Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ČEDOMIRA GLODIĆA: Zdravstvo za odabrane

Objavljeno prije

na

Penzioner iz Podgorice Čedomir Glodić, u ranim jutarnjim satima 21. maja 2010. godine, tokom privatne posjete Sarajevu, na ulici, doživio je infarkt. Poslije prijema u Hitnoj pomoći urgentno je prebačen u Klinički centar Univerziteta Sarajevo. Odmah je podvrgnut intervenciji, ugrađen mu je stent. Nakon pet dana doživio je kliničku smrt: pukom srećom, nakon reanimacije, preživio je. U Kliničkom centru ostao je do 4. juna. Od tada, evo – skoro četiri godine, Fond za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravlja igraju ping-pong sa njegovim zahtjevom za refundiranje troškova liječenja u BiH.

Čak i za crnogorske institucionalne (ne)prilike, to je za ,,vjerovali ili ne”. Precizno: od 07. juna 2010. godine, kada je Glodić predao prvi zahtjev za refundaciju, pa do danas, nanizalo se 13 rješenja Fonda kojim se odbijaju zahtjevi za refundaciju troškova liječenja, kao i troškova transporta pacijenta na relaciji Sarajevo-Podgorica u iznosu od 8.743 eura. Dvanaest od 13 navedenih rješenja Fonda (na 13. se čeka izjašnjenje Ministarstva) Ministarstvo je poništilo i predmet vratilo na ponovni postupak. Ukupno: 25 rješenja! Predmet je dva puta stigao i do Upravnog suda.

Najsvježiji primjer. Rješenjem Ministarstva zdravlja od 06. 11. 2013. godine, poništeno je rješenje (jedanaesto po redu!) Fonda za zdravstveno osiguranje od 01. 08. 2013. godine, kojim je odbijen zahtjev Glodića za refundaciju troškova.

Obrazloženje Ministarstva: nalaz i mišljenje Fonda, na osnovu kojeg je donio odluku, nije mogao poslužiti kao valjani osnov za donošenje odluke.

Stoga je neophodno da se Prvostepena ljekarska komisija Fonda ponovo izjasni o osnovanosti zahtjeva žalioca da mu se prizna pravo na naknadu troškova, nakon čega će se u ponovnom postupku, uz uvažavanje primjedbi istaknutih u ovom rješenju, donijeti novo, na zakonu zasnovano rješenje.

Vraćeno je na ponovno odlučivanje. Ponovo je odlučeno: Fond, 22. 11. 2013. godine (broj: 8273/12) postupa po pomenutom rješenju Ministarstva zdravlja i opet, pozivajući se na Zakon o zdravstvenom osiguranju, pravilnike i Statut Fonda, odbija Glodićev zahtjev. Dvanaesti put.

Onda, u rješenju od 24. 01. 2014. godine (broj: 060-22/2014), Ministarstvo donosi rješenje kojim poništava narečenu odluku Fonda i predmet „vraća tom organu na ponovni postupak”. Takođe: dvanaesti put.

Pišu, između ostaloga: neophodno je da se Prvostepena ljekarska komisija ponovo izjasni o osnovanosti zahtjeva žalioca da mu se prizna pravo na refundaciju sredstava, budući da u nalazu i mišljenju nije navedeno da li je imenovani liječen kao hitan slučaj ili ne, kako je to i bilo naloženo ranijim rješenjem ministarstva, kao i što ista Komisija nije na jasan način objasnila zašto odbija zahtjev žalioca…

Fond je dobio najnovije rješenje Ministarstva, primio k znanju sve navedeno, pa, prije nekoliko dana, postupajući po rješenju Ministarstva, ponovo odbio zahtjev Čedomira Glodića. Trinaesti put! Sada se čeka odluka Ministarstva. Trinaesta.

Kada se pogleda u dokumenta, u koja je Monitor imao uvid, znakovito je: uvijek skoro ista priča, sa potpisom istih ljudi – odbijajuća rješenja Fonda, njih 13, potpisuje načelnica područne jedinice Podgorica Vjera Medojević (prvi čovjek Fonda je Kenan Hrapović), dok ih poništava Ministarstvo, sa potpisima Gordane Nikolić i, naravno, ministra Miodraga Radunovića. Ukrug: Medojević – Nikolić i Radunović, 25 puta.

Čedomir Glodić, za Monitor hipotetički pita – možda su Fond, Ministarstvo i Upravni sud u pravu, ali zašto se stalno pravno pobijaju? Nastavlja: ,,Zašto je potrebno ovaj slučaj odugovlačiti skoro četiri godine? Odgovor vidim samo u tome da slučaj treba odugovlačiti do moje smrti. Vjerujte, čini mi se da bi mi lakše bilo kada bi neko ko smatra da je nadležan, donio odluku, bez prava žalbe, da nemam pravo na nadoknadu koju tražim.”

Ipak, dodaje Glodić, duboko je ubijeđen da ima pravo na ono što traži: moralno i pravno. ,,Moralno: sva zdravstvena načela, a iz njih proizašle zakonske norme podređene su pacijentu. Pravno je uočljivo: strana koja osporava moj zahtjev stalno se poziva na one zakonske norme koje njoj odgovaraju, primjenjujući pravilo: ako nešto nijesi uzeo (oteo) odmah i ne sleduje te.”

No, navedene institucije ne igraju ping-pong sa svakim. Recimo ne sa predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom. Naprotiv: kada je ona u pitanju, i zakoni se krše. Pisali smo o tome prošlog septembra (Medenica ispravila leđa preko naše grbače; broj 1196): Medenica se prije nešto više od godinu podvrgla hirurškoj intervenciji zbog diskus hernije, u Švajcarskoj, o trošku crnogorskih građana, iako na to nije imala pravo, jer nije ispoštovala predviđene procedure! To joj je omogućilo Ministarstvo Miodraga Radunovića.

Zabilježili smo tada, bez demantija: Medeničina operacija u Švajcarskoj poreske obveznike koštala je, prema podacima do kojih je došao Monitor, oko 28.000 eura, dok se ta vrsta, najčešće rutinske intervencije, uspješno obavlja u Crnoj Gori, ali i Srbiji, po desetostruko nižoj cijeni!

Procedura za liječenje u inostranstvu je standardna: konzilijum ljekara daje predlog za liječenje u inostranstvu, zatim komisija Fonda zdravstva razmatra predlog, pa, potom, donosi rješenje kojim se odobrava ili ne odobrava liječenje u inostranstvu, što podrazumijeva i pokrivanje troškova liječenja.

Predsjednica Vrhovnog suda, pisali smo, zaobišla je svu navedenu proceduru i, po sopstvenoj inicijativi, obavila operaciju u Švajcarskoj, da bi se tek nakon završene hirurške intervencije obratila Fondu zdravstva za nadoknadu troškova liječenja.

Rješavajući po zahtjevu, Fond je, kao prvostepeni organ, donio rješenje kojim je odbio njen zahtjev. No, iako je drastično prekršila proceduru, nezadovoljna odlukom Fonda, Medenica se obratila Komisiji Ministarstva zdravlja kao drugostepenom organu. Ministarstvo poništava odluku Fonda i donosi rješenje kojim mu nalaže da predsjednici Vrhovnog suda isplati sve troškove boravka i liječenja u Švajcarskoj. Fond postupa po naređenju, i isplaćuje novac.

Bilans: Medenica se – nezakonito, o trošku građana i po desetostruko većoj cijeni – zbog diskus hernije operiše u Švajcarskoj, dok sa penzionerom Čedomirom Glodićem, koji je bio klinički mrtav, institucije – Fond i Ministarstvo – četiri godine igraju ping-pong.

Crnogorska pravda i crnogorsko zdravstvo.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo