Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Devedesete u modi

Objavljeno prije

na

U nedavno objavljenoj knjizi o globalnoj uvezanosti organizovanog kriminala Mekmafija, britanski novinar Miša Gleni citira sagovornika – dobrog poznavaoca ruske ekonomsko-političke elite: Oni nijesu tolike sirovine da vas ubiju. Angažovaće najskuplje advokate i pravnike i vući vas po sudovima – dok ne umrete. Izgleda da su i neki naši moćnici pročitali knjigu – tek da vide gdje se sve i kako pominju. Pa im se svidjela ideja. Crnogorska sudska vlast je, još jednom, udarila na medije i zakonom garantovanu slobodu informisanja. DŽABA PRIČA I PAPIRI: Zoran Šćepanović, sudija Osnovnog suda u Podgorici, odlučio je da su novinar Petar Komnenić i nedjeljnik Monitor tekstom Sudije pod prismotrom oklevetali njegovog kolegu Ivicu Stankovića, sudiju Vrhovnog suda. Komnenić je kažnjen sa tri hiljade eura, dok je Monitor dužan da na svojim stranicama objavi kompletnu presudu.

Prethodno se sudija Ivica Stanković, povodom istog teksta žalio i Novinarskom samoregulatornom tijelu, koje je prosudilo da je članak urađen u skladu sa novinarskim kodeksom i da autorskih propusta nije bilo. To, ipak, nije pomoglo Komneniću i Monitoru da izbjegnu kaznu.

Sudiju Šćepanovića nije zbunilo ni to što je svjedok Radovan Mandić, bivši sudija Višeg suda a sada advokat, potvrdio navode Komenićevog teksta uz konstataciju da su, pod mjerama tajnog nadzora bili ne samo on i Ivica Stanković već ,,još polovina sudija Višeg suda”.

U odluci da osudi Komnenića Zorana Šćepanovića nije pokolebala ni činjenica da je Veselin Veljović, direktor Uprave policije na indirektan način potvrdio da je na zatvorenoj sjednici parlamentarnog Odbora za bezbjednost sudije Mandića i Stankovića pomenuo u kontekstu ometanja i blokiranja pojedinih istraga. A to je, smatra se, tužilaštvu dalo motiv da naloži njihovo tajno praćenje. Na pitanje zašto je, kada su mediji objavili da je na zatvorenoj sjednici Odbora kritikovao trojicu sudija, Veljović demantovao da je pominjao Ratka Vukotića, dok nije osporio informacije vezane za Stankovića i Mandića, direktor Uprave policije je pojasnio da – ,,nije demantovao ono što nije trebalo demantovati”.

Monitoru i njegovom novinaru nije pomoglo ni to što su uz tekst Sudije pod prismotrom, a kasnije i kao dokaz na suđenju, priloženi faksimili dokumenata iz kojih se vidi da istražni sudija Hamid Ganjola od specijalnog tužioca Stojanke Radović traži da mu ,,u što kraćem roku” vrati spise predmeta ,,formiranog povodom prijedloga Specijalnog tužioca RCG, Radović Stojanke, za izdavanje mjera tajnog nadzora Kri.br.515/06 – M.T.N. koji su dostavljeni na uvid istoj na njen lični zahtjev”.

Ganjoli, objašnjeno je u Monitorovom tekstu, predmet treba pošto su se prisluškivane sudije pozvale na zakon koji im omogućava da izvrše uvid u podatke koji su prikupljeni njihovim praćenjem i prisluškivanjem telefona, pošto preduzete mjere tajnog nadzora nijesu dale materijala za podizanje optužbe protiv njih. A iz tužilaštva je umjesto zatraženog dosijea stigao odgovor: ,,U našoj službenoj evidenciji nije evidentiran nijedan predmet istražnog sudije Višeg suda iz Podgorice sa tom oznakom. Takođe nije evidentirano ni da je od Višeg suda u Podgorici traženo dostavljanje na uvid spisa predmeta”.

Sudija Zoran Šćepanović ni u ovoj prepisci nije prepoznao materijal dovoljan da potvrdi interes javnosti da bude informisana o ovim, blago rečeno, čudnim dešavanjima, ali ni dokaz da su Monitor i njegov novinar objavili istinu. Ili je zaključio da u zemlji u kojoj iz Vrhovnog suda nekažnjeno može nestati djelovodnik sa evidencijom o načinu na koji su potrošene stotine hiljada eura, novinare ne treba i ne smije da interesuje to što iz tužilaštva nestaju predmeti sa tajno prisluškivanim razgovorima sudija Višeg suda.

,,Suština ove odluke je”, smatra Komnenić, ,,da sud nije smio da oslobađajućom presudom ovjeri ovu priču jer bi to ozvaničilo njenu autentičnost i pokrenulo pitanje zašto tužilastvo i nadležni državni organi nakon svjedočenja Radovana Mandića nijesu pokrenuli istragu o tome ko je zloupotrebljavao mjere tajnog nadzora? Šta se desilo sa tim predmetom? Šta je tokom te procedure prikupljeno i da li eventualno taj materijal i danas služi za ucjenjivanje pojedinih ljudi, pošto Mandić tvrdi da je prisluškivana polovina sudija Višeg suda”.

I OVAKO I ONAKO: Interesantno je da je kontroverzna presuda sudije Zorana Šćepanovića u neskladu i sa njegovom dosadašnjom praksom.

Prije nepunih godinu dana on je odbacio tužbu za klevetu koju je Nebojša Medojević podnio protiv Tamare Nikčević, nekadašnje urednice TV Pink Montenegro zbog toga što je u informativnim emisijama ove televizije prenijela ,,otvoreno pismo” Vladimira Bebe Popovića upućeno RTV Crne Gore. Kako je javnosti prenio advokat Labud Šljukić, sudija Šćepanović je prilikom izricanja oslobađajuće presude naveo da ne može postojati odgovornost glavnog urednika ukoliko se zna autor, kao u konkretnom slučaju, bez obzira na to što tamo stoji i to da je Medojević osnivač „najveće mafijaško-pljačkaške organizacije – G 17 plus – koja je uništila Srbiju”.

Sudija Šćepanović je, uostalom, javnosti već poznat kao jedan od glavnih aktera jednog od najbizarnijih suđenja u Evropi 21. vijeka.

Riječ je o suđenju napadačima na Željka Ivanovića, direktora Vijesti, na kome su se optuženi trudili da dokažu svoju krivicu, dok su Ivanović i svjedoci tog mučkog napada bili jednoglasni – batinaši iz mraka kraj restorana Ribnica nijesu sjedjeli na optuženičkoj klupi. Šćepanović je opet odlučio da ne vjeruje jednom od osnivača medija koji je, zbog kritičkog stava i neselektivnog objavljivanja informacija, pao u nemilost crnogorskih vlasti. Tako je osudio ,,nikšićke dobrovoljce”.

POSLJEDICE: Napravimo korak u nazad – do 4. septembra ove godine kada je Šćepanovićev kolega Blažo Jovanić presudio da je dnevnik Vijesti skupa sa Nebojšom Medojevićem dužan da solidarno isplati 33 hiljade eura kao naknadu za ,,nematerijalnu štetu” tužiocu – privrednom društvu MNSS BV. Krivica Vijesti se, po Jovaniću, ogleda u tome što su objavili Medojevićev autorski tekst (podsjetimo – isto nije smetalo Šćepanoviću kada je u pitanju bio TV Pink).

U Crnoj Gori je, dakle, za medije koji nijesu po mjeri vlasti postalo kažnjivo prenositi stavove i mišljenja javnih ličnosti i političara o aktuelnim društvenim problemima. Istovremeno, kažnjivo je istraživati i objavljivati prikupljene podatke, uz poštovanje svih zakonskih normi i profesionalnih standarda, ako oni nekome nijesu po volji. Odranije je poznato (slučaj Emir Kusturica) da ovdašnji sudovi ne gledaju blagonaklono ni na komentare kojima se mogu naružiti lik i djelo pripadnika ovdašnje elite ili njihovih prijatelja.

Preostaje samo (sudski proces je u toku) da nepodobni mediji budu kažnjeni i zbog citiranja zvaničnih saopštenja državnih institucija, pa da slika zvaničnog nasilja nad ovdašnjim medijima postane kompletna. Devedesete su opet u modi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo