Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve na oltar pohlepi moćnika

Objavljeno prije

na

Na sjednici parlamenta Budve zakazanoj za utorak, 20 oktobar, planirano je usvajanje šest novih urbanističkih planova kojima se postepeno privodi kraju ogroman posao betoniranja regije Reževića, najatraktivnijeg priobalnog područja Crne Gore. Sudeći po dosadašnjoj udarničkoj praksi odbornici će i ovog puta glatko usvojiti planove DUP Perazića do, zatim Urbanističke projekte turističkog kompleksa „Branica-Za Rijekom” , „Turističko naselje Skočiđevojka”, i tri Studije lokacije, naselja „Rijeka Reževići” i okolna sela „Katun-Gornje selo” i „Katun -Donje selo” . ŽRTVOVANJE: Jedinstvene prirodne vrijednosti Paštrovića ovim se planovima na početku 21. vijeka žrtvuju na oltar pohlepe graditeljskog lobija, organizovane grupe visokih državnih zvaničnika, lokalnih činovnika i planera te domaćih i stranih investitora.

Nova stambena naselja i takozvani turistički kompleksi nižu se jedan za drugim u gotovo svakoj uvali, rtu i svakoj plaži od Svetog Stefana do Petrovca. Izvodi se takozvano „peglanje obale”, betoniranje i uništavanje prirodnih osobenosti mediteranskog morskog pojasa koji na ovaj način postaje jednoličan i uniformisan.
Prvi put za posljednje tri godine koliko traje štancovanje planova za urbanizaciju budvanske rivijere, mještani jednog dijela opštine odlučili su da se suprotstave.
Savjet Mjesne zajednice Reževići donio je odluku da ne prihvati ni jedan od šest pomenutih urbanističkih planova. Na sastanku Savjeta MZ koji je održan u srijedu 14. oktobra, donijet je jednoglasan zaključak da se na predstojećoj sjednici Skupštine Opštine zahtijeva povlačenje predloženih planova iz skupštinske procedure i vraćanje na ponovnu izradu i usaglašavanje.

AMBIJENTALNA KATASTROFA: „Za naselje Perazića Do i Rijeku Reževića planovi su urađeni nestručno i nekvalitetno.
Ponuđena rješenja drastično narušavaju ambijentalne cjeline oba naselja u pogledu gustine naseljenosti i nisu usklađeni sa planovima višeg reda,” objašnjava za Monitor Slobodan Perović, koji je kao član Savjeta zadužen da na skupštinskom zasjedanju u utorak odbornicima obrazloži nezadovoljstvo mještana predlogom DUP-a Perazića do.

Za planove Rijeka Reževića i Skočiđevojka to će učiniti predsjednik Mjesne zajednice Dragan Vuković. „Jedna od najpoznatijih ambijentalnih sredina, selo Rijeka Reževići ponuđenim planom potpuno se uništava. Predviđena je gradnja predimenzioniranih objekata do šest spratova. U selu se planira izgradnja hotela na čiju su poziciju i veličinu mještani imali mnoge primjedbe”, kaže Perović.

Planskim rješenjima Adria Investa iz Budve drastično je povećana gustina naseljenosti u selu „što može biti posljedica konflikta interesa obrađivača plana”, piše jedan od mještana.
Članovi Savjeta MZ navode da Adrija Invest obavlja dvostruki posao, urbanističke obrade plana i projektovanja objekata. Rečeno je da su urbanisti ovog biroa istovremeno i projektanti hotela u Rijeci Reževića!?
Nije pošteđena ni mala seoska crkva u čijem je dvorištu ucrtana povelika vila, na seoskoj komunici, zemljištu koje je Opština ustupila nepoznatom vlasniku!
Beton će pritiskati i maslinjake oko manastira Reževići.
Na lokaciji bivšeg vojnog kompleksa Skočiđevojka u zoni morskog dobra, na samoj obali planirana je gradnja turističko-stambenog kompleksa sa oko 2000 kreveta u apartmanima, vilama i manjem hotelu sa 200 ležajeva.Ako se ima u vidu da čitav Petrovac ima oko 2.300 stanovnika može se pretpostaviti kakva se ekološka katastrofa ovom području priprema.
Imalo se razumijevanja za potrebe grupe investitora iz Egipta, Jordana, Maroka i firme Monte-Mena iz Podgorice, koji planiraju gradnju naselja pod nazivom Royal Montenegro Grand Resort, u kome glavni segment čine apartmani i vile namijenjene tržištu.

DIVLJA GRADNJA: Ambijentalna degradacija očekuje i Perazića Do u kome je još 1965. godine osnovano jedno od prvih vikend naselja na Crnogorskom primorju. Jedinstvene prirodne ljepote Perazića Dola 70-ih godina „otkrile”su poznate ličnosti političkog, kulturnog i javnog života Beograda. Sagrađene su 52 tipske vile za odmor, ukupne površine od oko 50 kvadrata, po projektima arhitekte Bojane Gaković. Utonule u gustu hrastovu šumu ove male kuće takve su većinom ostale do danas.
Oko 12 kuća kupili su ruski državljani. Kuću prvog vikendaša u Perazića dolu, glumca Dragutina Gute Dobričanina smještenu uz pješčanu plažu, kupio je i adaptirao Vesko Barović.

Zemljište na kome se vikendice nalaze, mala dvorišta i terase, nakon stečaja vlasnika, beogradske zadruge Komfor, pripalo je Opštini Budva. Tako se dogodilo da samo unutrašnjost vila pripada njihovim vlasnicima, dok su okućnice vlasništvo Opštine.
U Opštini je 2008. godine donijeta odluka da se vlasnicima omogući otkup zemljišta.
Nacrtom plana bilo je predviđeno formiranje urbanističkih parcela u naselju koje su trebale poslužiti kao osnov za svojinsku parcelaciju i prodaju zemlje vlasnicima objekata koji je koriste 45 godina kao dvorišta svojih kuća. Novim planom vrši se parcelacija po slobodnom nahođenju planera kojom su gotovo svi žitelji naselja nezadovoljni. Nekome se zemljište dodaje, nekome oduzima!
Predviđeno je i povećanje gabarita i spratnosti svake vikendice, ucrtavaju se nove kuće, nove saobraćajnice i garaže. Pored hotela As sa svojih 16 spratova i 20 novih hotelskih vila planiranih u brdu, ovo naselje gubi svoje kvalitete.
„Obrađivač plana firma Delprojekt nestručno je obavila posao, pa je na taj nacrt uloženo preko 50 prigovora građana. Da se ne radi o ‘prejakoj’ formulaciji svjedoči činjenica da je Reviziona komisija usvojila preko 90 odsto prigovora i naložila obrađivaču da izmijeni nacrt plana i unese sve uvažene primjedbe”, pojašnjava Perović.
On je kazao da je „plan urađen protivno pravilima struke i da se njime pojedini investitori stavljaju u povoljniji položaj.”

Sve prigovore mještana vlasnik Delprojekta, Senka Deletić uredno ignoriše iako je prema Zakonu o planiranju i uređenju prostora nosilac izrade plana dužan da ugradi predloge iz stručne ocjene Recenzione komisije!
U postupku donošenja planova u lokalnoj upravi u Budvi, oglušivanje o stavove stručne komisije redovna su praksa. Javne rasprave na kojima se planovi izlažu građanima na uvid obična su farsa. Šta će se i gdje graditi unaprijed je na nekim neformalnim mjestima odlučeno.

BANKADA NA DJELU: Biroi koji se bave izradom planova ucjenjuju građane i investitore na taj način što uslovljavaju ucrtavanje objekata zahtjevima da oni rade i idejne projekte za njih.
Planerske kuće koje „uređuju” prostor budvanske rivijere postale su biroi za zgrtanje novca. Ko odbije „saradnju” dobije probleme sa svojim nekretninama. Budvu idejno oblikuju i grade anonimni stručnjaci pristigli u pomenute biroe iz cijelog regiona.
Posao izrade planova i projektovanja miliona novih kvadrata na rivijeri, postala je veoma unosna industrija. Dio kolača ide službenicima državne i lokalne uprave.
Perazića do je ugrožen bespravnom gradnjom koja je posljednjih godina, uprkos gromoglasnoj kampanji Ministarstva za uređenje prostora, vidno napredovala.

Savjet Mjesne zajednice ukazuje na naselje koje bez dozvole za gradnju izvodi firma Bankada Mirka Baraća. Ono se izgledom, gabaritima i spratnošću ni na koji način ne uklapa u postojeći ambijent i nije u skladu sa planovima višeg reda.

Bankada je inače istorijski naziv za paštrovski narodni sud. Pod istim imenom djeluje i NVO Bankada, društvo za zaštitu Svetog Stefana. Konačno, jedna graditeljska firma koja dio tradicije i memorije ovoga kraja nosi u svom zaglavlju, nesmetano devastira dio Paštrovića.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo