Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mićunović, Vojvodić & sin

Objavljeno prije

na

Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine uplatilo je na račun Marketinške agencije MAPA 76 hiljada eura na ime navodnog duga iz 2007. godine, iako u izvještaju o neizmirenim obavezama Ministarstva iz te godine lijepo piše – da MAPI ne duguju ništa. To je podatak iz revizionog izvještaja Ministarstva turizma za 2008. godinu, koji je ove sedmice objavljen na sajtu Državne revizorske institucije. Kako se ministru turizma Predragu Neneziću desilo da od sebe i svog Ministarstva bez razloga napravi dužnika MAPE, čija je direktorica Radmila Vojvodić, rediteljka, profesorica i supruga njegovog kolege, ministra kulture Branislava Mićunovića – ostalo je nerazriješeno. PRIVATNE VEZE I DRŽAVNE PARE: Nije prvi put da Vojvodićeva tek tako dobije državni novac. Krajem iste 2008. njena je agencija, bez tendera, od Vlade dobila 76 hiljada eura za rad na kampanji promocije NATO-a u Crnoj Gori. Istina, teško da bi bilo kandidata koji bi, poput MAPE, mogli da se pohvale dugogodišnjom iskustvom i uspješnom saradnjom sa vlašću – marketinška agencija Radmile Vojvodić poznata je po predanom radu na izbornim kampanjama vladajuće partije.

Da je bez opravdanja od države dobila novac, Radmilu Vojvodić je prije nekoliko godina optužila i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora. MANS je tvrdio da je 50 hiljada eura koje je Vojvodićeva za neimenovani projekat tada dobila od Ministarstva kulture, u stvari način na koji je rediteljka Marija Perović, izrazila zahvalnost za skupocjenu snimateljsku opremu MAPE koju je koristila na snimanju filma Opet pakujemo majmune.

Da je 2008. godina, koja se pominje u izvještaju Državne revizijske komisije, plodonosna za porodicu Vojvodić-Mićunović pokazuju i njihovi imovinski kartoni. Te godine, kada je Branislav Mićunović sa mjesta direktora Crnogorskog narodnog pozorišta izabran za ministra kulture, prilično se popravilo i do tada ne tako loše imovinsko stanje čuvene režiserske porodice.
,,Ukupna primanja porodice Mićunović u 2007. godini iznosila su 2443 eura, da bi se u 2008. godini povećala na 3373 eura. U 2009. ta cifra iznosi oko 4.039 eura”, stoji u njihovim finansijskim kartonima. ,,Supruga Branislava Mićunovića podigla je kredit u 2008. godini, i kupila poslovni prostor površine 240 m2. Mićunović pritom, nije podnio poseban izvještaj na promjenama u imovini većim od 2000 eura, što je po Zakonu bio obavezan da učini”, konstatuje MANS. Radmila Vojvodić je uvećala i svoje vlasništvo u MAPI. Ona je 2007. godine posjedovala 8,89 odsto Agencije MAPA, dok se u 2008. i 2009. godini njen procenat vlasništva povećava na 12,96 odsto.
U godini kada je postala ,,gospođa ministarka”, Radmila Vojvodić je režirala i prvu crnogorsku operu – Balkanska carica. Za njenu realizaciju dobila je 100 hiljada eura od Prve banke, gdje je iste godine bila u Upravnom odboru.
,,Tih stotinu hiljada eura, tek je dio utrošenih sredstava”, objasnio je producent opere Zoran Živković.
POLITIKA I KULTURA: Sa velikim projektima porodica Mićunović-Vojvodić nastavila je i ove godine.
Nedavno je, na Cetinju, u Zetskom kraljevskom pozorištu, održana premijera predstave Otelo, koju je režirao mladi Veljko Mićunović, sin. Kako je sam izjavio, Otelo je skup projekat, ali ,,je bilo skupljih”. Zvanično nije saopšteno koliko je koštao Šekspir na Mićunovićev način, ali ni koliko je za tu predstavu izdvojio Zetski dom na Cetinju, koji se naknadno uključio u koprodukciju. Projekat mladog Mićunovića započeo je kao koprodukcija Srpskog narodnog pozorišta, Grad teatra iz Budve i sarajevskog festivala MESS.
Srpsko narodno pozorište je odustalo zbog nedostataka novca, pa je taj nedostatak nadoknadio Zetski dom. Nezvanično se, među kulturnim poslenicima pominje da je projekat koštao 300 hiljada eura. Ako je to tačno, to je više od trećine godišnjeg budžeta Zetskog doma.
Ni mladi Mićunović, ali ni ministar nijesu reagovali na optužbe da se radi o nepotizmu u crnogorskoj kulturi, te da Zetski dom nije ni moglo da odluči o valjanosti ulaska u taj projekat, pošto nema umjetničkog direktora. Istina, kritike su se uglavnom mogle čitati na sajtovima, blogovima, forumima. Van virtuelnog svijeta – tišina. I dobre kritike.
Najprodavanija predstava na ovogodišnjem Kotor art festivalu bila je predstava Na letovanju, koju je režirala Radmila Vojvodić.
Sem režiranja, Vojvodićeva, odnosno agencija MAPA, je za Kotor art festival radila i medijsku promociju. Slučajno, suprug, ministar Mićunović počasni je predsjednik istog Kotor art festivala još od 2007, kada je bio direktor Crnogorskog narodnog pozorišta. U kulturnim krugovima Mićunoviću prebacuju za pokušaj da od Kotor arta napravi najveći ljetnji festival u državi, na uštrb budvanskog Grad teatra, ali i svih onih koji su, poput glumice Tihane Ćulafić koja je vodila risanski festival Teuta pokušali da naprave nešto drugačije. Risanski festival poređen je sa FIAT-om. Konačno, Kotor art je usisao risanski festival, a Tihana Ćulafić smijenjena sa pozicije direktorice kotorskog Centra za kulturu.
Kotor art festival je ove godine, na inicijativu Mićunovićevog ministarstva dobio i pokroviteljstvo UNESCO-a. Ministar je, inače član Nacionalne Komisije za saradnju sa UNESCO. Zbog te je funkcije MANS tražio da se ispita da li je ministar u konfliktu interesa.
Da ministar ne voli kad se drugačije misli, pokazao je i nakon što je Kotor art festival javno kritikovao slikar Zoran Živković. Mićunović ga je nazvao slikarom ,,slabog opusa”.
Opus mladog Mićunovića, koji je prethodno režirao tek dvije predstave, nije, međutim, bio prepreka da mu se prepusti veliki komad poput Otela.
Bračni par se ruku pod ruku našao i na ovogodišnjem podgoričkom sajmu knjiga. Dok je sajam finansiralo ministarstvo sa 15 hiljada eura, MAPA je bila zadužena za njegov ,,vizuelni identitet”.
Vojvodićeva i Mićunović su zajedno i u Dukljanskoj akademiji nauka, koja je od Ministarstva kulture ove godine, na konkursu za finansiranje kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala dobila 10 hiljada eura za jubilarne svečane manifestacije. Kolege su i na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.

CENTRALIZACIJA: Dobre porodične veze Mićunovića možda i ne bi bila tema za novinske članke da ministar nije za svog mandata prepoznat kao neko ko je centralizovao crnogorsku kulturu i kulturnu politiku.

Za vrijeme njegovog mandata donijet je Zakon o kulturi koji ne samo da podržava centralizaciju, nego i ministrovu samovolju. Tako, na primjer, Nacionalnu strategiju za kulturu u Srbiji usvaja Skupština, u Crnoj Gori – ministarstvo. Ko će u Nacionalni savjet za kulturu, opet bira ministar. Isto je i za izbor direktora ustanova kulture. Nacrt zakona o kulturnim dobrima ukida nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika i predviđa jedinstvenu ,,Upravu” pod nadležnošću ministarstva.

Umjetnici se žale da nema više kao nekada – ne vole te u jednoj kulturnoj ustanovi, nađeš mjesto u drugoj. Bogati opus mogu imati samo oni bliski sa ministrom. Lijepo to kaže slogan Mićunovićevog ministarstva – Crna Gora, jedna kulturna adresa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo