Povežite se sa nama

OKO NAS

PUT PREKO TREŠNJEVIKA: Kraljevski, a zaboravljen

Objavljeno prije

na

I pored toga što je tokom prošle godine sprovedena akcija popravke i sanacije puta koji od Andrijevice preko Trešnjevika vodi do Mateševa, ova važna regionalna saobraćajnica se ponovo našla u katastrofalnom stanju

 

Lokalna uprava u Andrijevici uputila je apel Upravi za saobraćaj da pokušaju da saniraju put preko Trešnjevika do Mateševa, i da ga zabrane za teretne vozila, makar dok traju radovi na magistralnom putu prema Bijelom Polju, što je dovelo do saobraćajne izolovanosti sjeveroistoka Crne Gore.

Istovremeno oni ukazuju da je ovaj “kraljevski put”, kako se obično u narodu naziva, jedini koji iz tri grada, Andrijevice, Kolašina i Podgorice, vodi do Parka prirode Komovi, zbog čega njegov značaj, ubijeđeni su, ničim ne može biti doveden u pitanje.

Menadžer Opštine Miloš Čukić kaže za Monitor da su i on i predsjednik opštine Željko Ćulafić, u više navrata, u internoj komunikaciji sa ovom državnom institucijom, Upravom za saobraćaj, ukazivali na aspekte značaja ovog puta i potrebu da mu se posveti veća pažnja, kako bi bio sačuvan i unaprijeđen.

“Od kada su počeli radovi na magistralnom putu prema Bijelom Polju, veliki broj vozača koristi ovaj putni pravac, pa je put dodatno opterećen. Tek sada se vidi koliko je taj put značajan za ovaj dio Crne Gore i povezanosti sa centralnim dijelom, jer je od Andrijevice do Mateševa i prve dionice autoputa svega 35 kilometara” – priča Čukić.

Prema njegovim riječima koncesionari su sa teškim kamionima u drugim mašinama oštetili asfaltni sloj, tokom prethodne jeseni,  pa je deset saniranih kilometara ponovo u veoma lošem stanju.

“Ovaj put je većeg ranga, odnosno regionalni, i Opština nema ingerencije, osim da ovako uputi apele i molbe da se put sanira i zabrani saobraćaj za teretna vozila” – kaže Čukić.

Menadžer Opštine Andrijevica smatra da će put preko prevoja Trešnjevik, na 1800 metara nadmorske visine, biti značajan i nakon probijanja tunela ispod te planine i izgradnje autoputa koji će imati petlju na ulazu u Andrijevicu.

Prema planu koji je već finiširan, tunel na drugoj dionici autoputa završava sa ove strane nedaleko od Andrijevice, a upravo na ulazu u Andrijevicu biće velika petlja, gdje će se sa krajnjeg sjeveroistoka povezivati Plav, Gusinje i Murina. Do tada se očekuje da će biti otvoren i putni pravac iz Peći preko Čakora do Murine, što će povećati frekvenciju vozila.

“To će povećati i protok saobraćaja kroz Andrijevicu, i računamo da će tada početi i bolja valorizacija ovog kraja i naših prirodnih resursa” – smatra Čukić.

On naglašava da može druga dionica autoputa biti i sjutra završena, ali da će stari put preko Trešnjevika opet ostati značajan iz više razloga.

“Put preko Trešnjevika prije svega vodi do velikih mjesnih zajednica i sela. On vodi do Parka prirode Komovi iz našeg grada, kao i iz Kolašina i Podgorice, atraktivan je za turiste, i u tome će uvijek biti njegova vrijednost. Ako je nekada, u vrijeme kada je izgrađen, bio jedina veza sa sjeverom, i nakon izgradnje autoputa ovaj regionalni put ostaće važan za mještane i turiste. U ovom trenutku, naravno ako izuzmemo ekstremne vremenske prilike kao što su bile tokom druge polovine januara, put ima veliki saobraćajni značaj” – kaže Čukić.

I pored toga što je tokom prošle godine sprovedena akcija popravke i sanacije puta koji od Andrijevice preko Trešnjevika vodi do Mateševa, ova važna regionalna saobraćajnica se ponovo našla u katastrofalnom stanju.

Zbog prolaska teških kamiona i uklanjanja snijega sa kolovoza, u minulih mjesec dana na brojnim mjestima  došlo je do ponovnog oštećenja asfaltne podloge, što zadaje ozbiljne probleme učesnicima u saobraćaju.

Da se zbog brojnih oštećena na kolovozu saobraćaj na putu preko Trešnjevika odvija otežano ukazuju i brojni vozači koji se upute ovom dionicom, apelujući da se odgovornije pristupi održavanju ove prometne saobraćajnice.

Rekonstrukcijom puta preko Trešnjevika i njegovim boljim održavanjem, zadovoljni bi bili i u opštinskom preduzeću Park prirode Komovi, izražavajući nadu da bi se otvorile nove mogućnosti za bolju i puniju turističku valorizaciju tih planinskih masiva.

Dok se ovih dana najviše priča o autoputu, kao i tunelu koji će, na drugoj dionici, proći ispod Trešnjevika, kraljevski put, po tome kako trenutno izgleda, prilično je zaboravljen.

„Ovaj put je još prije više od stotinu dvadeset godina napravio kralj Nikola. To je tada bila najvažnija saobraćajnica prema sjeveru Crne Gore i dalje prema Peći. Nije slučajno ni što se andrijevički mjesni centar na trasi ovog puta i najveće selo zove Kralje, a sa druge strane Trešnjevika, prema Mateševu, selo se zove Bare Kraljske“ – pričaju mještani  sela Kralje, najvećeg na ovoj dionici na teritoriji andrijevičke opštine.

Iz ovog, kao i drugih sela duž puta prema Mateševu kažu da je do sada država iskazivala nedomaćinski odnos prema ovom dijelu Crne Gore.

„Podsjećamo da je Nacionalnom strategijom biodiverziteta, koju je Vlada usvojila sredinom 2010. godine, planirano a zatim pet godina kasnije i relaizovana ideja da se Komovi proglase reginalnim parkom prirode. Sada imamo Park prirode Komovi, koji obuhvata teritoriju tri opštine, Andrijevice, Kolašina i Podgorice, ali je put do njega u katastrofalnom stanju“ – kažu mještani MZ Kralje.

Dok se čeka na drugu trasu autoputa, put preko Trešnjevika ima izuzetnu važnost, a imaće i nakon toga, ukazuju iz lokane uprave u ovom gradu.

“Za početak bi bilo dobro da se prihvati naša inicijativa, da se po mogućnosti, kada dozvole vremenske prilike, presvuče novi sloj asfalta na tih deset kilometara, da potom državna saobraćajna inspekcija kontroliše protok vozila i uvede zabranu sa teške kamione. Trenutno je to najbliža veza ovog kraja sa Mateševom, a put će uvijek biti značajan u turističkom pogledu” – kaže  Čukić.

Kada je pravio put preko Trešnjevika, kralj Nikola nije vjerovatno mislio da će stotinu dvadeset godina kasnije to biti jedna je od najsiromašnijih opština u državi, prema svim pokazateljima. Ovaj gradić je u vrijeme kralja Nikole imao prvu državnu školu i prvu biblioteku, pa i najviše pismenih stanovnika.

Danas čitava opština ima manje od četiri hiljade stanovnika, dok u urbanom jezgru, prema pouzdanim podacima, nema više od 350 stanovnika. Pogašenih svjetala u stanovima i kućama je i previše. Moraće država ozbiljnije da pređe sa riječi na djela kada govori o ravnomjernom regionalnom razvoju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo