Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Napredak nevolja

Objavljeno prije

na

Jačanje administrativnih kapaciteta i njihova primjena, kao i učvršćivanje vladavine prava su glavni izazovi za Crnu Goru, ocijenila je Evropska komisija (EK) u godišnjem izvještaju o napretku zemalja koje teže pristupanju Evropskoj uniji (EU). ,,Crna Gora treba da pokaže konkretne rezultate posebno kada se radi o reformi sudstva i borbi protiv korupcije,” navedeno je u dokumentu koji je objavljen u srijedu u Briselu. Prema EK, opstaje politički uticaj na sudove i tužilaštva. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala treba da bude odlučno vođena. ,,I dalje je potrebna veća politička volja u borbi protiv korupcije, naročito one na visokom nivou,” primijetila je EK. SLABI KAPACITETI: EK je ocijenila da su mogućnosti administracije još ograničene. odsustvo ljudskih i finansijskih sredstava, zajedno sa strukturnim slabostima i korupcijom sputavaju efikasnost javne administracije. Potreban je veliki trud, za uspostavljanje profesionalnog, odgovornog i na znanju ustanovljenog servisa javnih službenika, oslobođenih političkog uticaja. Treba ojačati kapacitet Skupštine Crne Gore da razmatra zakone i prati sprovođenje reformi. Neophodno je ustanovljenje i osnaženje nezavisnih, nadzornih i regulatornih tijela koja bi efikasno djelovala.

EK naglasak stavlja na obezbjeđivanje nazavisnosti sudstva i autonomiju tužilaštva. Tužilaštvo treba da dobije nove zadatke shodno Krivičnom zakoniku. Unutar sudskog sistema moraju da vladaju odgovornost, integritet i efikasnost.

Iako je ostvaren napredak u izgradnji zakonodavnih i administrativnih okvira za borbu protiv korupcije, to društveno zlo, po ocjeni EK, ,,preovladava u mnogim oblastima i predstavlja i dalje naročito ozbiljan problem. Postoji zabrinutost u pogledu sveobuhvatnosti i stvarne primjene zakonodavstva u ovoj oblasti. Mada postoji pozitivan trend, kapaciteti za isljeđivanje i saradnja agencija za sprovođenje zakona je slaba, pa je mali broj osuđenih. Nedovoljan je i nadzor u područjima finansiranja političkih partija i sukoba interesa,” navedeno je u dokumentu EK.

PRITISAK NA MEDIJE: EK se pozabavila i slobodom izražavanja u Crnoj Gori i u tom pogledu izrazila zabrinutost zbog sudskih procesa, visokih kazni medijima i pritisaka. ,,Zabrinjavajuće su i prijeteće izjave državnih zvaničnika u pogledu uloge medija i nevladinih organizacija (NVO). Vlada treba da se konstruktivno angažuje sa predstavnicima građanskog sektora”.

Evropska administracija je posvetila pažnju i problemu pranja novca u Crnoj Gori, pa je poslije konstatacije da je u borbi protiv tog zla ostvaren određen napredak, izrazila zabrinutost zbog smanjenja broja istraga i izvještaja o sumnjivim transakcijama. ,,Pranje novca i dalje stvara ozbiljnu zabrinutost pa su potrebni dalji napori za njegovo sprječavanje i suzbijanje,” navedeno je u izvještaju.

Za Brisel je razlog za ozbiljnu zabrinutost trgovina drogama. Za borbu protiv ove vrste organizovanog kriminala potrebno je poboljšanje profesionalizma u policijskim snagama, opreme i infrastrukture, poručila je EK.

Konačno, u EK postoji ozbiljna zabrinutost zbog organizovanog kriminala koji pogađa vladavinu prava i poslovno okruženje. ,,Istrage i procesi su i dalje nedovoljni, pa je malo konačnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Prioritetna pažnja mora biti posvećena povećavanju ljudskih resursa i jačanju međuagencijske saradnje”, zaključeno je u izvještaju EK.

KORUPCIJA U DRŽAVNOM APARATU: Na problem korupcije u državnom aparatu i mnogobrojne neriješene imovinske sporove je ukazala takođe američka firma za određivanje boniteta Dun&Bradstreet. Možda je to razlog što je američki kapital malo prisutan, a da dominiraju ruski i mađarski investitori, koji Crnu Goru vide kao povoljnu destinaciju.

Prirodni resursi, uz povoljan geografski položaj, čine Crnu Goru atraktivnom destinacijom za strane investicije. Turizam kao glavni razvojni sektor, prema tome i najinteresantniji za ulaganja. No, bilo je niz spornih privatizacija kompanija koje su ranije bile u državnom vlasništvu.

Iz Brisela je skrenuta pažnja i na potrebu prava žena, naročito zbog njihove nedovoljne zaštite od nasilja, koje je osobito rasprostranjeno kod kuće. Zato je potrebno usvojiti zakone o zaštiti od nasilja u porodici, antidiskriminacioni zakon, kao i razvijati strategije poboljšanja prava djece i društveno ranjivih grupa.

SIROMAŠTVO: Dan prije izvještaja EK, u Podgorici je, uz prisustvo predsjednika Filipa Vujanovića, predstavljen Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka – 2009. godina, koji je izradio Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). U dokumentu naslovljenom Crna Gora: društvo za svakoga, konstatuje se da je u državi vidljiv fenomen postao društvena isključenost.

Tokom posljednjih nekoliko godina zemlja je ostvarila napredak u oblasti građevinarstva, turizma, trgovine, telekomunikacija i u bankarskom sektoru. Ali, ovakav rast nije poboljšao socijalno uključivanje, niti je uticao na smanjenje siromaštva.

U izvještaju UNDP navodi se da je u Crnoj Gori stopa siromaštva samo malo smanjena od 2003. godine. Mada je ukupan društveni proizvod (BDP) Crne Gore 2006. porastao na impresivnih 8,6 odsto, a 2007. na 10,3, nivo siromaštva je ostao stabilan, pri čemu 10,8 odsto stanovništva živi ispod linije siromaštva (162,00 EUR na mjesečnom nivou).

Prema dokumentu na 120 stranica, siromaštvo je koncentrisano u određenim geografskim područjima. Relativno je veliko na sjeveru zemlje, gdje visoka nezaposlenost, prilično visoka stopa nepismenosti, naročito među starijim licima i ženama, i niski prihodi doprinose visokim stopama siromaštva. Više od polovine siromašnih (62 odsto živi na sjeveru).

Romi, Aškalije i Egipćani (RAE) su socijalno najugroženiji dio stanovništva sa stopom siromaštva od 36 odsto, a za njima slijede raseljena lica sa 34, i korisnici prava iz socijalne i dječije zaštite sa 30%, penzioneri sa 15,7, dugotrajno nezaposleni sa 12,3 i osobe sa invaliditetom sa 11,9 odsto.
Navodi se i da je rizik od siromaštva najveći za djecu, stare osobe i žene.

Crna Gora ima izraženu i sve veću nejednakost. Nejednakost se mjeri decile količnikom, koji predstavlja odnos prosječne potrošnje najbogatijih 10% stanovnika podijeljenog sa prosječnom potrošnjom 10% najsiromašnijih. Nivo nejednakosti povećan je sa 6,0 iz 2004. na 9,8 u 2008. godini, i jedan je od najvećih u regionu.

Ključne preporuke Izvještaja su da je potrebno izraditi jasno definisane prioritete na nivou cijele Vlade kojima se promoviše socijalno uključivanje. Takođe, nužno je promovisati jednakost rodova u borbi protiv siromaštva i društvene isključenosti.

Starimo

Stopa rasta broja stanovnika Crne Gore opada i stanovništvo stari. U odnosu na posljednji popis iz 2003. godine, broj stanovnika se povećao za samo 0,76% i procjenjuje se da Crna Gora ima 625.000 stanovnika. Stopa rasta opala je sa 9,5 na hiljadu stanovnika 1991. godine na samo 2,5 na hiljadu 2006. godine. Udio starih lica u strukturi ukupnog broja stanovnika značajno će se povećati na 18,4% u 2031. godini, dok je 2001. godine udio bio 12,4%.


Frankenštajn reforma

Ako je suditi po nedavnom članku u elektronskom mediju Sautist juropien tajms, kapaciteti nedostaju ne samo Skupštini Crne Gore već i obrazovnom sistemu. Medij citira profesora Univerziteta Crne Gore Milana Popovića kako su pokušaji vlasti da reformišu obrazovni sistem integracijom u panevropski Bolonjski proces naišli na velike probleme. ,,Glavni principi Bolonjskog procesa su sjajni, ali ako ih primenite u ovdašnjim uslovima samo će nastati Frankenštajn”, ,,Bolonja mora da se implementira u realnim uslovima. Nama nedostaje nastavno osoblje i nemamo dovoljno prostora”, rekao je Popović. Popović i njegov kolega Dragan Koprivica, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, navode da je veoma teško za profesora da uspostavi kontakt sa 300 ili 500 studenata i posveti im potrebnu pažnju. ,,To je zločin nad obrazovanjem”, rekao je profesor Popović.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo