Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Optužnica odoka

Objavljeno prije

na

Državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv urednika lista Vijesti Mihaila Jovovića, najteže povrijeđenog u obračunu gradonačelnika dr Miomira Mugoše i njegovog sina sa ekipom te novine. Optužen je, nije se imalo kud, i Mugoša mlađi. Mugošin pištolj je netragom nestao, Jovović je, otkrilo je tužilaštvo, bio teško naoružan telefonom ili diktafonom. Tužilaštvo je istrajno u namjeri da dokaže kako je Draganu Radonjiću, vozaču podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugoše „trajno i u znatnoj mjeri oštećen mozak”. Narečeni mozak, „kao važan organ”, prema slobodnoj procjeni tužilaštva, Mihailo Jovović je oštetio „diktafonom ili telefonom”. Nalaz mjerodavnog vještaka prema kojem oštećenje Radonjićevog mozga ne može biti posljedica potresa mozga kojeg, uostalom, nije ni bilo, za tužilaštvo je ispao nevažan. Važno je da je, Jovović okrivljen za teži oblik krivičnog djela teška tjelesna povreda. Zbog toga se ide u zatvor – od jedne do osam godina. Za nanošenje teške tjelesne povrede optužen je i sin podgoričkog gradonačelnika Miljan Mugoša. On je udarcima šakom Jovoviću probio bubnu opnu. Pošto bubna opna nije „važan organ”, za to se ide u zatvor na šest mjeseci do pet godina. Tužilaštvo je odlučilo da protiv Miomira Mugoše, podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, zbog zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru. Nije se lijepo ponašao. Kad bi se za to išlo u zatvor – ne bi ga izlazio.

Tako je državno tužilaštvo zaokružilo svoj verziju događaja od 5. avgusta kada je ekipa lista Vijesti pokušala da fotografiše nepropisno parkiran automobil gradonačelnika Mugoše, a gradonačelnik se naljutio i napao fotoreportera Borisa Pejovića. Njegov sin Miljan, kako je kasnije svjedočio, branio je oca i Mihailu Jovoviću udarcem probio bubnu opnu. Prema tvrdnjama ekipe Vijesti Mugoša sin je potezao pištolj koji policija nije pronašla. Ni tražila.

Mugošin vozač dobio je glavnu ulogu kad je, 13 sati nakon događaja, shvatio da je povrijeđen i otišao kod ljekara. U KBC-u su pronašli promjene na Radonjićevom mozgu što je poslužilo kao osnov za pokretanje istage protiv Jovovića.

U međuvremenu je vještak medicinske struke dr Dragana Čukić, u nalazu urađenom na zahtjev tužilaštva, rekla da promjena na mozgu koja je očitana na snimku skenera, „mozga zavedenog da pripada Radonjiću”, može biti od ranije povrede, ali može biti i posljedica infarkta, tumora ili neke druge bolesti. Radonjićeve rane ne zarastaju, snimak je isti i 25 dana kasnije.

Dr Dragana Čukić izričito tvrdi da promjena na mozgu Mugošinog vozača nije posljedica potresa mozga. Pored toga, ona isključuje i postojanje potresa mozga. Iz medicinske dokumentacije se vidi da Radonjiću, nakon prvog pregleda, ljekar nije prepisao terapiju koja se daje pacijentima sa takvom dijagnozom. Spoljašnju povredu Radonjića u vidu nagnječenja kože iznad uha dr Čukić je okvalifikovala kao laku. Ta povreda, prema njenom mišljenju, nije mogla nastati od Jovovićevih udaraca otvorenom šakom ili laktom, kako su tvrdili otac i sin Mugoša. Sve to bilo je malo spram slobodne ocjene tužilaštva da je Jovović, ipak, trajno i u znatnoj mjeri oštetio Radonjićev važni organ.

,,Apsolutno me ne zanima ima li Radonjić laku ili tešku tjelesnu povredu, jer ga ja te noći nijesam ni prstom pipnuo a kamoli diktafonom ili mobilnim”, rekao je Mihailo Jovović. Njegov advokat Branislav Lutovac najavio je da će uložiti prigovor na podignutu optužnicu i očekuje da će vijeće Osnovnog suda optužnicu vratiti tužilaštvu da otkloni nedostatke.

Više pravnika sa kojima je Monitor kontaktirao tvrde kako „nije uobičajeno da tužilac u ovoj fazi postupka ne prihvati mišljenje sudskog vještaka”.

„Sud cijeni sve dokaze ali o vrsti, težini i prirodi povrede isključivo je nadležan da svoje mišljenje da angažovani sudski vještak”, objašnjava za Monitor advokat Novak Ražnatović, dugogodišnji viši državni tužilac i sudija Višeg suda.

Prema njegovom objašnjenju, propisano je da u krivičnom postupku protiv određene osobe, zbog izvršenja krivičnog djela protiv tijela ljudi, vrstu i težinu zadobijenih tjelesnih povreda, odnosno prirodu tih povreda, utvrđuje od strane sudije angažovani sudski vještak medicinske struke. Nalaz i mišljenje sudski vještak radi na osnovu pribavljene medicinske dokumentacije i jedino se na taj način utvrđuje koju povredu je u inkriminisanom događaju zadobila određena osoba.

Na pitanje da li je za sud važniji nalaz ljekara specijaliste ili ono što ustanovi sudski vještak Ražnatović kaže da prioritet ima sudski vještak i da mu izvještaji ljekara specijaliste služe kao dio cjelokupne dokumentacije. On naglašava da je dr Čukić i kod suda i kod tužilaštva jedan od najcjenjenijih vještaka.

Iz NVO Akcija za ljudska prava ocijenjeno je da optužnica protiv urednika Vijesti ukazuje na namjeru tužioca da odgovori političkim očekivanjima izjednačavanja krivice sina gradonačelnika Podgorice Miljana Mugoše i novinara.

,,Odluka tužilaštva da podnese optužnicu protiv Jovovića ne predstavlja samo brutalan i očigledan pokušaj “disciplinovanja” medija, već i potvrđuje stav iznesen u posljednjem izvještaju Savjeta Evrope o snažnom uticaju političkih struktura na crnogorsko tužilaštvo”, kazala je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović.

Optužnica protiv novinara Vijesti podignuta je zapravo u trenutku kad je premijer Milo Đukanović otkrio ,,medijsko nasilje” u našem demokratskom raju. Tužilaštvo je odradilo samo tehnički dio posla. Sad se čeka sud.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo