Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve na oltar pohlepi moćnika

Objavljeno prije

na

Royal-Montenegro-Grand-Reso

Na sjednici parlamenta Budve zakazanoj za utorak, 20 oktobar, planirano je usvajanje šest novih urbanističkih planova kojima se postepeno privodi kraju ogroman posao betoniranja regije Reževića, najatraktivnijeg priobalnog područja Crne Gore. Sudeći po dosadašnjoj udarničkoj praksi odbornici će i ovog puta glatko usvojiti planove DUP Perazića do, zatim Urbanističke projekte turističkog kompleksa „Branica-Za Rijekom” , „Turističko naselje Skočiđevojka”, i tri Studije lokacije, naselja „Rijeka Reževići” i okolna sela „Katun-Gornje selo” i „Katun -Donje selo” . ŽRTVOVANJE: Jedinstvene prirodne vrijednosti Paštrovića ovim se planovima na početku 21. vijeka žrtvuju na oltar pohlepe graditeljskog lobija, organizovane grupe visokih državnih zvaničnika, lokalnih činovnika i planera te domaćih i stranih investitora.

Nova stambena naselja i takozvani turistički kompleksi nižu se jedan za drugim u gotovo svakoj uvali, rtu i svakoj plaži od Svetog Stefana do Petrovca. Izvodi se takozvano „peglanje obale”, betoniranje i uništavanje prirodnih osobenosti mediteranskog morskog pojasa koji na ovaj način postaje jednoličan i uniformisan.
Prvi put za posljednje tri godine koliko traje štancovanje planova za urbanizaciju budvanske rivijere, mještani jednog dijela opštine odlučili su da se suprotstave.
Savjet Mjesne zajednice Reževići donio je odluku da ne prihvati ni jedan od šest pomenutih urbanističkih planova. Na sastanku Savjeta MZ koji je održan u srijedu 14. oktobra, donijet je jednoglasan zaključak da se na predstojećoj sjednici Skupštine Opštine zahtijeva povlačenje predloženih planova iz skupštinske procedure i vraćanje na ponovnu izradu i usaglašavanje.

AMBIJENTALNA KATASTROFA: „Za naselje Perazića Do i Rijeku Reževića planovi su urađeni nestručno i nekvalitetno.
Ponuđena rješenja drastično narušavaju ambijentalne cjeline oba naselja u pogledu gustine naseljenosti i nisu usklađeni sa planovima višeg reda,” objašnjava za Monitor Slobodan Perović, koji je kao član Savjeta zadužen da na skupštinskom zasjedanju u utorak odbornicima obrazloži nezadovoljstvo mještana predlogom DUP-a Perazića do.

Za planove Rijeka Reževića i Skočiđevojka to će učiniti predsjednik Mjesne zajednice Dragan Vuković. „Jedna od najpoznatijih ambijentalnih sredina, selo Rijeka Reževići ponuđenim planom potpuno se uništava. Predviđena je gradnja predimenzioniranih objekata do šest spratova. U selu se planira izgradnja hotela na čiju su poziciju i veličinu mještani imali mnoge primjedbe”, kaže Perović.

Planskim rješenjima Adria Investa iz Budve drastično je povećana gustina naseljenosti u selu „što može biti posljedica konflikta interesa obrađivača plana”, piše jedan od mještana.
Članovi Savjeta MZ navode da Adrija Invest obavlja dvostruki posao, urbanističke obrade plana i projektovanja objekata. Rečeno je da su urbanisti ovog biroa istovremeno i projektanti hotela u Rijeci Reževića!?
Nije pošteđena ni mala seoska crkva u čijem je dvorištu ucrtana povelika vila, na seoskoj komunici, zemljištu koje je Opština ustupila nepoznatom vlasniku!
Beton će pritiskati i maslinjake oko manastira Reževići.
Na lokaciji bivšeg vojnog kompleksa Skočiđevojka u zoni morskog dobra, na samoj obali planirana je gradnja turističko-stambenog kompleksa sa oko 2000 kreveta u apartmanima, vilama i manjem hotelu sa 200 ležajeva.Ako se ima u vidu da čitav Petrovac ima oko 2.300 stanovnika može se pretpostaviti kakva se ekološka katastrofa ovom području priprema.
Imalo se razumijevanja za potrebe grupe investitora iz Egipta, Jordana, Maroka i firme Monte-Mena iz Podgorice, koji planiraju gradnju naselja pod nazivom Royal Montenegro Grand Resort, u kome glavni segment čine apartmani i vile namijenjene tržištu.

DIVLJA GRADNJA: Ambijentalna degradacija očekuje i Perazića Do u kome je još 1965. godine osnovano jedno od prvih vikend naselja na Crnogorskom primorju. Jedinstvene prirodne ljepote Perazića Dola 70-ih godina „otkrile”su poznate ličnosti političkog, kulturnog i javnog života Beograda. Sagrađene su 52 tipske vile za odmor, ukupne površine od oko 50 kvadrata, po projektima arhitekte Bojane Gaković. Utonule u gustu hrastovu šumu ove male kuće takve su većinom ostale do danas.
Oko 12 kuća kupili su ruski državljani. Kuću prvog vikendaša u Perazića dolu, glumca Dragutina Gute Dobričanina smještenu uz pješčanu plažu, kupio je i adaptirao Vesko Barović.

Zemljište na kome se vikendice nalaze, mala dvorišta i terase, nakon stečaja vlasnika, beogradske zadruge Komfor, pripalo je Opštini Budva. Tako se dogodilo da samo unutrašnjost vila pripada njihovim vlasnicima, dok su okućnice vlasništvo Opštine.
U Opštini je 2008. godine donijeta odluka da se vlasnicima omogući otkup zemljišta.
Nacrtom plana bilo je predviđeno formiranje urbanističkih parcela u naselju koje su trebale poslužiti kao osnov za svojinsku parcelaciju i prodaju zemlje vlasnicima objekata koji je koriste 45 godina kao dvorišta svojih kuća. Novim planom vrši se parcelacija po slobodnom nahođenju planera kojom su gotovo svi žitelji naselja nezadovoljni. Nekome se zemljište dodaje, nekome oduzima!
Predviđeno je i povećanje gabarita i spratnosti svake vikendice, ucrtavaju se nove kuće, nove saobraćajnice i garaže. Pored hotela As sa svojih 16 spratova i 20 novih hotelskih vila planiranih u brdu, ovo naselje gubi svoje kvalitete.
„Obrađivač plana firma Delprojekt nestručno je obavila posao, pa je na taj nacrt uloženo preko 50 prigovora građana. Da se ne radi o ‘prejakoj’ formulaciji svjedoči činjenica da je Reviziona komisija usvojila preko 90 odsto prigovora i naložila obrađivaču da izmijeni nacrt plana i unese sve uvažene primjedbe”, pojašnjava Perović.
On je kazao da je „plan urađen protivno pravilima struke i da se njime pojedini investitori stavljaju u povoljniji položaj.”

Sve prigovore mještana vlasnik Delprojekta, Senka Deletić uredno ignoriše iako je prema Zakonu o planiranju i uređenju prostora nosilac izrade plana dužan da ugradi predloge iz stručne ocjene Recenzione komisije!
U postupku donošenja planova u lokalnoj upravi u Budvi, oglušivanje o stavove stručne komisije redovna su praksa. Javne rasprave na kojima se planovi izlažu građanima na uvid obična su farsa. Šta će se i gdje graditi unaprijed je na nekim neformalnim mjestima odlučeno.

BANKADA NA DJELU: Biroi koji se bave izradom planova ucjenjuju građane i investitore na taj način što uslovljavaju ucrtavanje objekata zahtjevima da oni rade i idejne projekte za njih.
Planerske kuće koje „uređuju” prostor budvanske rivijere postale su biroi za zgrtanje novca. Ko odbije „saradnju” dobije probleme sa svojim nekretninama. Budvu idejno oblikuju i grade anonimni stručnjaci pristigli u pomenute biroe iz cijelog regiona.
Posao izrade planova i projektovanja miliona novih kvadrata na rivijeri, postala je veoma unosna industrija. Dio kolača ide službenicima državne i lokalne uprave.
Perazića do je ugrožen bespravnom gradnjom koja je posljednjih godina, uprkos gromoglasnoj kampanji Ministarstva za uređenje prostora, vidno napredovala.

Savjet Mjesne zajednice ukazuje na naselje koje bez dozvole za gradnju izvodi firma Bankada Mirka Baraća. Ono se izgledom, gabaritima i spratnošću ni na koji način ne uklapa u postojeći ambijent i nije u skladu sa planovima višeg reda.

Bankada je inače istorijski naziv za paštrovski narodni sud. Pod istim imenom djeluje i NVO Bankada, društvo za zaštitu Svetog Stefana. Konačno, jedna graditeljska firma koja dio tradicije i memorije ovoga kraja nosi u svom zaglavlju, nesmetano devastira dio Paštrovića.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo