Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Devedesete u modi

Objavljeno prije

na

U nedavno objavljenoj knjizi o globalnoj uvezanosti organizovanog kriminala Mekmafija, britanski novinar Miša Gleni citira sagovornika – dobrog poznavaoca ruske ekonomsko-političke elite: Oni nijesu tolike sirovine da vas ubiju. Angažovaće najskuplje advokate i pravnike i vući vas po sudovima – dok ne umrete. Izgleda da su i neki naši moćnici pročitali knjigu – tek da vide gdje se sve i kako pominju. Pa im se svidjela ideja. Crnogorska sudska vlast je, još jednom, udarila na medije i zakonom garantovanu slobodu informisanja. DŽABA PRIČA I PAPIRI: Zoran Šćepanović, sudija Osnovnog suda u Podgorici, odlučio je da su novinar Petar Komnenić i nedjeljnik Monitor tekstom Sudije pod prismotrom oklevetali njegovog kolegu Ivicu Stankovića, sudiju Vrhovnog suda. Komnenić je kažnjen sa tri hiljade eura, dok je Monitor dužan da na svojim stranicama objavi kompletnu presudu.

Prethodno se sudija Ivica Stanković, povodom istog teksta žalio i Novinarskom samoregulatornom tijelu, koje je prosudilo da je članak urađen u skladu sa novinarskim kodeksom i da autorskih propusta nije bilo. To, ipak, nije pomoglo Komneniću i Monitoru da izbjegnu kaznu.

Sudiju Šćepanovića nije zbunilo ni to što je svjedok Radovan Mandić, bivši sudija Višeg suda a sada advokat, potvrdio navode Komenićevog teksta uz konstataciju da su, pod mjerama tajnog nadzora bili ne samo on i Ivica Stanković već ,,još polovina sudija Višeg suda”.

U odluci da osudi Komnenića Zorana Šćepanovića nije pokolebala ni činjenica da je Veselin Veljović, direktor Uprave policije na indirektan način potvrdio da je na zatvorenoj sjednici parlamentarnog Odbora za bezbjednost sudije Mandića i Stankovića pomenuo u kontekstu ometanja i blokiranja pojedinih istraga. A to je, smatra se, tužilaštvu dalo motiv da naloži njihovo tajno praćenje. Na pitanje zašto je, kada su mediji objavili da je na zatvorenoj sjednici Odbora kritikovao trojicu sudija, Veljović demantovao da je pominjao Ratka Vukotića, dok nije osporio informacije vezane za Stankovića i Mandića, direktor Uprave policije je pojasnio da – ,,nije demantovao ono što nije trebalo demantovati”.

Monitoru i njegovom novinaru nije pomoglo ni to što su uz tekst Sudije pod prismotrom, a kasnije i kao dokaz na suđenju, priloženi faksimili dokumenata iz kojih se vidi da istražni sudija Hamid Ganjola od specijalnog tužioca Stojanke Radović traži da mu ,,u što kraćem roku” vrati spise predmeta ,,formiranog povodom prijedloga Specijalnog tužioca RCG, Radović Stojanke, za izdavanje mjera tajnog nadzora Kri.br.515/06 – M.T.N. koji su dostavljeni na uvid istoj na njen lični zahtjev”.

Ganjoli, objašnjeno je u Monitorovom tekstu, predmet treba pošto su se prisluškivane sudije pozvale na zakon koji im omogućava da izvrše uvid u podatke koji su prikupljeni njihovim praćenjem i prisluškivanjem telefona, pošto preduzete mjere tajnog nadzora nijesu dale materijala za podizanje optužbe protiv njih. A iz tužilaštva je umjesto zatraženog dosijea stigao odgovor: ,,U našoj službenoj evidenciji nije evidentiran nijedan predmet istražnog sudije Višeg suda iz Podgorice sa tom oznakom. Takođe nije evidentirano ni da je od Višeg suda u Podgorici traženo dostavljanje na uvid spisa predmeta”.

Sudija Zoran Šćepanović ni u ovoj prepisci nije prepoznao materijal dovoljan da potvrdi interes javnosti da bude informisana o ovim, blago rečeno, čudnim dešavanjima, ali ni dokaz da su Monitor i njegov novinar objavili istinu. Ili je zaključio da u zemlji u kojoj iz Vrhovnog suda nekažnjeno može nestati djelovodnik sa evidencijom o načinu na koji su potrošene stotine hiljada eura, novinare ne treba i ne smije da interesuje to što iz tužilaštva nestaju predmeti sa tajno prisluškivanim razgovorima sudija Višeg suda.

,,Suština ove odluke je”, smatra Komnenić, ,,da sud nije smio da oslobađajućom presudom ovjeri ovu priču jer bi to ozvaničilo njenu autentičnost i pokrenulo pitanje zašto tužilastvo i nadležni državni organi nakon svjedočenja Radovana Mandića nijesu pokrenuli istragu o tome ko je zloupotrebljavao mjere tajnog nadzora? Šta se desilo sa tim predmetom? Šta je tokom te procedure prikupljeno i da li eventualno taj materijal i danas služi za ucjenjivanje pojedinih ljudi, pošto Mandić tvrdi da je prisluškivana polovina sudija Višeg suda”.

I OVAKO I ONAKO: Interesantno je da je kontroverzna presuda sudije Zorana Šćepanovića u neskladu i sa njegovom dosadašnjom praksom.

Prije nepunih godinu dana on je odbacio tužbu za klevetu koju je Nebojša Medojević podnio protiv Tamare Nikčević, nekadašnje urednice TV Pink Montenegro zbog toga što je u informativnim emisijama ove televizije prenijela ,,otvoreno pismo” Vladimira Bebe Popovića upućeno RTV Crne Gore. Kako je javnosti prenio advokat Labud Šljukić, sudija Šćepanović je prilikom izricanja oslobađajuće presude naveo da ne može postojati odgovornost glavnog urednika ukoliko se zna autor, kao u konkretnom slučaju, bez obzira na to što tamo stoji i to da je Medojević osnivač „najveće mafijaško-pljačkaške organizacije – G 17 plus – koja je uništila Srbiju”.

Sudija Šćepanović je, uostalom, javnosti već poznat kao jedan od glavnih aktera jednog od najbizarnijih suđenja u Evropi 21. vijeka.

Riječ je o suđenju napadačima na Željka Ivanovića, direktora Vijesti, na kome su se optuženi trudili da dokažu svoju krivicu, dok su Ivanović i svjedoci tog mučkog napada bili jednoglasni – batinaši iz mraka kraj restorana Ribnica nijesu sjedjeli na optuženičkoj klupi. Šćepanović je opet odlučio da ne vjeruje jednom od osnivača medija koji je, zbog kritičkog stava i neselektivnog objavljivanja informacija, pao u nemilost crnogorskih vlasti. Tako je osudio ,,nikšićke dobrovoljce”.

POSLJEDICE: Napravimo korak u nazad – do 4. septembra ove godine kada je Šćepanovićev kolega Blažo Jovanić presudio da je dnevnik Vijesti skupa sa Nebojšom Medojevićem dužan da solidarno isplati 33 hiljade eura kao naknadu za ,,nematerijalnu štetu” tužiocu – privrednom društvu MNSS BV. Krivica Vijesti se, po Jovaniću, ogleda u tome što su objavili Medojevićev autorski tekst (podsjetimo – isto nije smetalo Šćepanoviću kada je u pitanju bio TV Pink).

U Crnoj Gori je, dakle, za medije koji nijesu po mjeri vlasti postalo kažnjivo prenositi stavove i mišljenja javnih ličnosti i političara o aktuelnim društvenim problemima. Istovremeno, kažnjivo je istraživati i objavljivati prikupljene podatke, uz poštovanje svih zakonskih normi i profesionalnih standarda, ako oni nekome nijesu po volji. Odranije je poznato (slučaj Emir Kusturica) da ovdašnji sudovi ne gledaju blagonaklono ni na komentare kojima se mogu naružiti lik i djelo pripadnika ovdašnje elite ili njihovih prijatelja.

Preostaje samo (sudski proces je u toku) da nepodobni mediji budu kažnjeni i zbog citiranja zvaničnih saopštenja državnih institucija, pa da slika zvaničnog nasilja nad ovdašnjim medijima postane kompletna. Devedesete su opet u modi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo