Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKI FINANSIJSKI BROD I GRČKI PUTOKAZI: Ko je jamio jamio je

Objavljeno prije

na

Što god da se narednih dana desi sa Grčkom i njenim finansijskim obavezama prema Evropskoj centralnoj banci (ECB), Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i državama članicama EU, izvjesno je – piše britanski Guardijan – malo prije ili malo kasnije, sa sličnim problemima suočiće se još barem osam evropskih država. Potom nabraja da je riječ o Hrvatskoj, Irskoj, Makedoniji, Portugaliji, Španiji, Ukrajini i – vjerovali ili ne – Crnoj Gori.

Britanci navode kako spisak “prezaduženih” nije konačan. “Među zemljama koje još nijesu u dužničkoj krizi, ali joj se brzo približavaju, su Italija, Mađarska, Letonija, Poljska, Slovačka i Srbija”, navodi Guardijan uz objašnjenje kako “za razliku od Grčke, koja se nalazi pred bankrotom, ostali dužnici nekako otplaćuju dugove, ali iznenadni poremećaji na finansijskim tržištima, kao što je skok kamata, mogu i njih baciti na koljena”.

Da li nam je, zaista, trebala pomenuta vijest iz Londona da bi shvatili svu ozbiljnost crnogorske ekonomske današnjice? Ili smo i sami – samo da smo to htjeli i smjeli – mogli zaključiti kakvo je stanje u državi koja će ove godine, samo za vraćanje glavnice stranog duga (dakle, bez kamata) platiti približno četvrtinu planiranih budžetskih prihoda.

“Crna Gora je danas prezadužena zemlja koja, osim turizma, više nema druge privredne grane koje bi generisale izvoz, zbog čega je njen kapacitet za otplatu duga jako nizak”, upozorava u izjavi za Monitor ekonomski analitičar Dejan Mijović. “Uz to, zbog pogrešnog ekonomskog modela, naš privredni razvoj previše zavisi od priliva stranih direktnih investicija kojih odavno nema u obimu koji bi kreirao zaposlenost i punio državni budžet”.

Zvanična verzija je nešto drugačija. Ili nije. Sve zavisi kakvog su trenutnog raspoloženja vaši sagovornici iz državnog aparata.

“Zapadni Balkan je pred trećom recesijom”, prognozirao je zimus premijer Milo Đukanović upozoravajući da se “zbog onoga što vidimo u okruženju, a s obzirom na to da ekonomija djeluje po principu spojenih sudova, ne možemo nadati ničem dobrom”!? Premijer se, međutim, praktično u istoj rečenici pohvalio kako je izvršna vlast pod njegovom komandom ,,u prethodnom periodu uspješno obavila konsolidaciju javnih finansija”.

Samo koji dan kasnije, nakon što je odgledao kompjutersku animaciju putovanja imaginarnom dionicom autoputa Smokovac –Mateševo, premijer se pohvalio: „Autoput je ne samo simbol, već konkretan dokaz blisko bolje, bogatije i srećnije budućnosti naših građana”.

Uglavnom, Đukanovićeva Vlada je ovogodišnji budžet planirala računajući na ekonomski rast, dok je premijer istovremeno najavljivao novu recesiju.

Zato je bez objašnjenja ostala proljetošnja informacija da je javni dug krajem marta iznosio 2,44 milijarde eura – za četvrtinu više nego 12 mjeseci ranije!?

Treba li podsjećati – posljednjeg dana 2007. godine crnogorski dug je iznosio 732 miliona eura. Dakle, imamo povećanje javnog duga od nekih 1,7 milijardi eura u periodu u kome je BDP porastao sa 2,7 na 3,4 milijarde eura. Poređenja radi, grčki dug je prije devet godina premašio 100 posto BDP-a, da bi lane – uz sve mjere navodne štednje – dosegnuo 174,9 posto društvenog proizvoda. Valja imati na umu da je Grčki BDP samo u tri posljednje godine pao za gotovo 20 posto. A zajmodavci se prave kako ih se taj podatak ni najmanje ne dotiče.

Uglavnom, ako u priču o rastućem zaduženju uvedemo i milijarde investicija koje su, prema zvaničnoj statistici, zapljusnile Crnu Goru nakon osamostaljenja u maju 2006. godine, logično je pitanje – đe su (te) pare?

Znači li vam nešto činjenica da su, praktično isto pitanje (đe su pare), prije dvadeset godina istim ovim vlastima postavljali tadašnji opozicioni prvaci? Neki od njih su, poput vođe liberala Slavka Perovića, digli ruke od ovdašnje politike. Drugi su promijenili ploču. Poput nekadašnjeg narodnjaka Predraga Drecuna, danas revnosnog eksponenta kontroverznih biznisa vladajuće elite. Koji u januaru 2013. najavljuje bolja ekonomska vremena za Crnu Goru: “Mislim da je Đukanović unio taj optimistički duh. Primjetan je taj zaokret u vođenju ekonomske politike, bolje reći u vrijednosnom sistemu na kojem on zasniva ekonomski sistem…”.

Nepoznanica je da li Đukanovićevi obožavaoci pod “novim vrijednosnim sistemom” podrazumijevaju sve ono što se dešavalo oko Prve banke i svih 40, 50 ili 100 miliona direktnih troškova koje je imala država kako bi se prvi čovjek izvršne vlasti, i njegova porodica, sačuvali finansijskih i moralnih gubitaka za koje su bili isključivo odgovorni? Ili se “nova razvojna politika” ogleda, na primjer, u višemilionskoj naknadi koju je nezavisno pravosuđe dosudilo Acu Đukanoviću na ime odštete za nečinjenje državnog aparata pod komandom njegovog rođenog brata.

U redu – Milo Đukanović dio tog vremena, obuhvaćenog sudskim postupkom, nije proveo kao premijer. Ali je i tada primao premijersku platu. Baš kao što je i njegov saradnik iz vladajuće partije i bivših i sdašnjih afera (KAP, Luka…), pardon, Vlada, Branimir Gvozdenović direktorovao u DPS-u o državnom trošku.

Dok su nečije šure i pašenozi gradili zgrade i hotele, drugima su se sinovi zaduživali uz garancije lokalnih samouprava. Na koje je, podrazumijeva se, pao ceh vraćanja uzetih kredita. Što mari, kada je i država – prema zvaničnim podacima – platila skoro pola milijarde na ime nezakonito izdatih garancija. S tim što taj dug može biti veći makar za 10 -15 odsto ako se u obzir uzmu i troškovi tranzicije koje Vlada pokušava sakriti od svojih podanika (od Montenegrobonusa do A2A i Elektroprivrede).

Najbanalniji primjer crnogorskog državotvornog rasipništva zabilježili smo prije dvije godine, uoči proslave hrvatskog učlanjenja u EU. Članovi crnogorske delegacije Filip Vujanović, Igor Lukšić i Milo Đukanović otputovali su za Zagreb vladinim avionom, u tri posebna leta. Delegacija Finske, jedne od najbogatijih članica EU, u Zagreb je došla automobilom, prevalivši 2.100 kilometara. Redovnim avionskim linijama u Hrvatsku su pristigli zvaničnici 20-ak zemalja (Holandija, Turska, Kanada, SAD…). Državni avioni su dovezli još 20-ak delegacija (od Skoplja i Beograda do Brisela). Samo je crnogorski avion letio tri puta u jednom pravcu. Makar su se vratili zajedno. To, opet, govori kako je u avionu bilo dovoljno mjesta za sve.

“Ovakvo stanje je neizdrživo. Ako se nešto ne promijeni bankrot nam je sudbina”, ne jednom je poručio nezavisni poslanik Mladen Bojanić.

Na drugoj strani – riječi utjehe: “Crna Gora će biti među zemljama koje neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize”, saopšteno je početkom mjeseca iz Centralne banke. To liči na nekadašnja uvjeravanja da će nas zaobići i globalna ekonomska kriza. Ceh nerazumijevanja – skoro dvije milijarde novostvorenih dugova u mandatima premijera Lukšića i Đukanovića. Oni, valjda, znaju zašto. Mi ćemo saznati – kako. Da vratimo pozajmljeno i potrošeno bez centa uloga u budućnost ove zemlje. Ako kao investicije ne doživljavamo i putovanja ovdašnjih političara. Ili službeni dolazak estradnih zvijezda iz regiona na njihove – javne i tajne -zabave. Od Severene do Jami. Ko god da je jamio.

PRIJETI LI NAM GRČKI SCENARIO
Da

“Odgovor je da”, kaže za Monitor Dejan Mijović, “jer je naša vlast, uprkos izdašne stručne pomoći EU i SAD, od kraja devedesetih uporno izbjegavala da sprovede nužne strukturne reforme, dok je poslije izbijanja globalne finansijske krize vodila pro-cikličnu umjesto anti-ciklične politike”.

Svjestan neodrživosti fiskalne pozicije zemlje i toga da je trajno izgubio povjerenje ozbiljnih investitora, naš premijer se umjesto radikalne izmjene politike odlučio da još dublje zavuče ruku u državni budžet čime nastoji da zavara javnost kako nam predstoje bolja vremena, naglašava jedan od osnivača opozicionog pokreta URA.

“Započeta je gradnja parčeta autoputa i najavljena gradnja termoelektrane u Pljevljima novcem crnogorskih građana umjesto privatnih investitora, koji u ovim i sličnim projektima nisu našli nikakav komercijalni interes.

Umjesto eksluzivnih turističkih naselja, najavljuje se masovna stanogradnja na primorju… Uvodi se novi, dosad neviđeni zakon o eksproprijaciji kako bi država (premijer, seja i braco) kupovala budzašto naše najvrijednije nekretnine, počev od Buljarice pa na dalje, a zatim iste skupo preprodavala strancima radi gradnje stambenih naselja.

Svi ovi potezi nas objektivno udaljavaju od Evrope i zapadnog svijeta, što nas definitivno utvrđuje u uvjerenju da naš premijer vodi dvostruku politiku, pri kojoj nas zaglušujućom retorikom i kozmetičkim bravurama navodno uvodi u EU i NATO, a u stvarnosti sprovodi potpuno suprotnu politiku strateškog približavanja partnerima sa Istoka kojima – po cijenu nepovratnog devastiranja – nudi naše najvrednije prirodne resurse da bi odgodio bankrot i obezbijedio dalji opstanak na vlasti”, kaže Mijović.


PRIJETI LI NAM GRČKI SCENARIO
Ne

Crna Gora nije pred vratima dužničkog kraha uporedivog sa Grčkim problemima, kaže za Monitor ekonomski i finansijski analitičar Mila Kasalica, naglašavajući kako mi još nijesmo dio “neprincipijelne monetarne katastrofe” koju pokušavaju proizvesti međunarodni kreditori “koji se kriju iza tri slova, a svojim bahatim potezima planiraju da unište EU, iako to žele etiketirati izlaskom Grčke iz EMU”.

“Javni dug Crne Gore jeste visok, posebno kada bi se ukupni unutrašnji dug uvezao sa dugovanjima privatnih osoba i segmenta nelikvidne privrede, ali i tako se ne prelazi granica jednogodišnjeg novog proizvoda”, precizira Kasalica. “To znači da dok god stvaramo novu vrijednost i ne upadamo u recesiju na površini smo visoko turbulentne vode”.

Ipak, vrijedno je napomenuti dvije sličnosti sa Grcima koje navedenu turbulenciju definišu kroz značajnu sistemsku ranjivost, kaže naša sagovornica:

“Nekvalitet nove biznis elite (u javnom stavu, poslovnim idejama, radnoj kulturi i posebnim kompetencijama) i njihovo značajno intenciono odsustvo iz poreskih tokova domicilne ekonomije. Ovdje se naravno ne misli na žilavost malog i srednjeg biznisa koji nije naklonjen poreskoj evaziji, koja jeste legitiman model organizacije ali negativno utiče na tokove novca nacionalne ekonomije. I, kao drugo, opterećujući državni aparat, koji stvara uslugu skoro nikakvog novog kvaliteta, a to onda čini ukupnu ekonomiju primjetno nestabilnijom”.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo