Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA I DINAMIZIRANJE PRISTUPNIH PREGOVORA: Nazire li se konačno EU

Objavljeno prije

na

EU je  ponovila da prioritet Crne Gore trebaju biti poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost). Komesar Borelj je na margini  Međuvladine konferencije između Crne Gore i Evropske Unije poručio premijeru Spajiću da EU „cijeni reformske napore“ i da Crna Gora treba „iskoristiti šansu koja se sada ukazala“  Crna Gora je  pohvaljena za „stoprocentnu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU“ i za „široki konsenzus ka posvećenosti evropskim vrijednostima i principima“ uz dobre odnose sa susjedima

 

Ove sedmice je održana 15. Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske Unije (EU). Premijer Milojko Spajić je predvodio devetočlanu crnogorsku delegaciju koju je primio komesar za proširenje Oliver Varhelji i njegov kolega za vanjsku politiku i bezbjednost Žozep Borelj. I Vlada i evropske diplomate posmatraju sastanak kao veliko ohrabrenje naporima zemlje da se vrati na put pravih pregovora nakon stagnacije od nekoliko godina. Optimizmu su svakako doprinijela ključna imenovanja u pravosuđu – kompletiranje Ustavnog sudaSudskog savjeta i izbor Vrhovnog državnog tužioca (VDT). Ova imenovanja su bila i neformalni uslov da se ponovo sjedne za sto. Od posljednjeg sastanka ovakvog tipa je prošlo preko dvije godine. U ponedjeljak i utorak je EU ponovila da prioritet Crne Gore trebaju biti poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost). Komesar Borelj je na margini konferencije poručio premijeru Spajiću da EU „cijeni reformske napore“ i da Crna Gora treba „iskoristiti šansu koja se sada ukazala“.

Do sada je Crna Gora pohvaljena za „stoprocentnu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU“ i za „široki konsenzus ka posvećenosti evropskim vrijednostima i principima“ uz dobre odnose sa svojim susjedima. Belgijska ministarka inostranih poslova Hađa Labib je u ime zemlje domaćina i predsjedavajuće zemlje u ovom pologodištu, ocijenila Crnu Goru kao najnapredniju u pregovaračkom procesu i pohvalila spremnost 44. Vlade da prione na posao.

Vlada je 30. januara takođe imenovala i 6 pregovarača za vođenje pregovora za šest tematskih grupa ili klastera za poglavlja u okviru kojih su svrstana ukupno 33 poglavlja koje treba zatvoriti prije ulaska u EU. Naime, u februaru 2020. godine EU je usvojila novu metodologiju pristupanja koju su prihvatile i zemlje kandidati. Poglavlja su rasporedjena u takozvanih 6 grupa i nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno dok se ne ostvari napredak u ključnim poglavljima 23 i 24.

Prema Vladinoj Odluci o uspostavljanju pregovaračke strukture, imenovani pregovarači čine Pregovarački tim kojim rukovodi Glavni pregovarač dr Predrag Zenović . Tim, koji za svoj rad odgovara Vladi, je zadužen za stručni i tehnički nivo pregovora sa institucijama EU. Radiće i prijedloge strateških dokumenata od značaja za pregovarački proces po smjernicama Vlade.

Sa ocjenama Borelja da se Crnoj Gori „sada ukazala šansa“ slaže se i Vlada koja se nada da će požuriti sa ispunjavanjem privremenih mjerila kako bi država mogla konačno dobiti završna mjerila za konačni početak zatvaranja poglavlja.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, proširenje EU je opet dobilo na značaju. Davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji je oživilo nade da je EU sada ozbiljnija u namjeri da otvori vrata,  i  pored unutarnjih trzavica i vidnog zamora od proširenja, dobrim dijelom zbog problema vladavine prava koje Brisel ima sa novim članicama (Mađarska, Poljska, Malta, Bugarska…). Vladini ministri i dio zapadnih diplomata se slažu u neformalnim razgovorima da bi ulazak Crne Gore u EU bio dobra poruka drugima da postoji nada i da su vrata ovog bloka i dalje otvorena za sve. Veličina zemlje i njene ekonomije je na nivou minorne statističke greške pa se crnogorski ulazak ne bi ni osjetio. U nedavnom intervjuu za Politico premijer Spajić je pomenuo riječ „apsorpcija“ Crne Gore u EU.

Osim izazova kod kuće postoje i izazovi u samoj Uniji oko načina odlučivanja i prijema novih članica. Među evropskim političarima ima i onih kojima se ne sviđa ideja da malena Crna Gora, i dalje podložna malignim uticajima sa strane i iznutra, bude još jedna članica EU koja će imati pravo veta na evropske odluke. Višemjesečno mučenje Evropske komisije (EK) da se nagovori sve nedemokratskiji i osioniji mađarski premijer Viktor Orban da da saglasnost na EU paket pomoći Ukrajini vrijedan 50 milijardi eura je bitan podsjetnik mnogim protivnicima daljeg proširenja ovako nereformisane Unije i njenih mehanizama odlučivanja sa pravom veta.

Kada je 29. juna 2012. godine održana Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske Unije (EU) otpočeli su i formalno pristupni pregovori Crne Gore. Sa EU strane su bili prisutni komesar za proširenje i susjedsku politiku Štefan File i danski ministar evopskih poslova (i predsjedavajući Savjeta EU) Nikola Vamen koji je  upozorio crnogorsku delegaciju da „niko ne pomisli da će (pristupanje) biti lako i da nema besplatnih karata za Evropu“. Crnogorsku delegaciju predvodio je tadašnji ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen koji je rekao da „mi (pristupni) proces vidimo kao šansu za nastavak reformi, za dogradnju društva vladavine prava i za jačanje institucija“. Optimizma i najava brzog ulaska u EU nije manjkalo. Roćen se nekoliko dana po povratku iz Brisela pohvalio „meteorskim usponom“ Crne Gore i nizanjem „uspjeha za uspjehom“. Nakon toga se ministar sklonio sa formalne funkcije i preuzeo mjesto glavnog savjetnika crnogorskog vladara kako bi nastavio da „radi nešto pametno i korisno za Crnu Goru“.

U vremenu Mila Đukanovića i DPS-a, Crna Gora je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je posljednje – Konkurencija, otvoreno juna 2020., ravno osam godina nakon početka pregovora. Do sada su privremeno zatvorena svega tri pregovaračka poglavlja –  25 (Nauka i istraživanje) , 26 (Obrazovanje i kultura) i 30 (Međunarodni odnosi). Nakon ulaska Hrvatske (1. jula 2013. god.) na novo proširenje se čeka već preko 10 godina. Hrvatska je uspjela zatvoriti sva poglavlja u roku od šest godina i dva mjeseca dok je većina drugih članica iz istočne Evrope pregovarački proces završila u roku od tri do pet godina. Crna Gora je apsolutni rekorder po dužini pregovaranja i neučinkovitih rezultata.

EU je od 2007. do novembra 2021. godine, kada je održana prethodna Međuvladina konferencija, primila preko 610 miliona eura bespovratne predpristupne pomoći od kojih nešto preko 70 miliona za jačanje vladavine prava. Kritičari tvrde da su sredstva predpristupne pomoći bila jedan od glavnih razloga zbog kojih je prethodni režim simulirao reforme i da je to isti slučaj i u drugim zapadnobalkanskim zemljama. Za razliku od  Srbije, čija vlast vodi kampanju u medijima pod svojom kontrolom protiv ulaska u EU što se i odražava manjinskom podrškom pristupanju, u Crnoj Gori postoji stabilna i ubjedljiva većina. Crna Gora je vjerovatno jedna od rijetkih zemalja na kontinentu koja u parlamentu nema ni jednu zvanično evroskeptičnu partiju.

Crna Gora je donekle napredovala u nekim oblastima za vrijeme nove vlasti. Po pitanju medijskih sloboda, napredovala je sa 103.mjesta u svijetu (i najgoreg na Balkanu) na zavidno 39. mjesto. U izvještaju međunarodne nevladine organizacije Transparensi internešenel (Transparency International – TI) za 2023. godinu, objavljenom 30. januara, dok su još trajali sastanci u Briselu, Crna Gora je svrstana na 63. mjesto od ukupno 180 zemalja svijeta kada se radi o indeksu percepcije korupcije. Indeks percepcije korupcije, koji je TI prvi put objavio 1995.godine., rangira države po njihovom percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru, u skladu sa stručnim procjenama i istraživanjima javnog mnjenja.

Po tom parametru, Crna Gora je država Zapadnog Balkana koja se bolje kotira od svjetskog prosjeka. U poređenju sa susjednim zemljama u regionu, Crna Gora je u izvještaju TI ispred Sjeverne Makedonije (76. pozicija), Kosova (83. mjesto), Albanije (98. mjesto), Srbije (104.mjesto), i najgore rangirane Bosne i Hercegovine (108. pozicija). Crna Gora ima bolji indeks percepcije korupcije i od dvije članice Evropske unije, Bugarske (67. mjesto) i Mađarske (76. mjesto) dok sa Rumunijom dijeli isto 63. mjesto. Crna Gora je prvi put rangirana 2007. godine, kada je dobila 84. poziciju.

Crnu Goru ipak čeka težak posao u demontaži bivšeg režima i sistema kumovsko-partijskih vrijednosti. Rezultate 2012. god. najavljene „dogradnje vladavine prava i jačanja institucija“ građani su najbolje mogli vidjeti kroz transkripte sa dekodirane SKY aplikacije i telefonsko porukanje nekadašnje dugogodišnje čelnice pravosuđa Vesne Medenice sa sudijama i tužiocima kojima je davala instrukcije kakve trebaju odluke donositi. Stapanja državnih institucija sa mafijom za vrijeme Đukanovića, uključujući pravosuđe i bezbjedonosne službe, i najteži oblici organizovanog kriminala će predstavljati težak izazov za novog VDT-a i kompletno tužilaštvo. Od njih EU očekuje mjerljive rezultate kroz pravosnažne presude sudova koji tek trebaju ući u istinske reforme i osloboditi se balasta Medenice i Šefa. Medinici se pokušava suditi na glavnom pretresu koji već mjesecima nikako da počne. Kako bi tek izgledalo izvođenje bivšeg Šefa režima pred lice pravde ovakvog sudstva mnogi ne mogu ni zamisliti.

          Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo