Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Napredak nevolja

Objavljeno prije

na

Jačanje administrativnih kapaciteta i njihova primjena, kao i učvršćivanje vladavine prava su glavni izazovi za Crnu Goru, ocijenila je Evropska komisija (EK) u godišnjem izvještaju o napretku zemalja koje teže pristupanju Evropskoj uniji (EU). ,,Crna Gora treba da pokaže konkretne rezultate posebno kada se radi o reformi sudstva i borbi protiv korupcije,” navedeno je u dokumentu koji je objavljen u srijedu u Briselu. Prema EK, opstaje politički uticaj na sudove i tužilaštva. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala treba da bude odlučno vođena. ,,I dalje je potrebna veća politička volja u borbi protiv korupcije, naročito one na visokom nivou,” primijetila je EK. SLABI KAPACITETI: EK je ocijenila da su mogućnosti administracije još ograničene. odsustvo ljudskih i finansijskih sredstava, zajedno sa strukturnim slabostima i korupcijom sputavaju efikasnost javne administracije. Potreban je veliki trud, za uspostavljanje profesionalnog, odgovornog i na znanju ustanovljenog servisa javnih službenika, oslobođenih političkog uticaja. Treba ojačati kapacitet Skupštine Crne Gore da razmatra zakone i prati sprovođenje reformi. Neophodno je ustanovljenje i osnaženje nezavisnih, nadzornih i regulatornih tijela koja bi efikasno djelovala.

EK naglasak stavlja na obezbjeđivanje nazavisnosti sudstva i autonomiju tužilaštva. Tužilaštvo treba da dobije nove zadatke shodno Krivičnom zakoniku. Unutar sudskog sistema moraju da vladaju odgovornost, integritet i efikasnost.

Iako je ostvaren napredak u izgradnji zakonodavnih i administrativnih okvira za borbu protiv korupcije, to društveno zlo, po ocjeni EK, ,,preovladava u mnogim oblastima i predstavlja i dalje naročito ozbiljan problem. Postoji zabrinutost u pogledu sveobuhvatnosti i stvarne primjene zakonodavstva u ovoj oblasti. Mada postoji pozitivan trend, kapaciteti za isljeđivanje i saradnja agencija za sprovođenje zakona je slaba, pa je mali broj osuđenih. Nedovoljan je i nadzor u područjima finansiranja političkih partija i sukoba interesa,” navedeno je u dokumentu EK.

PRITISAK NA MEDIJE: EK se pozabavila i slobodom izražavanja u Crnoj Gori i u tom pogledu izrazila zabrinutost zbog sudskih procesa, visokih kazni medijima i pritisaka. ,,Zabrinjavajuće su i prijeteće izjave državnih zvaničnika u pogledu uloge medija i nevladinih organizacija (NVO). Vlada treba da se konstruktivno angažuje sa predstavnicima građanskog sektora”.

Evropska administracija je posvetila pažnju i problemu pranja novca u Crnoj Gori, pa je poslije konstatacije da je u borbi protiv tog zla ostvaren određen napredak, izrazila zabrinutost zbog smanjenja broja istraga i izvještaja o sumnjivim transakcijama. ,,Pranje novca i dalje stvara ozbiljnu zabrinutost pa su potrebni dalji napori za njegovo sprječavanje i suzbijanje,” navedeno je u izvještaju.

Za Brisel je razlog za ozbiljnu zabrinutost trgovina drogama. Za borbu protiv ove vrste organizovanog kriminala potrebno je poboljšanje profesionalizma u policijskim snagama, opreme i infrastrukture, poručila je EK.

Konačno, u EK postoji ozbiljna zabrinutost zbog organizovanog kriminala koji pogađa vladavinu prava i poslovno okruženje. ,,Istrage i procesi su i dalje nedovoljni, pa je malo konačnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Prioritetna pažnja mora biti posvećena povećavanju ljudskih resursa i jačanju međuagencijske saradnje”, zaključeno je u izvještaju EK.

KORUPCIJA U DRŽAVNOM APARATU: Na problem korupcije u državnom aparatu i mnogobrojne neriješene imovinske sporove je ukazala takođe američka firma za određivanje boniteta Dun&Bradstreet. Možda je to razlog što je američki kapital malo prisutan, a da dominiraju ruski i mađarski investitori, koji Crnu Goru vide kao povoljnu destinaciju.

Prirodni resursi, uz povoljan geografski položaj, čine Crnu Goru atraktivnom destinacijom za strane investicije. Turizam kao glavni razvojni sektor, prema tome i najinteresantniji za ulaganja. No, bilo je niz spornih privatizacija kompanija koje su ranije bile u državnom vlasništvu.

Iz Brisela je skrenuta pažnja i na potrebu prava žena, naročito zbog njihove nedovoljne zaštite od nasilja, koje je osobito rasprostranjeno kod kuće. Zato je potrebno usvojiti zakone o zaštiti od nasilja u porodici, antidiskriminacioni zakon, kao i razvijati strategije poboljšanja prava djece i društveno ranjivih grupa.

SIROMAŠTVO: Dan prije izvještaja EK, u Podgorici je, uz prisustvo predsjednika Filipa Vujanovića, predstavljen Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka – 2009. godina, koji je izradio Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). U dokumentu naslovljenom Crna Gora: društvo za svakoga, konstatuje se da je u državi vidljiv fenomen postao društvena isključenost.

Tokom posljednjih nekoliko godina zemlja je ostvarila napredak u oblasti građevinarstva, turizma, trgovine, telekomunikacija i u bankarskom sektoru. Ali, ovakav rast nije poboljšao socijalno uključivanje, niti je uticao na smanjenje siromaštva.

U izvještaju UNDP navodi se da je u Crnoj Gori stopa siromaštva samo malo smanjena od 2003. godine. Mada je ukupan društveni proizvod (BDP) Crne Gore 2006. porastao na impresivnih 8,6 odsto, a 2007. na 10,3, nivo siromaštva je ostao stabilan, pri čemu 10,8 odsto stanovništva živi ispod linije siromaštva (162,00 EUR na mjesečnom nivou).

Prema dokumentu na 120 stranica, siromaštvo je koncentrisano u određenim geografskim područjima. Relativno je veliko na sjeveru zemlje, gdje visoka nezaposlenost, prilično visoka stopa nepismenosti, naročito među starijim licima i ženama, i niski prihodi doprinose visokim stopama siromaštva. Više od polovine siromašnih (62 odsto živi na sjeveru).

Romi, Aškalije i Egipćani (RAE) su socijalno najugroženiji dio stanovništva sa stopom siromaštva od 36 odsto, a za njima slijede raseljena lica sa 34, i korisnici prava iz socijalne i dječije zaštite sa 30%, penzioneri sa 15,7, dugotrajno nezaposleni sa 12,3 i osobe sa invaliditetom sa 11,9 odsto.
Navodi se i da je rizik od siromaštva najveći za djecu, stare osobe i žene.

Crna Gora ima izraženu i sve veću nejednakost. Nejednakost se mjeri decile količnikom, koji predstavlja odnos prosječne potrošnje najbogatijih 10% stanovnika podijeljenog sa prosječnom potrošnjom 10% najsiromašnijih. Nivo nejednakosti povećan je sa 6,0 iz 2004. na 9,8 u 2008. godini, i jedan je od najvećih u regionu.

Ključne preporuke Izvještaja su da je potrebno izraditi jasno definisane prioritete na nivou cijele Vlade kojima se promoviše socijalno uključivanje. Takođe, nužno je promovisati jednakost rodova u borbi protiv siromaštva i društvene isključenosti.

Starimo

Stopa rasta broja stanovnika Crne Gore opada i stanovništvo stari. U odnosu na posljednji popis iz 2003. godine, broj stanovnika se povećao za samo 0,76% i procjenjuje se da Crna Gora ima 625.000 stanovnika. Stopa rasta opala je sa 9,5 na hiljadu stanovnika 1991. godine na samo 2,5 na hiljadu 2006. godine. Udio starih lica u strukturi ukupnog broja stanovnika značajno će se povećati na 18,4% u 2031. godini, dok je 2001. godine udio bio 12,4%.


Frankenštajn reforma

Ako je suditi po nedavnom članku u elektronskom mediju Sautist juropien tajms, kapaciteti nedostaju ne samo Skupštini Crne Gore već i obrazovnom sistemu. Medij citira profesora Univerziteta Crne Gore Milana Popovića kako su pokušaji vlasti da reformišu obrazovni sistem integracijom u panevropski Bolonjski proces naišli na velike probleme. ,,Glavni principi Bolonjskog procesa su sjajni, ali ako ih primenite u ovdašnjim uslovima samo će nastati Frankenštajn”, ,,Bolonja mora da se implementira u realnim uslovima. Nama nedostaje nastavno osoblje i nemamo dovoljno prostora”, rekao je Popović. Popović i njegov kolega Dragan Koprivica, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, navode da je veoma teško za profesora da uspostavi kontakt sa 300 ili 500 studenata i posveti im potrebnu pažnju. ,,To je zločin nad obrazovanjem”, rekao je profesor Popović.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo