Jačanje administrativnih kapaciteta i njihova primjena, kao i učvršćivanje vladavine prava su glavni izazovi za Crnu Goru, ocijenila je Evropska komisija (EK) u godišnjem izvještaju o napretku zemalja koje teže pristupanju Evropskoj uniji (EU). ,,Crna Gora treba da pokaže konkretne rezultate posebno kada se radi o reformi sudstva i borbi protiv korupcije,” navedeno je u dokumentu koji je objavljen u srijedu u Briselu. Prema EK, opstaje politički uticaj na sudove i tužilaštva. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala treba da bude odlučno vođena. ,,I dalje je potrebna veća politička volja u borbi protiv korupcije, naročito one na visokom nivou,” primijetila je EK. SLABI KAPACITETI: EK je ocijenila da su mogućnosti administracije još ograničene. odsustvo ljudskih i finansijskih sredstava, zajedno sa strukturnim slabostima i korupcijom sputavaju efikasnost javne administracije. Potreban je veliki trud, za uspostavljanje profesionalnog, odgovornog i na znanju ustanovljenog servisa javnih službenika, oslobođenih političkog uticaja. Treba ojačati kapacitet Skupštine Crne Gore da razmatra zakone i prati sprovođenje reformi. Neophodno je ustanovljenje i osnaženje nezavisnih, nadzornih i regulatornih tijela koja bi efikasno djelovala.

EK naglasak stavlja na obezbjeđivanje nazavisnosti sudstva i autonomiju tužilaštva. Tužilaštvo treba da dobije nove zadatke shodno Krivičnom zakoniku. Unutar sudskog sistema moraju da vladaju odgovornost, integritet i efikasnost.

Iako je ostvaren napredak u izgradnji zakonodavnih i administrativnih okvira za borbu protiv korupcije, to društveno zlo, po ocjeni EK, ,,preovladava u mnogim oblastima i predstavlja i dalje naročito ozbiljan problem. Postoji zabrinutost u pogledu sveobuhvatnosti i stvarne primjene zakonodavstva u ovoj oblasti. Mada postoji pozitivan trend, kapaciteti za isljeđivanje i saradnja agencija za sprovođenje zakona je slaba, pa je mali broj osuđenih. Nedovoljan je i nadzor u područjima finansiranja političkih partija i sukoba interesa,” navedeno je u dokumentu EK.

PRITISAK NA MEDIJE: EK se pozabavila i slobodom izražavanja u Crnoj Gori i u tom pogledu izrazila zabrinutost zbog sudskih procesa, visokih kazni medijima i pritisaka. ,,Zabrinjavajuće su i prijeteće izjave državnih zvaničnika u pogledu uloge medija i nevladinih organizacija (NVO). Vlada treba da se konstruktivno angažuje sa predstavnicima građanskog sektora”.

Evropska administracija je posvetila pažnju i problemu pranja novca u Crnoj Gori, pa je poslije konstatacije da je u borbi protiv tog zla ostvaren određen napredak, izrazila zabrinutost zbog smanjenja broja istraga i izvještaja o sumnjivim transakcijama. ,,Pranje novca i dalje stvara ozbiljnu zabrinutost pa su potrebni dalji napori za njegovo sprječavanje i suzbijanje,” navedeno je u izvještaju.

Za Brisel je razlog za ozbiljnu zabrinutost trgovina drogama. Za borbu protiv ove vrste organizovanog kriminala potrebno je poboljšanje profesionalizma u policijskim snagama, opreme i infrastrukture, poručila je EK.

Konačno, u EK postoji ozbiljna zabrinutost zbog organizovanog kriminala koji pogađa vladavinu prava i poslovno okruženje. ,,Istrage i procesi su i dalje nedovoljni, pa je malo konačnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Prioritetna pažnja mora biti posvećena povećavanju ljudskih resursa i jačanju međuagencijske saradnje”, zaključeno je u izvještaju EK.

KORUPCIJA U DRŽAVNOM APARATU: Na problem korupcije u državnom aparatu i mnogobrojne neriješene imovinske sporove je ukazala takođe američka firma za određivanje boniteta Dun&Bradstreet. Možda je to razlog što je američki kapital malo prisutan, a da dominiraju ruski i mađarski investitori, koji Crnu Goru vide kao povoljnu destinaciju.

Prirodni resursi, uz povoljan geografski položaj, čine Crnu Goru atraktivnom destinacijom za strane investicije. Turizam kao glavni razvojni sektor, prema tome i najinteresantniji za ulaganja. No, bilo je niz spornih privatizacija kompanija koje su ranije bile u državnom vlasništvu.

Iz Brisela je skrenuta pažnja i na potrebu prava žena, naročito zbog njihove nedovoljne zaštite od nasilja, koje je osobito rasprostranjeno kod kuće. Zato je potrebno usvojiti zakone o zaštiti od nasilja u porodici, antidiskriminacioni zakon, kao i razvijati strategije poboljšanja prava djece i društveno ranjivih grupa.

SIROMAŠTVO: Dan prije izvještaja EK, u Podgorici je, uz prisustvo predsjednika Filipa Vujanovića, predstavljen Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka – 2009. godina, koji je izradio Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). U dokumentu naslovljenom Crna Gora: društvo za svakoga, konstatuje se da je u državi vidljiv fenomen postao društvena isključenost.

Tokom posljednjih nekoliko godina zemlja je ostvarila napredak u oblasti građevinarstva, turizma, trgovine, telekomunikacija i u bankarskom sektoru. Ali, ovakav rast nije poboljšao socijalno uključivanje, niti je uticao na smanjenje siromaštva.

U izvještaju UNDP navodi se da je u Crnoj Gori stopa siromaštva samo malo smanjena od 2003. godine. Mada je ukupan društveni proizvod (BDP) Crne Gore 2006. porastao na impresivnih 8,6 odsto, a 2007. na 10,3, nivo siromaštva je ostao stabilan, pri čemu 10,8 odsto stanovništva živi ispod linije siromaštva (162,00 EUR na mjesečnom nivou).

Prema dokumentu na 120 stranica, siromaštvo je koncentrisano u određenim geografskim područjima. Relativno je veliko na sjeveru zemlje, gdje visoka nezaposlenost, prilično visoka stopa nepismenosti, naročito među starijim licima i ženama, i niski prihodi doprinose visokim stopama siromaštva. Više od polovine siromašnih (62 odsto živi na sjeveru).

Romi, Aškalije i Egipćani (RAE) su socijalno najugroženiji dio stanovništva sa stopom siromaštva od 36 odsto, a za njima slijede raseljena lica sa 34, i korisnici prava iz socijalne i dječije zaštite sa 30%, penzioneri sa 15,7, dugotrajno nezaposleni sa 12,3 i osobe sa invaliditetom sa 11,9 odsto.
Navodi se i da je rizik od siromaštva najveći za djecu, stare osobe i žene.

Crna Gora ima izraženu i sve veću nejednakost. Nejednakost se mjeri decile količnikom, koji predstavlja odnos prosječne potrošnje najbogatijih 10% stanovnika podijeljenog sa prosječnom potrošnjom 10% najsiromašnijih. Nivo nejednakosti povećan je sa 6,0 iz 2004. na 9,8 u 2008. godini, i jedan je od najvećih u regionu.

Ključne preporuke Izvještaja su da je potrebno izraditi jasno definisane prioritete na nivou cijele Vlade kojima se promoviše socijalno uključivanje. Takođe, nužno je promovisati jednakost rodova u borbi protiv siromaštva i društvene isključenosti.

Starimo

Stopa rasta broja stanovnika Crne Gore opada i stanovništvo stari. U odnosu na posljednji popis iz 2003. godine, broj stanovnika se povećao za samo 0,76% i procjenjuje se da Crna Gora ima 625.000 stanovnika. Stopa rasta opala je sa 9,5 na hiljadu stanovnika 1991. godine na samo 2,5 na hiljadu 2006. godine. Udio starih lica u strukturi ukupnog broja stanovnika značajno će se povećati na 18,4% u 2031. godini, dok je 2001. godine udio bio 12,4%.

Frankenštajn reforma

Ako je suditi po nedavnom članku u elektronskom mediju Sautist juropien tajms, kapaciteti nedostaju ne samo Skupštini Crne Gore već i obrazovnom sistemu. Medij citira profesora Univerziteta Crne Gore Milana Popovića kako su pokušaji vlasti da reformišu obrazovni sistem integracijom u panevropski Bolonjski proces naišli na velike probleme. ,,Glavni principi Bolonjskog procesa su sjajni, ali ako ih primenite u ovdašnjim uslovima samo će nastati Frankenštajn”, ,,Bolonja mora da se implementira u realnim uslovima. Nama nedostaje nastavno osoblje i nemamo dovoljno prostora”, rekao je Popović. Popović i njegov kolega Dragan Koprivica, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, navode da je veoma teško za profesora da uspostavi kontakt sa 300 ili 500 studenata i posveti im potrebnu pažnju. ,,To je zločin nad obrazovanjem”, rekao je profesor Popović.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari