Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIČKE PRILIKE: Raspad sistema

Objavljeno prije

na

Čudna skupina trenutno čini crnogorski parlament i vladu. Na izborima 2012. izabran je 81 poslanik, od tog broja njih deset su zvanično postali članovi kluba nezavisnih poslanika; broj onih koji više nijesu u partijama ili koalicijama na čijim listama su izabrani mnogo je veći. Dvojica ministara nemaju podršku partije koja ih predložila. U demokratskoj zemlji zbog toga bi odavno bili raspisani izbori, u našem raspalom sistemu normalno je da premijer kaže kako ministi imaju “nesporan legitimitet” – kao da ih je neko na izborima birao za ministre.

Četiri izborne liste iz oktobra 2012- vladajuća, DF, SNP i Pozitivna razgranale su se u desetak političkih subjekata.

Na prethodnim izborima vladajuća koalicija se zvala Evropska Crna Gora, okosnicu su joj činili DPS i SDP, imali su 39 poslaničkih mjesta. Socijaldemokratska partija se podijelila na one koji ostaju u toj partiji i one koji su, predvođeni Ivanom Brajovićem najavili formiranje partije koja će se zvati Socijaldemokrate Crne Gore. Ovi dosadašnji su, valjda socijaldemokrate Mađarske. Brajovićeva frakcija uspjela je da poslanički klub SDP-a umanji za dva člana – Damira Šehovića i Mića Orlandića. Vujica Lazović i Ivan Brajović, dvojica ministara iz SDP-a, nemaju više podršku partije da budu na tim funkcijama ali ih podržava premijer. Jedini logičan potez u takvoj situaciji bio bi da Ranko Krivokapić, predsjednik SDP-a, postavi pitanje povjerenja vladi, ali neće. Sve i kad bi htio, nema većinu koja bi nepovjerenje izglasala.

Pozitivna Crna Gora imala je sedam poslaničkih mjesta. Nakon podjele predsjedniku Darku Pajoviću ostala su vjerna četiri narodna izabranika. Dritan Abazović i Mladen Bojanić su u klubu nezavisnih odbornika, Abazović je potpredsjednik u međuvremenu formiranog Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija URA.

Nakon nedavnog kongresa Pozitivne i zvanično je došao kraj čuvenoj priči te partije kako ona “neće ni sa vlašću ni sa opozicijom”. Darko Pajović, ponovo izabrani predsjednik, kazao je da će Pozitivna nakon sljedećih izbora, “poučena iskustvom, biti na vlasti, a istovremeno zaštiti svoj integritet”. To je znak da su četiri poslanika Pozitivne spremna da se, u slučaju potrebe, nađu vladi s ruke.

Socijalistička narodna partija osvojila je 2012. devet poslaničkih mjesta. Neven Gošović i Velizar Kaluđerović su nakon podjele u partiji pristupili novoformiranoj partiji Demokrate Crne Gore koju predvodi Aleksa Bečić. To znači da vlast ne može računati na ta dva glasa, ali je, tradicionalno, u poreostalih sedam, to jest u volju predsjednika SNP-a Srđana Milća, malo ko spreman da se pouzda. “Kad god krenemo da izađemo iz vlade, na vratima se zaglavimo sa onima koji bi htjeli da uđu”, objašnjavao je, ne tako davno poslanik SDP-a Džavid Šabović.

Dvadeset poslaničkih mjesta osvojenih 2012. Demokratski front je raspodijelio tako što je Nova srpska demokratija dobila osam, a Pokret za promjene pet poslaničkih mjesta. Tri mjesta dobile su nestranačke ličnosti – Miodrag Lekić, Janko Vučinić, Jelisaveta Kalezić, isto toliko pripalo je bivšim funkcionerima SNP-a Milanu Kneževiću, Predragu Bulatoviću i Vladislavu Bojoviću, dok je sedmo mjesto zauzeo Radovan Asanović iz Demokratske stranke jedinstva.

I oni su se razišli. Nova i PZP ostali su u DF-u, Lekić, čelnik tog saveza formirao je DEMOS. Milan Knežević je postao predsjednik Demokratske narodne partije. Janko Vučinić je formirao Radničku partiju. Uprkos užasnim odnosima u kojima su nekadašnji konstituenti DF, koliko se zasad zna, niko iz tog saveza ne bi digao ruku za opstanak vlade Mila Đukanovića.

Na početku raslojavanja u opoziciji optimisti su primjećivali kako to samo po sebi ne bi moralo biti loše i kako bi taj proces jednom mogao proizvesti novu snagu. Kako trenutno stvari stoje u pravu su bili samo teorijski. Dani nas dijele od vremena u kojem do raspisivanja redovnih izbora ostati samo godina, osmišljenog zajedničkog djelovanja opozicije nema ni na vidiku. Nove partije i nove lidere nije lako ni pobrojati.

Primjećujući da je Ranko Krivokapić “vladu više i žešće kritikovao nego pojedine opozicione strukture”, Dritan Abazović je u izjavi za Dan pozvao predsjedika parlamenta da prestane da se politički blamira i da konačno uskrati povjerenje Vladi “Očekujem da se aktivira pitanje nepovjerenja Vladi i da to izglasamo u parlamentu. Nadam se da neke kvaziopozicione stranke neće omogućiti opstanak DPS-a na vlasti sticanjem mizernih političkih privilegija”, poručio je Abazović. On očekuje da bi se nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi u parlamentu ušlo u fazu u kojoj će se razgovarati o novom izbornom zakonodavstvu, kako bi se na fer izborima dobila vlast čiji legitimitet neće niko osporavati.

Problem je – računica. Pored DPS-ovih 30 Milo Đukanović trenutno u parlamentu kontroliše po jedan glas Liberalne partije i Hrvatske građanske inicijative, dva poslanika albanskih partija i tri Bošnjačke stranke. Plus dvojica bivših socijaldemokrata, plus ostatak Pozitivne – 44.

U Centru za demokratsku tranziciju, NVO koja se najviše bavila izbornim propisima u Crnoj Gori, ocjenjuju da je krajni momenat da se bez političkih nadgornjavanja i bez postavljanja uslova krene u proces finalizacije preduslova da novo izborno zakonodavsto bude implementirano na predstojećim parlamentarim izborima.

“Nepohodno je započeti otvoren i i konstruktivan dijalog između različitih političkih mišljenja zastupljenih u parlamentu ali i između parlamenta i izvršne vlasti u cilju građenja novog povjerenja u izborne procese u Crnoj Gori. Ovo je prije svega odnosi na finalizaciju svih otvorenih pitanja vezanih za birački spisak i elektronsku identifikaciju birača, izgradnje kapaciteta DIK-e ali i osnivanje Agencije za borbu protiv korupcije”. kaže Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a. On naglašava da građani očekuju bolji i kvalitetniji izborni proces, da su političari odlučili šta je potrebno da bi se to desilo, a da je na institucijama da to dosljedno sprovedu u djelo i kontrolišu urađeno.

Ne može to ovdje tako jednostavno.

PROTESTI
Sloboda traži ljude

Demokratski front je objavio da će protesti demokratske opozicije i građana Crne Gore početi 27. septembra u Podgorici. Proglas o otpočinjanju protesta, nakon što su održali sjednicu glavnih odbora svih članica ovog političkog saveza, na skupu u Beranama je pročitao član Član predsjedništva DF Strahinja Bulajić. U proglasu se naglašava da je Crna Gora jedina evropska država u kojoj nikada nije smijenjena vlast deokratskim putem.„Nesmjenjivost vlasti u Crnoj Gori nije rezultat slobodno iskazane većinske podrške građana aktuelnom režimu, već posljedica brutalnog političkog nasilja, direktne zloupotrebe državnih resursa i bezočne krađe na izborima” – piše između ostalog u proglasu. DF podsjeća da je „ovaj režim došao na vlast sa ulice, a izbori koje je organizovao nijesu bili fer, ni slobodni, ni demokratski”, kao i da je većinska Crna Gora danas siromašna dok istovremeno postoji tranziciona elita koja je na korupciji i brutalnoj pljački naroda stekla enormno bogatstvo. „Pozivamo sve slobodoumne i hrabre, sve odlučne i nepodmitljive, one koji se osjećaju poniženim i prevarenim, one kojima je dosta siromaštva, nepravde, korupcije i kriminala, one koji su ostali bez posla zbog otvorenog lopovluka, sve mlade lija je budućnost u ovim okolnostima više nego neizvjesna, da nam se pridruže, jer sloboda se ne poklanja, sloboda se osvaja” – zaključuje se u Proglasu. Protesti će, kako je najavljeno iz DF-a trajati do ispunjenja zahtjeva.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo