Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Na premijerovu riječ

Objavljeno prije

na

 

Obradovali su se svi – đaci, roditelji, Ministarstvo prosvjete. Nakon 42 dana protesta cetinjski gimnazijalci vratili su se u školske klupe. Njihov jedni zahtjev – da direktor škole bude dosadašnji direktor Miomir Đurišić – još nije ispunjen. Javnost precizno ne zna šta im je na sastanku koji je bio presudan za prekid protesta obećao premijer Milo Đukanović. Nekako se očekuje da Đurišić, ipak bude direktor, ali se oko toga svi pomalo prave gluvi. Valjda da ne bi naštetili gimnazijalcima. Novi Školski odbor cetinjske Gimnazije izabrao je profesoricu engleskog jezika Natašu Stanojević za vršioca dužnosti direktora škole. Konkurs je raspisan i očekuje se da se Đurišić na njega prijavi. Za samo dva sata premijeru Đukanoviću uspjelo je ono što njegovim saradnicima nije mjesecima. Đukanović se zvanično uključio u rješavanje problema kada je stvar prijetila da se potpuno otrgne kontroli. Bilo je stiglo dotle da ministar prijeti zatvaranjem Gimnazije. Zašto je Đukanović sa svojim magičnim rješenjem čekao tako dugo – niko nije objasnio, a niko ni pitao. Možda je stvarno očekivao da ministarstvo konačno riješi stvar, a možda samo čekao da se totalno smrkne kako bi zasijao što jače.

O sadržaju razgovora sa Đukanovićem ni učenici ni njihovi roditelji ne žele da govore. Ubijeđeni su da će Đurišić ponovo biti na čelu najstarije Gimnazije u Crnoj Gori i tvrde da je ,,pobijedila demokratska Crna Gora”.

,,Premijer je jedini pokazao razumijevanje i ponudio konkretno rješenje”, kazala je predstavnica učenika Marija Martinović. Konkretno rješenje znači da će u školskom odboru biti ,,ugledni Cetinjani” – direktorica Muzeja Kralja Nikole Anđe Kapičić, šef filijale Prve banke Boris Prlja, direktor Bolnice Danilo Prvi Ivan Gazivoda i upravnica ginekologije na Cetinju Branka Lopičić. U Školskom odboru će nastavničko vijeće predstavljati profesorice Milica Vušurović i Nataša Stanojević, a predstavnik roditelja biće Dragan Popović. Od njih se očekuje da će izabrati ,,najbolje rješenje u interesu djece”.

I ranije je Ministarstvo prosvjete predlagalo da se izabere novi školski odbor, ali tada roditelji i učenici nijesu vjerovali da će ljudi koji bi u njemu sjedjeli izabrati Đurišića za direktora. Učenica Marija Martinović je rekla da im je sastav odbora, dogovoren kod premijera, prihvatljiv jer ga čine Cetinjani. Vjeruju da će, tako ugledni, raditi u interesu djece, za razliku od Podgoričana koji to možda ne bi radili.

Članovi Školskog odbora koji predstavljaju ministarstvo i Zavod za školstvo ugledni su i u vladajućoj koaliciji. Boris Prlja je bio šef lokalnog DPS-a, šef je banke familije Đukanović na Cetinju, sestrić ministra ekonomije Branka Vujovića. Ivan Gazivoda je u vrhu lokalnog SDP-a, Anđe Kapidžić je bila na listi vladajuće koalicije na prošlim lokalnim izborima, Branka Lopičić je bila politički aktivna – naravno u DPS-u.

Ministarstvo prosvjete je odmah nakon što je objelodanjeno da je postignut kompromis saopštilo da je za njih Đurišić i dalje neprihvatljiv i da će svojim članovina sugerisati da ga ne podrže. Napomenuli su, međutim, da ,,Ministarstvo prosvjete bira dva, a ne četiri člana”, školskog odbora. Što bi moglo da znači da neće iskoristiti mogućnost da stroge instrukcije daju i predstavnicima Zavoda za školstvo. Ali ne mora. Zavisi, valjda, od toga što je na sastanku rekao svemogući premijer…

Da učenici nemaju kud nego kod Đukanovića postalo je jasno na protestima u Podgorici kada su shvatili da se Crna Gora nije baš potrudila da im pruži podršku. Bilo je njihovih drugova iz gimnazija u Podgorici i Danilovgradu, bilo je i pokojeg profesora Univerziteta. Po ko zna koji put, crnogorski studenti, studentske organizacije, Univerzitet su zabili glavu u pijesak. Nije se čuditi – većina studentskih organizacija u Crnoj Gori čini bazu iz koji se regrutuju mladi DPS kadrovi.

Da je premijer jedina adresa kojoj se mogu obratiti vidjelo se i nakon parlamentranog odbora na kome je saslušavan ministar Sreten Škuletić. Tamo smo saznali da ministar, tokom 42 dana protesta, nije posjetio Gimnaziju jer ga učenici nijesu zvali. Nije čuo da su ga po cijeli dan preko medija prizivali u pomoć. Ne gleda, reče, televiziju. Silno zauzet, posao je prepustio saradnicima. Pomoćnik za srednje obrazovanje Marko Jokić sigurno će ostati upamćen po tome što mu je sedamnaestogodišnja učenica u TV emisiji rekla da nema kredibiliteta da sa đacima priča jer su ga uhvatili da laže. Čovjek je na to samo odgovorio – vi me nijeste dobro razumjeli. Socijaldemokratska partija je sugerisala ministru da ga smijeni, jer je čovjek pokazao neprofesionalnost i nesposobnost.

Izvjesna Lucija Adzić je đacima poručila da su i veće štrajkove od njihovog gasili. Ministrov savjetnik Mijajlo Đurić je učenike prepadao po stepenicama, nakon što ih Jokić nije primio u kabinet. Odavno znamo – dobar je Milo, nego su mu loši saradnici.

Jasno je da ministarstvo nije smjelo popustiti jer bi se isti scenario mogao ponoviti i u nekoj drugoj školi. Još ima negdje poneko kome se ne sviđa što DPS na mjestima direktora postavlja samo provjerene kadrove. Pa bi mogao pokušati da se pobuni. Biće interesantno vidjeti da li će neko od njih odgovarati pred premijerom što nijesu uspjeli da riješe problem u Gimnaziji i što su ga nasjekirali uoči lokalnih izbora na Cetinju. Đukanović nije smio dozvoliti da se grad, zbog Gimnazije, okrene protiv njega, pa se morao uključiti – lično. Da se vidi kome sve basta.

Trenutno su svi siti i na broju. Učenica Marija Martinović je kazala da će ponovo protestovati, ako Miomir Đurišić ne bude izabran za direktora. Najstariji đaci cetinjske Gimnazije rođeni su tri godine nakon što je premijer došao na vlast. I pružili su otpor. Veličanstven.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo