Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crte u pijesku

Objavljeno prije

na

Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović rekao je da su samo na lokaciji Stari grad i dijelu Pristana predviđene investicije od oko 50 miliona eura. Visoki zvaničnik, čiji se planovi i procjene rijetko ostvaruju u ovom gradu, obavijestio je prošle sedmice javnost da je predviđena izgradnja turističkog kompleksa na prostoru bivšeg hotela Jadran, kao i hotela Holegro. Tu su, naveo je agilni ministar, i revitalizacija Male plaže, izgradnja lučice Kacema, proširenje šetališta i rekonstrukcija stambeno-poslovnih objekata. ŽELJE: Sve bi to promijenilo sliku Pristana i Starog grada kakvu poznaju Ulcinjani i njihovi gosti. Ako se izgrade ti hoteli i lučica, (marinu više niko i ne spominje), biće to konačno nekoliko dobrih stvari u ovom zapuštenom gradu, znak da se nešto mijenja nabolje.

To bi mogao biti podsticaj i za gradnju bespotrebno srušenog hotela Galeb, rekonstrukciju ruiniranih hotela Mediteran i Albatros, čime bi oživio uži dio grada. Jer, samo obnovom tih hotela i izgradnjom Jadrana i Holegra, Ulcinj bi dobio oko dvije hiljade kvalitetnih kreveta, turistička sezona bi se mogla produžiti, a posao bi dobilo oko 600 ljudi.

REALNOST: Sve su to očekivanja i projekcije koje, na žalost, imaju malo dodirnog sa stvarnošću, tvrde opozicioni čelnici u Ulcinju. Lider najjače stranke u opštinskoj Skupštini, Nove demokratske snage – FORCA Nazif Cungu, kaže za Monitor da Ulcinj nije u prethodne tri godine zbog nesposobne lokalne administracije iskoristio ekonomski uspon koji je zabilježila crnogorska ekonomija. „Vladajuća koalicija u Ulcinju se jednostavno nije snašla”, kaže on.
Cungu napominje da je za prvih osam mjeseci od ukupno predviđenih 9,2 miliona eura investicija u 2009. godini realizovano svega 215 hiljada eura ili 2,3 odsto! „Krajem prošle godine visoki zvaničnici Vlade i opštine uvjeravali su nas da će u 2009. godini Ulcinj doživjeti investicioni bum. A mi sada doživljavamo investicioni fijasko”, dodaje lider FORCE.

Ulcinjani ukazuju i na neke loše ideje u Studiji lokacije, koju je usvojila Vlada. To se, prije svega, odnosi na namjeru da se betonira dio Male plaže, čime bi najvrjedniji dio Ulcinja postao nalik Igalu ili Sutomoru, ali bi Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom bili osigurani dodatni prihodi.
„Na taj način bi bio smanjen pješčani dio Male plaže, što može da ima negativne ekonomske efekte po individualne stanodavce i buduće hotele”, kaže Vahid Katana, vlasnik taverne na Pristanu. „Stoga smo smatrali da Studiju nije trebalo usvojiti dok ne bude donesen Nacrt urbanističkog projekta Pristan – Ulcinj”, rekao je Katana, koji je u ime tridesetak građana Ulcinja dostavio ove primjedbe nadležnom ministarstvu.

INGERENCIJE: Ono što zabrinjava civilni sektor u Ulcinju je da Vlada donosi studije lokacija za najvažnije djelove grada. Koordinator MOGUL-a (Monitoring grupa Ulcinj) Džemal Perović kaže za Monitor da se i na ovom slučaju povrđuje da centralna vlast sistematski oduzima ingerencije lokalnoj samoupravi. „Donošenje studija lokacije je dublji zahvat u ovlašćenja opštine nego što je to učinjeno s morskim dobrom”, tvrdi on.
Konstatujući da ćuti i lokalni parlament, koji bi o tome morao da vodi računa, Perović naglašava da ako upravljanje prostorom ispusti iz ruke, Skupština opštine praktično gubi svrhu postojanja. „Posljedice će se vidjeti kasnije”, dodaje koordinator MOGUL-a i pita se što još treba da se desi da bi Ulcinjani shvatili da im se oduzimaju bitni elementi lokalne samouprave.
Čini se da je taj proces daleko odmakao. Vlada je najavila da će usvojiti još nekoliko studija lokacija u Ulcinju, a istovremeno radi i na planu za prostorno-urbanističku valorizaciju Ulcinja, kojim će biti obuhvaćena čitava teritorija opštine. I taj će plan, naravno, biti po mjeri i željama Vlade, a ne žitelja Ulcinja.
Uostalom, ko im je kriv kada njihova lokalna samouprava za tri godine nije uspjela da usvoji nijedan detaljni urbanistički plan.


Čija je parcela na Rastislavi

Na prostoru bivšeg hotela Jadran, prema riječima ministra Gvozdenovića, treba da bude podignut turistički kompleks visoke kategorije sa svim pratećim sadržajima sa četiri zvjezdice i ukupno 250 ležajeva. Javnost, međutim, još ne zna ko je vlasnik te prekrasne lokacije. Predsjednik FORCE tri puta je u opštinskom parlamentu pismenim putem tražio odgovor na to pitanje od lokalnih funkcionera. „Ništa mi nijesu odgovorili, baš kao i na pitanje zašto se, i pored svih najava, tu ništa ne gradi”, kaže on. U javnoj raspravi o Studiji lokacije zvaničnici opštine tvrdili su da je to njihovo zemljište, dok su predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom uvjeravali prisutne da su oni gazde te parcele. Ako zaista krenu radovi na izgradnji turističkog kompleksa, saznaće se ko je stvarni vlasnik zemljišta na rtu Rastislava (Suka). Do tada će građani i posjetioci moći da gledaju tablu s ambicioznim planom da će na mjestu davno srušenog hotela niknuti novi. A rokovi, utisnuti na njoj, prošli, još prije devet godina! Od investitora ni traga ni glasa. Možda s nekim novima bude sreće.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo