Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Glumljenje pravde

Objavljeno prije

na

Više državno tužilaštvo oglasilo se saopštenjem, dva mjeseca pošto je Ratko Knežević , kum premijera Mila Đukanovića i bivši trgovinski predstavnik Crne Gore u Vašingtonu, u medijima iznio optužbe o vezama Đukanovića i Stanka Subotića sa švercom duvana i brojnim nerasvijetljenim ubistvima na Balkanu. U saopštenju se navodi da će tužilaštvo saslušati Kneževića ,,vezano za njegove izjave medijima” i da će Višem sudu u Podgorici podnijeti ,,predlog za preduzimanje istražnih radnji protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela ubistva izvršenih nad Goranom Žugićem, Darkom Raspopovićem i Blagotom Sekulićem”. PRISTANAK I SUMNJA: Knežević je uzvratio saopštenjem. Pozdravio je inicijativu tužilaštva, ali izrazio sumnju u njihovu iskrenost s obzirom da se, kako je rekao, ,,ne pominje saslušanje Mila Đukanovića kao najbitnijeg, ključnog svjedoka koga ovaj proces može imati”, ali ni saslušanje Subotića.

Knežević će se, kaže, odazvati pozivu tužilaštva, ali pod uslovom ,,adekvatne i integralne primjene međunarodnih pravnih normi”. On je još ranije optužio crnogorske institucije da odavno znaju to što je on na račun Đukanovića i njegovih bliskih prijatelja i saradnika iznio u javnost. ,,Crna Gora je mala, tajne je u njoj teško skriti, tako da ne vjerujem da znam išta više od njih, moža je samo moj mozaik potpuniji”, kaže Knežević za Monitor.

,,Obavještajna služba i vrh policije bili su u prošlosti direktno upleteni u posao šverca cigareta, pranja novca, zaštite glavnih aktera i uklanjanja konkurencije”, tvrdi Knežević. ,,Dozvoljavam da neki ljudi u pravosuđu to nijesu znali ili ne znaju. Ali, nijesu napravili nijedan napor da sarađuju ili preuzmu slučaj od, recimo, italijanskih kolega”.

Knežević je u pismu koje je ove sedmice uputio Evropskoj komisiji optužio Đukanovića da je ,,pravosudnim organima zabranio da bilo šta čine” povodom njegovih optužbi.

NEČINJENJE I GLUMA: Da crnogorsko tužilaštvo nije žurilo da ispita ono što tvrdi Knežević, primijetile su i srpske kolege, koje su nakon njegovog svjedočenja u medijima pokrenule istragu. Tim povodom sastali su se i sa hrvatskim kolegama. Ranije je srpski ministar unutrošanjih poslova Ivica Dačić, tvrdio kako crnogorski istražni organi nedovoljno sarađuju u istrazi ubistva Iva Pukanića.

To što su se nakon dva mjeseca ćutanja iz tužilaštva javili saopštenjem, stručnjaci i poznavaoci ovdašnjih prilika tumače kao -glumljenje prava.

Podsjećanje: istog dana je tužilaštvo saopštilo i da su podignute optužnice protiv urednika Vijesti Mihaila Jovovića i sina gradonačelnika Podgorice, Miljana Mugoše, zbog krivičnog djela teška tjelesna povreda, a protiv gradonačelnika Miomira Mugoše tek – zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Kako povjerovati da će tužilaštvo pokrenuti ozbiljnu istragu o poslovima premijera Đukanovića, kada se vidi da strecaju od gradonačelnika.

NE MOŽE SE PROTIV SEBE: Čitav je niz razloga da se sumnja u ozbiljnost namjera crnogorskog tužilaštva.
Dok su se opozicioni lideri i profesor Milan Popović u tužilaštvu ispitivali po hitnom postupku, tužilaštvu je trebalo dva mjeseca da pozove Ratka Kneževića, kojeg, s obzirom na pozicije na kojima je bio i prijateljstvo sa Đukanovićem, stručnjaci definišu kao ,,privilegovanog svjedoka”.
Navodi Kneževića, sa približnim sinopsisom motiva ubistava Žugića, Raspopovića i Blagote Sekulića, su od drugih insajdera saopštavani godinama. Najkasnije do aprila 2007. Subotić je, van sumnje, bio u Crnoj Gori i Uprava policije je imala priliku da ga ispita o svemu i stavi na poligraf. Ništa od toga.

Konačno, ako Knežević i dostavi dokaze koje, tvrdi, ima, ko zna kako će ih u tužilaštvu ,,slobodno procijeniti”. Za tužilaštvo nije dokaz ni audio i video snimak koje im je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević dostavio, o vezama između službenika državne bezbjednosti i narko kartela, gdje se u telefonskom razgovoru čuje kako visoki funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost službeniku policije, koji je kod jednog narko dilera našao ogromne količine droge, kaže da ga pusti.

RATKO KNEŽEVIĆ
Imam dokaze

MONITOR: Hoćete li crnogorskom tužilaštvu dati dokaze za optužbe koje ste na račun premijera Mila Đukanovića i njegovih bliskih saradnika nedavno iznijeli u medijima ?
KNEŽEVIĆ: U vezi šverca cigareta, pranja novca, te direktne umješanosti Mila Đukanovića i Stanka Subotića u organizaciju, rukovođenje u cilju sticanja ogromne materijalne dobiti – apsolutno. U vezi ubistava, jedno moramo da raščlanimo. Ja nijesam ni istražni sudija, niti forenzički policajac. Ne očekujete valjda od mene da imam nečije otiske prstiju. Ali na osnovu informacija koje sam dobijao i dobijam može se stvoriti dobra polazna tačka za rješavanje većine tih ubistava. Ne treba biti Šerlok Holms pa to utvrditi. Naime, sva su ta ubistva nastala oko i zbog poslova duvanskog kartela: podjele plijena, sukoba oko teritorije ili mjesta na hijerarhijskoj ljestvici blizine glavnim bosovima: Đukanoviću i Subotiću.
Jednom kada se isprati ,,trag novca” i utvrdi ko je zarađivao a ko nije, u kom trenutku je od jednog ,,krila” posao bio ugroženom drugom, jasno će se doći i do tragične trajektorije smrti. Brojevi računa, imena banaka, imena firmi, imena kurira za prenos novca, vrste i smjernice isplata, sve je poznato.
Tako, recimo, u vezi sukoba u vrhu crnogorske policije i službe, imate plastične, pravno validne izjave italijanskih mafijaša date na saslušanju u Bariju. Čuveni Chicho ,,La Busta”, najkrupnija ,,riba” italijanskog kriminala koji je boravio u Crnoj Gori plastično opisuje kako bježi iz Herceg Novog zbog reketa Gorana Žugića u Budvu, jer je reket Belog Raspopovića tamo nešto manji. Nije li to sjajan trag ka rješenju ta dva ubistva? Ili račun koji je na Kipru naslijedila udovica pokojnog Žugića, mjeren desetinama miliona maraka. Kako jedan šef jedne lokalne crnogorske policije, molim vas, od plate, može imati 20 miliona maraka na računu? Pravosudni organi i dosta službi u regionu raspolažu ovim podacima. Ne sarađuju sa crnogorskim tužilaštvom i policijom jer sumnjaju da se u Crnoj Gori ovakve stvari bacaju u koš. Diskete sa računima i transferima banaka na Kipru i Lihtenštajnu sve su sačuvane, a kopije su već u posjedu više tužilaštava nama susjednih zemalja.

MONITOR: Mislite da će tužilaštvo iskoristiti te podatke da pokrene ozbiljne istrage?
KNEŽEVIĆ: Ne znam. Ali, jednom će sigurno neke crnogorske institucije iskoristiti ove ili slične podatke, indicije i pretpostavke, kao i informacije koje će dati ljudi iz lanca ovog posla, a koji se tada neće plašiti. Gospodi iz Uprave policije treba stalno da je pred očima sudbina Jovice Stanišića, Radeta Markovića i Radonjića iz beogradske UDB-e koji su izabrali da služe jednom režimu i time na koncu i sebe i taj režim doveli u situaciju bez izlaza. Konačno, Milo Đukanović nema imunitet neograničenog karaktera. On je građanin kao i svaki drugi, i ako se utvrdi, bilo kada, kao što sumnjamo, da je za jedan jedini zločin znao, da je iskoristio svoju poziciju za lično materijalno bogaćenje velikih razmjera, kao što ima jako puno indicija, da je utajio porez prema državi, jer na taj višak prihoda nije dao državi što je njeno, sankcije i za njega i za sve koji su mu na tom putu pomagali ili zatvarali oči – neminovne su.

MONITOR: Mogu li posebni pravni uslovi koje ste tražili da bi svjedočili pred tužilaštvom biti prepreka da do svjedočenja uopšte dođe?
KNEŽEVIĆ: Stvar je iskrenosti namjere. Jedno je dati saopštenje za medije, a drugo je stvarno to uraditi. Znajući, i ja i crnogorska javnost, opseg moguće manipulacije, pogotovu nakon slučaja novinara Jovovića, nije isključeno da se kupuje vrijeme i zašto ne reći – time stvara prostor da se, možda, upotrijebi ,,vatrena moć užeg kabineta smrti”.

MONITOR: Protiv vas?
KNEŽEVIĆ: Pa naravno.

MONITOR: Plašite li se?
KNEŽEVIĆ: Ne, ali sam oprezan. Mnogo više nego ranije. Oni ne razmišljaju racionalno. Pogotovu kada odluke donose u društvu animir dama i dosta alkohola, u ranim jutarnjim časovima u nekom hotelu ili Canetovoj vili na Sv. Stefanu, kao više puta do sada.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo