Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIČKE PRILIKE: Raspad sistema

Objavljeno prije

na

Čudna skupina trenutno čini crnogorski parlament i vladu. Na izborima 2012. izabran je 81 poslanik, od tog broja njih deset su zvanično postali članovi kluba nezavisnih poslanika; broj onih koji više nijesu u partijama ili koalicijama na čijim listama su izabrani mnogo je veći. Dvojica ministara nemaju podršku partije koja ih predložila. U demokratskoj zemlji zbog toga bi odavno bili raspisani izbori, u našem raspalom sistemu normalno je da premijer kaže kako ministi imaju “nesporan legitimitet” – kao da ih je neko na izborima birao za ministre.

Četiri izborne liste iz oktobra 2012- vladajuća, DF, SNP i Pozitivna razgranale su se u desetak političkih subjekata.

Na prethodnim izborima vladajuća koalicija se zvala Evropska Crna Gora, okosnicu su joj činili DPS i SDP, imali su 39 poslaničkih mjesta. Socijaldemokratska partija se podijelila na one koji ostaju u toj partiji i one koji su, predvođeni Ivanom Brajovićem najavili formiranje partije koja će se zvati Socijaldemokrate Crne Gore. Ovi dosadašnji su, valjda socijaldemokrate Mađarske. Brajovićeva frakcija uspjela je da poslanički klub SDP-a umanji za dva člana – Damira Šehovića i Mića Orlandića. Vujica Lazović i Ivan Brajović, dvojica ministara iz SDP-a, nemaju više podršku partije da budu na tim funkcijama ali ih podržava premijer. Jedini logičan potez u takvoj situaciji bio bi da Ranko Krivokapić, predsjednik SDP-a, postavi pitanje povjerenja vladi, ali neće. Sve i kad bi htio, nema većinu koja bi nepovjerenje izglasala.

Pozitivna Crna Gora imala je sedam poslaničkih mjesta. Nakon podjele predsjedniku Darku Pajoviću ostala su vjerna četiri narodna izabranika. Dritan Abazović i Mladen Bojanić su u klubu nezavisnih odbornika, Abazović je potpredsjednik u međuvremenu formiranog Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija URA.

Nakon nedavnog kongresa Pozitivne i zvanično je došao kraj čuvenoj priči te partije kako ona “neće ni sa vlašću ni sa opozicijom”. Darko Pajović, ponovo izabrani predsjednik, kazao je da će Pozitivna nakon sljedećih izbora, “poučena iskustvom, biti na vlasti, a istovremeno zaštiti svoj integritet”. To je znak da su četiri poslanika Pozitivne spremna da se, u slučaju potrebe, nađu vladi s ruke.

Socijalistička narodna partija osvojila je 2012. devet poslaničkih mjesta. Neven Gošović i Velizar Kaluđerović su nakon podjele u partiji pristupili novoformiranoj partiji Demokrate Crne Gore koju predvodi Aleksa Bečić. To znači da vlast ne može računati na ta dva glasa, ali je, tradicionalno, u poreostalih sedam, to jest u volju predsjednika SNP-a Srđana Milća, malo ko spreman da se pouzda. “Kad god krenemo da izađemo iz vlade, na vratima se zaglavimo sa onima koji bi htjeli da uđu”, objašnjavao je, ne tako davno poslanik SDP-a Džavid Šabović.

Dvadeset poslaničkih mjesta osvojenih 2012. Demokratski front je raspodijelio tako što je Nova srpska demokratija dobila osam, a Pokret za promjene pet poslaničkih mjesta. Tri mjesta dobile su nestranačke ličnosti – Miodrag Lekić, Janko Vučinić, Jelisaveta Kalezić, isto toliko pripalo je bivšim funkcionerima SNP-a Milanu Kneževiću, Predragu Bulatoviću i Vladislavu Bojoviću, dok je sedmo mjesto zauzeo Radovan Asanović iz Demokratske stranke jedinstva.

I oni su se razišli. Nova i PZP ostali su u DF-u, Lekić, čelnik tog saveza formirao je DEMOS. Milan Knežević je postao predsjednik Demokratske narodne partije. Janko Vučinić je formirao Radničku partiju. Uprkos užasnim odnosima u kojima su nekadašnji konstituenti DF, koliko se zasad zna, niko iz tog saveza ne bi digao ruku za opstanak vlade Mila Đukanovića.

Na početku raslojavanja u opoziciji optimisti su primjećivali kako to samo po sebi ne bi moralo biti loše i kako bi taj proces jednom mogao proizvesti novu snagu. Kako trenutno stvari stoje u pravu su bili samo teorijski. Dani nas dijele od vremena u kojem do raspisivanja redovnih izbora ostati samo godina, osmišljenog zajedničkog djelovanja opozicije nema ni na vidiku. Nove partije i nove lidere nije lako ni pobrojati.

Primjećujući da je Ranko Krivokapić “vladu više i žešće kritikovao nego pojedine opozicione strukture”, Dritan Abazović je u izjavi za Dan pozvao predsjedika parlamenta da prestane da se politički blamira i da konačno uskrati povjerenje Vladi “Očekujem da se aktivira pitanje nepovjerenja Vladi i da to izglasamo u parlamentu. Nadam se da neke kvaziopozicione stranke neće omogućiti opstanak DPS-a na vlasti sticanjem mizernih političkih privilegija”, poručio je Abazović. On očekuje da bi se nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi u parlamentu ušlo u fazu u kojoj će se razgovarati o novom izbornom zakonodavstvu, kako bi se na fer izborima dobila vlast čiji legitimitet neće niko osporavati.

Problem je – računica. Pored DPS-ovih 30 Milo Đukanović trenutno u parlamentu kontroliše po jedan glas Liberalne partije i Hrvatske građanske inicijative, dva poslanika albanskih partija i tri Bošnjačke stranke. Plus dvojica bivših socijaldemokrata, plus ostatak Pozitivne – 44.

U Centru za demokratsku tranziciju, NVO koja se najviše bavila izbornim propisima u Crnoj Gori, ocjenjuju da je krajni momenat da se bez političkih nadgornjavanja i bez postavljanja uslova krene u proces finalizacije preduslova da novo izborno zakonodavsto bude implementirano na predstojećim parlamentarim izborima.

“Nepohodno je započeti otvoren i i konstruktivan dijalog između različitih političkih mišljenja zastupljenih u parlamentu ali i između parlamenta i izvršne vlasti u cilju građenja novog povjerenja u izborne procese u Crnoj Gori. Ovo je prije svega odnosi na finalizaciju svih otvorenih pitanja vezanih za birački spisak i elektronsku identifikaciju birača, izgradnje kapaciteta DIK-e ali i osnivanje Agencije za borbu protiv korupcije”. kaže Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a. On naglašava da građani očekuju bolji i kvalitetniji izborni proces, da su političari odlučili šta je potrebno da bi se to desilo, a da je na institucijama da to dosljedno sprovedu u djelo i kontrolišu urađeno.

Ne može to ovdje tako jednostavno.

PROTESTI
Sloboda traži ljude

Demokratski front je objavio da će protesti demokratske opozicije i građana Crne Gore početi 27. septembra u Podgorici. Proglas o otpočinjanju protesta, nakon što su održali sjednicu glavnih odbora svih članica ovog političkog saveza, na skupu u Beranama je pročitao član Član predsjedništva DF Strahinja Bulajić. U proglasu se naglašava da je Crna Gora jedina evropska država u kojoj nikada nije smijenjena vlast deokratskim putem.„Nesmjenjivost vlasti u Crnoj Gori nije rezultat slobodno iskazane većinske podrške građana aktuelnom režimu, već posljedica brutalnog političkog nasilja, direktne zloupotrebe državnih resursa i bezočne krađe na izborima” – piše između ostalog u proglasu. DF podsjeća da je „ovaj režim došao na vlast sa ulice, a izbori koje je organizovao nijesu bili fer, ni slobodni, ni demokratski”, kao i da je većinska Crna Gora danas siromašna dok istovremeno postoji tranziciona elita koja je na korupciji i brutalnoj pljački naroda stekla enormno bogatstvo. „Pozivamo sve slobodoumne i hrabre, sve odlučne i nepodmitljive, one koji se osjećaju poniženim i prevarenim, one kojima je dosta siromaštva, nepravde, korupcije i kriminala, one koji su ostali bez posla zbog otvorenog lopovluka, sve mlade lija je budućnost u ovim okolnostima više nego neizvjesna, da nam se pridruže, jer sloboda se ne poklanja, sloboda se osvaja” – zaključuje se u Proglasu. Protesti će, kako je najavljeno iz DF-a trajati do ispunjenja zahtjeva.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo