Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA MEHANIZMA NEPOSREDNOG SPORAZUMA: Nabavke male vrijednosti pojele milione eura

Objavljeno prije

na

Iza zatvorenih vrata opštinskih  kancelarija,  sa dobavljačima ili izvođačima radova koje sami biraju, lokalni funkcioneri sklapaju brojne „male poslove“, čija se ukupna vrijednost mjeri milionima eura. Ostavljajući  često sumnju u korupciju, konflikt interesa i privilegije

 

Neposredni sporazum, ili direktna pogodba,  koju je moguće zaključiti na do 8.000 eura, bez PDV,  je  nabavka roba, usluga i radova direktnim izborom određenog ponuđača, koju nije obavezno sprovesti kroz sistem Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN). Taj mehanizam   opštine na sjeveru često neumjereno koriste  i to, uglavnom, bez volje  da proces učine dostupnim javnosti.  Uz  gotovo uvijek „zagrantovanu diskreciju“, troši se  milionski iznosi  novaca građana, nerijetko,  i uz očigledan konflikt interesa.

Ukupna vrijednost radova na infrastrukturi, koje je, lani,  Opština Kolašin direktnom pogodbom sklapala sa privatnim preduzećima u tom gradu je oko 850.000 eura. Pojedina  preduzeća su češće birana u odnosu na ostale, pa je, recimo, “Boter CO” angažovan na radovima čija je ukupna vrijednost 92.184 eura. “Vujisić Company” je, na primjer,  „za menje poslove“ naplatila od Opštine 44.661, “NV Group” 42.186, “Moki Cranes” 38.117 eura…

Iz te lokalne uprave Monitoru su kazali da su na tako intenzivno i često korišćenje mehanizma direktnog sporazuma bili prinuđeni zbog elementarnih nepogoda , odnosno hitnosti radova na seoskom području. Tvrde i da su izvođače birali samo prema tome da li imaju mehanizaciju koja može obaviti određeni posao na terenu. Poznavaocima lokalnih prilika nije teško zaključiti da se često dešavalo „da mehanizaciju imaju“ oni koji imaju i članske karte nekih od partija koalicione vlasti.

„Omiljene“ firme postoje i u drugim opštinama, pa upada u oči  učestalost njihovog angažovanja prilikom „manjih poslova“. U više lokalnih uprava su Monitoru objasnili da je jedini razlog za to, navodna, kompetentnost tih preduzeća, kao i „pokazana odgovornost, ažurnost i profesionalnost“. Prema nezvaničnim podacima,  u više slučajeva se pokazalo da su na čelu tih firmi, često,   bliski  rođaci i prijatelji lokalnih funkcionera.

Mojkovačka opština je, prema podacima dostupnim na zvaničnom sajtu te lokalne uprave, za šest mjeseci prošle godine,  sprovela preko 200 nabavki male vrijednosti, a ukupan iznos potrošen na taj način je 105.000 eura. Nema javno dostupnih   podataka  koji se odnose na ostatak 2023. godine.  Mojkovac je, ujedno, jedna od rijetkih lokalnih uprava,  koja informacije o „malim poslovima“ precizno i ažurno objavljuje. U većini drugih opština najfreškije informacije  iz te oblasti su od   prije  tri, pa i četiri, pa čak i pet godina.

Prema javno dostupnim podacima, ni opština Bijelo Polje nije škrtarila u direktnim pogodbama, koje su se odnosile , od revizije planske dokumentacije, do usluga hrane i pića…Taj mehanizam, prema ovogodišenjem Planu, nesmanjeno će  koristiti i ubuduće.

Istraživanje Istituta alternativa (IA) o jednostavnim nabavkama za 2022. godinu, pokazalo je da se prilikom korišćenja mehanizma neposrednog sporazuma,  iz godine u godinu,  javljaju iste nepravilnosti. One se ogledaju  u tome što pojedinačne nabavke prelaze iznos koji je zakonom preciziran, kao i u nevođenju računa o godišnjoj procjeni predmeta javnih nabavki. U  decembru 2022. godine  usvojene  su izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, kada je vrijednost za tu  vrstu jednostavnih nabavki povećana sa 5.000 na 8.000 eura. Istovremeno, amandman kojim bi se ograničila količinska upotreba tog  mehanizma na  sedam odsto  godišnje je  povučen. To je, analizirajući javno dostupne podatke, opštinama na sjeveru,  i ne samo njima, otvorilo mogućnost za još ležernije raspolaganje  novcem lokalnih budžeta, bez ikakvog ograničenja, sa povećanim pragom iznosa.

Sklapanje poslova, uz korišćenje mehanizma neposrednog sporazuma, često je „obojen“ očiglednim konfliktom interesa. Jedan od primjera je  slučaj iz Andrijevice, kada je predsjednik Opštine, prije dvije godine,  iz prodavnice čiji je vlasnik, naručivao „za potrebe lokalne uprave“, čak i brašno, ulje, pirinač, deterdžent za veš, omekšivače…

Tada važeću normu da ukupna vrijednost za isti predmet nabavke ne smije da prelazi 5.000 eura u većini opština, prema istraživanjima IA prije dvije godine, u opštinama tumačili su  „na način da jedna faktura ne može premšiti taj iznos“. Opština Mojkovac je, tako,  sa jednom građevinskom kompanijom realizovala nabavku adaptacije kancelarija kroz tri fakture.

„Iako se radi o hodniku i kancelarijama koje se nalaze u istom,  Zgradi Bojne njive Opština je, na osnovu tri fakture,  realizovala adaptaciju.  Na taj način direktno je izabrala izvođača, umjesto da objavi javni poziv za adaptaciju prostorija kroz regularan postupak jednostavnih nabavki“,  jedno je od zapažanja iz IA.

Prema podacima iz izvještaja te NVO, Opština Gusinje imala je dvije nabavke materijala, koje su izvršene istog dana, ali su razdvojene budući da njihov zbirni iznos premašuje limit od 5.000 eura. Opština Andrijevica je, kako piše u Izvještaju IA,  recimo,  nabavila 72 kompleta udžbenika za Gimnaziju u iznosu većem od 6.000 eura.  Opština Gusinje je za geodetske usluge dva puta platila preko 5.000, a za usluge rada bagera na lokalnim putevima više od 8.000 eura.  Opština Mojkovac je prekoračila iznos prilikom nabavke peleta u iznosu od blizu 6.000 eura.

Lokane uprave su,  2022. godne  direktno ugovarale nabavke u iznosu od 84.000 eura, koliko je potrošila Opština Gusinje, do više od 500.000 eura koliko je trošila Opština Kolašin. Izmjene zakona o javnim nabavkama lani su te iznose samo povećale.  Čak i iz oskudnih informacija na sajtovima opština vidi se da se često dešava da pojedine, naročito građevinske firme, za neke lokalne uprave obavljaju  i po desetak poslova, čija pojedinačna vrijednost bez PDV-a ne prelazi 8.000 eura .

Najveći udio novca potrošenog kroz direktan sporazum, u odnosu na sredstva opredijeljena  za za ukupne javne nabavke ,  odnosno,  60 odsto, prije dvije godine imala je opština Berane.  Kada je o tome riječ, Kolašin je na taj način potrošio oko 53 odsto novca za javne nabavke. Među sjevernim opštinama visokim procentom potrošenim na javne nabavke male vrijednosti, prednjači i Gusinje.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo