Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Devedesete u modi

Objavljeno prije

na

U nedavno objavljenoj knjizi o globalnoj uvezanosti organizovanog kriminala Mekmafija, britanski novinar Miša Gleni citira sagovornika – dobrog poznavaoca ruske ekonomsko-političke elite: Oni nijesu tolike sirovine da vas ubiju. Angažovaće najskuplje advokate i pravnike i vući vas po sudovima – dok ne umrete. Izgleda da su i neki naši moćnici pročitali knjigu – tek da vide gdje se sve i kako pominju. Pa im se svidjela ideja. Crnogorska sudska vlast je, još jednom, udarila na medije i zakonom garantovanu slobodu informisanja. DŽABA PRIČA I PAPIRI: Zoran Šćepanović, sudija Osnovnog suda u Podgorici, odlučio je da su novinar Petar Komnenić i nedjeljnik Monitor tekstom Sudije pod prismotrom oklevetali njegovog kolegu Ivicu Stankovića, sudiju Vrhovnog suda. Komnenić je kažnjen sa tri hiljade eura, dok je Monitor dužan da na svojim stranicama objavi kompletnu presudu.

Prethodno se sudija Ivica Stanković, povodom istog teksta žalio i Novinarskom samoregulatornom tijelu, koje je prosudilo da je članak urađen u skladu sa novinarskim kodeksom i da autorskih propusta nije bilo. To, ipak, nije pomoglo Komneniću i Monitoru da izbjegnu kaznu.

Sudiju Šćepanovića nije zbunilo ni to što je svjedok Radovan Mandić, bivši sudija Višeg suda a sada advokat, potvrdio navode Komenićevog teksta uz konstataciju da su, pod mjerama tajnog nadzora bili ne samo on i Ivica Stanković već ,,još polovina sudija Višeg suda”.

U odluci da osudi Komnenića Zorana Šćepanovića nije pokolebala ni činjenica da je Veselin Veljović, direktor Uprave policije na indirektan način potvrdio da je na zatvorenoj sjednici parlamentarnog Odbora za bezbjednost sudije Mandića i Stankovića pomenuo u kontekstu ometanja i blokiranja pojedinih istraga. A to je, smatra se, tužilaštvu dalo motiv da naloži njihovo tajno praćenje. Na pitanje zašto je, kada su mediji objavili da je na zatvorenoj sjednici Odbora kritikovao trojicu sudija, Veljović demantovao da je pominjao Ratka Vukotića, dok nije osporio informacije vezane za Stankovića i Mandića, direktor Uprave policije je pojasnio da – ,,nije demantovao ono što nije trebalo demantovati”.

Monitoru i njegovom novinaru nije pomoglo ni to što su uz tekst Sudije pod prismotrom, a kasnije i kao dokaz na suđenju, priloženi faksimili dokumenata iz kojih se vidi da istražni sudija Hamid Ganjola od specijalnog tužioca Stojanke Radović traži da mu ,,u što kraćem roku” vrati spise predmeta ,,formiranog povodom prijedloga Specijalnog tužioca RCG, Radović Stojanke, za izdavanje mjera tajnog nadzora Kri.br.515/06 – M.T.N. koji su dostavljeni na uvid istoj na njen lični zahtjev”.

Ganjoli, objašnjeno je u Monitorovom tekstu, predmet treba pošto su se prisluškivane sudije pozvale na zakon koji im omogućava da izvrše uvid u podatke koji su prikupljeni njihovim praćenjem i prisluškivanjem telefona, pošto preduzete mjere tajnog nadzora nijesu dale materijala za podizanje optužbe protiv njih. A iz tužilaštva je umjesto zatraženog dosijea stigao odgovor: ,,U našoj službenoj evidenciji nije evidentiran nijedan predmet istražnog sudije Višeg suda iz Podgorice sa tom oznakom. Takođe nije evidentirano ni da je od Višeg suda u Podgorici traženo dostavljanje na uvid spisa predmeta”.

Sudija Zoran Šćepanović ni u ovoj prepisci nije prepoznao materijal dovoljan da potvrdi interes javnosti da bude informisana o ovim, blago rečeno, čudnim dešavanjima, ali ni dokaz da su Monitor i njegov novinar objavili istinu. Ili je zaključio da u zemlji u kojoj iz Vrhovnog suda nekažnjeno može nestati djelovodnik sa evidencijom o načinu na koji su potrošene stotine hiljada eura, novinare ne treba i ne smije da interesuje to što iz tužilaštva nestaju predmeti sa tajno prisluškivanim razgovorima sudija Višeg suda.

,,Suština ove odluke je”, smatra Komnenić, ,,da sud nije smio da oslobađajućom presudom ovjeri ovu priču jer bi to ozvaničilo njenu autentičnost i pokrenulo pitanje zašto tužilastvo i nadležni državni organi nakon svjedočenja Radovana Mandića nijesu pokrenuli istragu o tome ko je zloupotrebljavao mjere tajnog nadzora? Šta se desilo sa tim predmetom? Šta je tokom te procedure prikupljeno i da li eventualno taj materijal i danas služi za ucjenjivanje pojedinih ljudi, pošto Mandić tvrdi da je prisluškivana polovina sudija Višeg suda”.

I OVAKO I ONAKO: Interesantno je da je kontroverzna presuda sudije Zorana Šćepanovića u neskladu i sa njegovom dosadašnjom praksom.

Prije nepunih godinu dana on je odbacio tužbu za klevetu koju je Nebojša Medojević podnio protiv Tamare Nikčević, nekadašnje urednice TV Pink Montenegro zbog toga što je u informativnim emisijama ove televizije prenijela ,,otvoreno pismo” Vladimira Bebe Popovića upućeno RTV Crne Gore. Kako je javnosti prenio advokat Labud Šljukić, sudija Šćepanović je prilikom izricanja oslobađajuće presude naveo da ne može postojati odgovornost glavnog urednika ukoliko se zna autor, kao u konkretnom slučaju, bez obzira na to što tamo stoji i to da je Medojević osnivač „najveće mafijaško-pljačkaške organizacije – G 17 plus – koja je uništila Srbiju”.

Sudija Šćepanović je, uostalom, javnosti već poznat kao jedan od glavnih aktera jednog od najbizarnijih suđenja u Evropi 21. vijeka.

Riječ je o suđenju napadačima na Željka Ivanovića, direktora Vijesti, na kome su se optuženi trudili da dokažu svoju krivicu, dok su Ivanović i svjedoci tog mučkog napada bili jednoglasni – batinaši iz mraka kraj restorana Ribnica nijesu sjedjeli na optuženičkoj klupi. Šćepanović je opet odlučio da ne vjeruje jednom od osnivača medija koji je, zbog kritičkog stava i neselektivnog objavljivanja informacija, pao u nemilost crnogorskih vlasti. Tako je osudio ,,nikšićke dobrovoljce”.

POSLJEDICE: Napravimo korak u nazad – do 4. septembra ove godine kada je Šćepanovićev kolega Blažo Jovanić presudio da je dnevnik Vijesti skupa sa Nebojšom Medojevićem dužan da solidarno isplati 33 hiljade eura kao naknadu za ,,nematerijalnu štetu” tužiocu – privrednom društvu MNSS BV. Krivica Vijesti se, po Jovaniću, ogleda u tome što su objavili Medojevićev autorski tekst (podsjetimo – isto nije smetalo Šćepanoviću kada je u pitanju bio TV Pink).

U Crnoj Gori je, dakle, za medije koji nijesu po mjeri vlasti postalo kažnjivo prenositi stavove i mišljenja javnih ličnosti i političara o aktuelnim društvenim problemima. Istovremeno, kažnjivo je istraživati i objavljivati prikupljene podatke, uz poštovanje svih zakonskih normi i profesionalnih standarda, ako oni nekome nijesu po volji. Odranije je poznato (slučaj Emir Kusturica) da ovdašnji sudovi ne gledaju blagonaklono ni na komentare kojima se mogu naružiti lik i djelo pripadnika ovdašnje elite ili njihovih prijatelja.

Preostaje samo (sudski proces je u toku) da nepodobni mediji budu kažnjeni i zbog citiranja zvaničnih saopštenja državnih institucija, pa da slika zvaničnog nasilja nad ovdašnjim medijima postane kompletna. Devedesete su opet u modi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo