev. Dvanaesti put.

Onda, u rješenju od 24. 01. 2014. godine (broj: 060-22/2014), Ministarstvo donosi rješenje kojim poništava narečenu odluku Fonda i predmet „vraća tom organu na ponovni postupak”. Takođe: dvanaesti put.

Pišu, između ostaloga: neophodno je da se Prvostepena ljekarska komisija ponovo izjasni o osnovanosti zahtjeva žalioca da mu se prizna pravo na refundaciju sredstava, budući da u nalazu i mišljenju nije navedeno da li je imenovani liječen kao hitan slučaj ili ne, kako je to i bilo naloženo ranijim rješenjem ministarstva, kao i što ista Komisija nije na jasan način objasnila zašto odbija zahtjev žalioca…

Fond je dobio najnovije rješenje Ministarstva, primio k znanju sve navedeno, pa, prije nekoliko dana, postupajući po rješenju Ministarstva, ponovo odbio zahtjev Čedomira Glodića. Trinaesti put! Sada se čeka odluka Ministarstva. Trinaesta.

Kada se pogleda u dokumenta, u koja je Monitor imao uvid, znakovito je: uvijek skoro ista priča, sa potpisom istih ljudi – odbijajuća rješenja Fonda, njih 13, potpisuje načelnica područne jedinice Podgorica Vjera Medojević (prvi čovjek Fonda je Kenan Hrapović), dok ih poništava Ministarstvo, sa potpisima Gordane Nikolić i, naravno, ministra Miodraga Radunovića. Ukrug: Medojević – Nikolić i Radunović, 25 puta.

Čedomir Glodić, za Monitor hipotetički pita – možda su Fond, Ministarstvo i Upravni sud u pravu, ali zašto se stalno pravno pobijaju? Nastavlja: ,,Zašto je potrebno ovaj slučaj odugovlačiti skoro četiri godine? Odgovor vidim samo u tome da slučaj treba odugovlačiti do moje smrti. Vjerujte, čini mi se da bi mi lakše bilo kada bi neko ko smatra da je nadležan, donio odluku, bez prava žalbe, da nemam pravo na nadoknadu koju tražim.”

Ipak, dodaje Glodić, duboko je ubijeđen da ima pravo na ono što traži: moralno i pravno. ,,Moralno: sva zdravstvena načela, a iz njih proizašle zakonske norme podređene su pacijentu. Pravno je uočljivo: strana koja osporava moj zahtjev stalno se poziva na one zakonske norme koje njoj odgovaraju, primjenjujući pravilo: ako nešto nijesi uzeo (oteo) odmah i ne sleduje te.”

No, navedene institucije ne igraju ping-pong sa svakim. Recimo ne sa predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom. Naprotiv: kada je ona u pitanju, i zakoni se krše. Pisali smo o tome prošlog septembra (Medenica ispravila leđa preko naše grbače; broj 1196): Medenica se prije nešto više od godinu podvrgla hirurškoj intervenciji zbog diskus hernije, u Švajcarskoj, o trošku crnogorskih građana, iako na to nije imala pravo, jer nije ispoštovala predviđene procedure! To joj je omogućilo Ministarstvo Miodraga Radunovića.

Zabilježili smo tada, bez demantija: Medeničina operacija u Švajcarskoj poreske obveznike koštala je, prema podacima do kojih je došao Monitor, oko 28.000 eura, dok se ta vrsta, najčešće rutinske intervencije, uspješno obavlja u Crnoj Gori, ali i Srbiji, po desetostruko nižoj cijeni!

Procedura za liječenje u inostranstvu je standardna: konzilijum ljekara daje predlog za liječenje u inostranstvu, zatim komisija Fonda zdravstva razmatra predlog, pa, potom, donosi rješenje kojim se odobrava ili ne odobrava liječenje u inostranstvu, što podrazumijeva i pokrivanje troškova liječenja.

Predsjednica Vrhovnog suda, pisali smo, zaobišla je svu navedenu proceduru i, po sopstvenoj inicijativi, obavila operaciju u Švajcarskoj, da bi se tek nakon završene hirurške intervencije obratila Fondu zdravstva za nadoknadu troškova liječenja.

Rješavajući po zahtjevu, Fond je, kao prvostepeni organ, donio rješenje kojim je odbio njen zahtjev. No, iako je drastično prekršila proceduru, nezadovoljna odlukom Fonda, Medenica se obratila Komisiji Ministarstva zdravlja kao drugostepenom organu. Ministarstvo poništava odluku Fonda i donosi rješenje kojim mu nalaže da predsjednici Vrhovnog suda isplati sve troškove boravka i liječenja u Švajcarskoj. Fond postupa po naređenju, i isplaćuje novac.

Bilans: Medenica se – nezakonito, o trošku građana i po desetostruko većoj cijeni – zbog diskus hernije operiše u Švajcarskoj, dok sa penzionerom Čedomirom Glodićem, koji je bio klinički mrtav, institucije – Fond i Ministarstvo – četiri godine igraju ping-pong.

Crnogorska pravda i crnogorsko zdravstvo.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo