Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Napredak nevolja

Objavljeno prije

na

Jačanje administrativnih kapaciteta i njihova primjena, kao i učvršćivanje vladavine prava su glavni izazovi za Crnu Goru, ocijenila je Evropska komisija (EK) u godišnjem izvještaju o napretku zemalja koje teže pristupanju Evropskoj uniji (EU). ,,Crna Gora treba da pokaže konkretne rezultate posebno kada se radi o reformi sudstva i borbi protiv korupcije,” navedeno je u dokumentu koji je objavljen u srijedu u Briselu. Prema EK, opstaje politički uticaj na sudove i tužilaštva. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala treba da bude odlučno vođena. ,,I dalje je potrebna veća politička volja u borbi protiv korupcije, naročito one na visokom nivou,” primijetila je EK. SLABI KAPACITETI: EK je ocijenila da su mogućnosti administracije još ograničene. odsustvo ljudskih i finansijskih sredstava, zajedno sa strukturnim slabostima i korupcijom sputavaju efikasnost javne administracije. Potreban je veliki trud, za uspostavljanje profesionalnog, odgovornog i na znanju ustanovljenog servisa javnih službenika, oslobođenih političkog uticaja. Treba ojačati kapacitet Skupštine Crne Gore da razmatra zakone i prati sprovođenje reformi. Neophodno je ustanovljenje i osnaženje nezavisnih, nadzornih i regulatornih tijela koja bi efikasno djelovala.

EK naglasak stavlja na obezbjeđivanje nazavisnosti sudstva i autonomiju tužilaštva. Tužilaštvo treba da dobije nove zadatke shodno Krivičnom zakoniku. Unutar sudskog sistema moraju da vladaju odgovornost, integritet i efikasnost.

Iako je ostvaren napredak u izgradnji zakonodavnih i administrativnih okvira za borbu protiv korupcije, to društveno zlo, po ocjeni EK, ,,preovladava u mnogim oblastima i predstavlja i dalje naročito ozbiljan problem. Postoji zabrinutost u pogledu sveobuhvatnosti i stvarne primjene zakonodavstva u ovoj oblasti. Mada postoji pozitivan trend, kapaciteti za isljeđivanje i saradnja agencija za sprovođenje zakona je slaba, pa je mali broj osuđenih. Nedovoljan je i nadzor u područjima finansiranja političkih partija i sukoba interesa,” navedeno je u dokumentu EK.

PRITISAK NA MEDIJE: EK se pozabavila i slobodom izražavanja u Crnoj Gori i u tom pogledu izrazila zabrinutost zbog sudskih procesa, visokih kazni medijima i pritisaka. ,,Zabrinjavajuće su i prijeteće izjave državnih zvaničnika u pogledu uloge medija i nevladinih organizacija (NVO). Vlada treba da se konstruktivno angažuje sa predstavnicima građanskog sektora”.

Evropska administracija je posvetila pažnju i problemu pranja novca u Crnoj Gori, pa je poslije konstatacije da je u borbi protiv tog zla ostvaren određen napredak, izrazila zabrinutost zbog smanjenja broja istraga i izvještaja o sumnjivim transakcijama. ,,Pranje novca i dalje stvara ozbiljnu zabrinutost pa su potrebni dalji napori za njegovo sprječavanje i suzbijanje,” navedeno je u izvještaju.

Za Brisel je razlog za ozbiljnu zabrinutost trgovina drogama. Za borbu protiv ove vrste organizovanog kriminala potrebno je poboljšanje profesionalizma u policijskim snagama, opreme i infrastrukture, poručila je EK.

Konačno, u EK postoji ozbiljna zabrinutost zbog organizovanog kriminala koji pogađa vladavinu prava i poslovno okruženje. ,,Istrage i procesi su i dalje nedovoljni, pa je malo konačnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Prioritetna pažnja mora biti posvećena povećavanju ljudskih resursa i jačanju međuagencijske saradnje”, zaključeno je u izvještaju EK.

KORUPCIJA U DRŽAVNOM APARATU: Na problem korupcije u državnom aparatu i mnogobrojne neriješene imovinske sporove je ukazala takođe američka firma za određivanje boniteta Dun&Bradstreet. Možda je to razlog što je američki kapital malo prisutan, a da dominiraju ruski i mađarski investitori, koji Crnu Goru vide kao povoljnu destinaciju.

Prirodni resursi, uz povoljan geografski položaj, čine Crnu Goru atraktivnom destinacijom za strane investicije. Turizam kao glavni razvojni sektor, prema tome i najinteresantniji za ulaganja. No, bilo je niz spornih privatizacija kompanija koje su ranije bile u državnom vlasništvu.

Iz Brisela je skrenuta pažnja i na potrebu prava žena, naročito zbog njihove nedovoljne zaštite od nasilja, koje je osobito rasprostranjeno kod kuće. Zato je potrebno usvojiti zakone o zaštiti od nasilja u porodici, antidiskriminacioni zakon, kao i razvijati strategije poboljšanja prava djece i društveno ranjivih grupa.

SIROMAŠTVO: Dan prije izvještaja EK, u Podgorici je, uz prisustvo predsjednika Filipa Vujanovića, predstavljen Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka – 2009. godina, koji je izradio Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). U dokumentu naslovljenom Crna Gora: društvo za svakoga, konstatuje se da je u državi vidljiv fenomen postao društvena isključenost.

Tokom posljednjih nekoliko godina zemlja je ostvarila napredak u oblasti građevinarstva, turizma, trgovine, telekomunikacija i u bankarskom sektoru. Ali, ovakav rast nije poboljšao socijalno uključivanje, niti je uticao na smanjenje siromaštva.

U izvještaju UNDP navodi se da je u Crnoj Gori stopa siromaštva samo malo smanjena od 2003. godine. Mada je ukupan društveni proizvod (BDP) Crne Gore 2006. porastao na impresivnih 8,6 odsto, a 2007. na 10,3, nivo siromaštva je ostao stabilan, pri čemu 10,8 odsto stanovništva živi ispod linije siromaštva (162,00 EUR na mjesečnom nivou).

Prema dokumentu na 120 stranica, siromaštvo je koncentrisano u određenim geografskim područjima. Relativno je veliko na sjeveru zemlje, gdje visoka nezaposlenost, prilično visoka stopa nepismenosti, naročito među starijim licima i ženama, i niski prihodi doprinose visokim stopama siromaštva. Više od polovine siromašnih (62 odsto živi na sjeveru).

Romi, Aškalije i Egipćani (RAE) su socijalno najugroženiji dio stanovništva sa stopom siromaštva od 36 odsto, a za njima slijede raseljena lica sa 34, i korisnici prava iz socijalne i dječije zaštite sa 30%, penzioneri sa 15,7, dugotrajno nezaposleni sa 12,3 i osobe sa invaliditetom sa 11,9 odsto.
Navodi se i da je rizik od siromaštva najveći za djecu, stare osobe i žene.

Crna Gora ima izraženu i sve veću nejednakost. Nejednakost se mjeri decile količnikom, koji predstavlja odnos prosječne potrošnje najbogatijih 10% stanovnika podijeljenog sa prosječnom potrošnjom 10% najsiromašnijih. Nivo nejednakosti povećan je sa 6,0 iz 2004. na 9,8 u 2008. godini, i jedan je od najvećih u regionu.

Ključne preporuke Izvještaja su da je potrebno izraditi jasno definisane prioritete na nivou cijele Vlade kojima se promoviše socijalno uključivanje. Takođe, nužno je promovisati jednakost rodova u borbi protiv siromaštva i društvene isključenosti.

Starimo

Stopa rasta broja stanovnika Crne Gore opada i stanovništvo stari. U odnosu na posljednji popis iz 2003. godine, broj stanovnika se povećao za samo 0,76% i procjenjuje se da Crna Gora ima 625.000 stanovnika. Stopa rasta opala je sa 9,5 na hiljadu stanovnika 1991. godine na samo 2,5 na hiljadu 2006. godine. Udio starih lica u strukturi ukupnog broja stanovnika značajno će se povećati na 18,4% u 2031. godini, dok je 2001. godine udio bio 12,4%.


Frankenštajn reforma

Ako je suditi po nedavnom članku u elektronskom mediju Sautist juropien tajms, kapaciteti nedostaju ne samo Skupštini Crne Gore već i obrazovnom sistemu. Medij citira profesora Univerziteta Crne Gore Milana Popovića kako su pokušaji vlasti da reformišu obrazovni sistem integracijom u panevropski Bolonjski proces naišli na velike probleme. ,,Glavni principi Bolonjskog procesa su sjajni, ali ako ih primenite u ovdašnjim uslovima samo će nastati Frankenštajn”, ,,Bolonja mora da se implementira u realnim uslovima. Nama nedostaje nastavno osoblje i nemamo dovoljno prostora”, rekao je Popović. Popović i njegov kolega Dragan Koprivica, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, navode da je veoma teško za profesora da uspostavi kontakt sa 300 ili 500 studenata i posveti im potrebnu pažnju. ,,To je zločin nad obrazovanjem”, rekao je profesor Popović.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo