Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve na oltar pohlepi moćnika

Objavljeno prije

na

Na sjednici parlamenta Budve zakazanoj za utorak, 20 oktobar, planirano je usvajanje šest novih urbanističkih planova kojima se postepeno privodi kraju ogroman posao betoniranja regije Reževića, najatraktivnijeg priobalnog područja Crne Gore. Sudeći po dosadašnjoj udarničkoj praksi odbornici će i ovog puta glatko usvojiti planove DUP Perazića do, zatim Urbanističke projekte turističkog kompleksa „Branica-Za Rijekom” , „Turističko naselje Skočiđevojka”, i tri Studije lokacije, naselja „Rijeka Reževići” i okolna sela „Katun-Gornje selo” i „Katun -Donje selo” . ŽRTVOVANJE: Jedinstvene prirodne vrijednosti Paštrovića ovim se planovima na početku 21. vijeka žrtvuju na oltar pohlepe graditeljskog lobija, organizovane grupe visokih državnih zvaničnika, lokalnih činovnika i planera te domaćih i stranih investitora.

Nova stambena naselja i takozvani turistički kompleksi nižu se jedan za drugim u gotovo svakoj uvali, rtu i svakoj plaži od Svetog Stefana do Petrovca. Izvodi se takozvano „peglanje obale”, betoniranje i uništavanje prirodnih osobenosti mediteranskog morskog pojasa koji na ovaj način postaje jednoličan i uniformisan.
Prvi put za posljednje tri godine koliko traje štancovanje planova za urbanizaciju budvanske rivijere, mještani jednog dijela opštine odlučili su da se suprotstave.
Savjet Mjesne zajednice Reževići donio je odluku da ne prihvati ni jedan od šest pomenutih urbanističkih planova. Na sastanku Savjeta MZ koji je održan u srijedu 14. oktobra, donijet je jednoglasan zaključak da se na predstojećoj sjednici Skupštine Opštine zahtijeva povlačenje predloženih planova iz skupštinske procedure i vraćanje na ponovnu izradu i usaglašavanje.

AMBIJENTALNA KATASTROFA: „Za naselje Perazića Do i Rijeku Reževića planovi su urađeni nestručno i nekvalitetno.
Ponuđena rješenja drastično narušavaju ambijentalne cjeline oba naselja u pogledu gustine naseljenosti i nisu usklađeni sa planovima višeg reda,” objašnjava za Monitor Slobodan Perović, koji je kao član Savjeta zadužen da na skupštinskom zasjedanju u utorak odbornicima obrazloži nezadovoljstvo mještana predlogom DUP-a Perazića do.

Za planove Rijeka Reževića i Skočiđevojka to će učiniti predsjednik Mjesne zajednice Dragan Vuković. „Jedna od najpoznatijih ambijentalnih sredina, selo Rijeka Reževići ponuđenim planom potpuno se uništava. Predviđena je gradnja predimenzioniranih objekata do šest spratova. U selu se planira izgradnja hotela na čiju su poziciju i veličinu mještani imali mnoge primjedbe”, kaže Perović.

Planskim rješenjima Adria Investa iz Budve drastično je povećana gustina naseljenosti u selu „što može biti posljedica konflikta interesa obrađivača plana”, piše jedan od mještana.
Članovi Savjeta MZ navode da Adrija Invest obavlja dvostruki posao, urbanističke obrade plana i projektovanja objekata. Rečeno je da su urbanisti ovog biroa istovremeno i projektanti hotela u Rijeci Reževića!?
Nije pošteđena ni mala seoska crkva u čijem je dvorištu ucrtana povelika vila, na seoskoj komunici, zemljištu koje je Opština ustupila nepoznatom vlasniku!
Beton će pritiskati i maslinjake oko manastira Reževići.
Na lokaciji bivšeg vojnog kompleksa Skočiđevojka u zoni morskog dobra, na samoj obali planirana je gradnja turističko-stambenog kompleksa sa oko 2000 kreveta u apartmanima, vilama i manjem hotelu sa 200 ležajeva.Ako se ima u vidu da čitav Petrovac ima oko 2.300 stanovnika može se pretpostaviti kakva se ekološka katastrofa ovom području priprema.
Imalo se razumijevanja za potrebe grupe investitora iz Egipta, Jordana, Maroka i firme Monte-Mena iz Podgorice, koji planiraju gradnju naselja pod nazivom Royal Montenegro Grand Resort, u kome glavni segment čine apartmani i vile namijenjene tržištu.

DIVLJA GRADNJA: Ambijentalna degradacija očekuje i Perazića Do u kome je još 1965. godine osnovano jedno od prvih vikend naselja na Crnogorskom primorju. Jedinstvene prirodne ljepote Perazića Dola 70-ih godina „otkrile”su poznate ličnosti političkog, kulturnog i javnog života Beograda. Sagrađene su 52 tipske vile za odmor, ukupne površine od oko 50 kvadrata, po projektima arhitekte Bojane Gaković. Utonule u gustu hrastovu šumu ove male kuće takve su većinom ostale do danas.
Oko 12 kuća kupili su ruski državljani. Kuću prvog vikendaša u Perazića dolu, glumca Dragutina Gute Dobričanina smještenu uz pješčanu plažu, kupio je i adaptirao Vesko Barović.

Zemljište na kome se vikendice nalaze, mala dvorišta i terase, nakon stečaja vlasnika, beogradske zadruge Komfor, pripalo je Opštini Budva. Tako se dogodilo da samo unutrašnjost vila pripada njihovim vlasnicima, dok su okućnice vlasništvo Opštine.
U Opštini je 2008. godine donijeta odluka da se vlasnicima omogući otkup zemljišta.
Nacrtom plana bilo je predviđeno formiranje urbanističkih parcela u naselju koje su trebale poslužiti kao osnov za svojinsku parcelaciju i prodaju zemlje vlasnicima objekata koji je koriste 45 godina kao dvorišta svojih kuća. Novim planom vrši se parcelacija po slobodnom nahođenju planera kojom su gotovo svi žitelji naselja nezadovoljni. Nekome se zemljište dodaje, nekome oduzima!
Predviđeno je i povećanje gabarita i spratnosti svake vikendice, ucrtavaju se nove kuće, nove saobraćajnice i garaže. Pored hotela As sa svojih 16 spratova i 20 novih hotelskih vila planiranih u brdu, ovo naselje gubi svoje kvalitete.
„Obrađivač plana firma Delprojekt nestručno je obavila posao, pa je na taj nacrt uloženo preko 50 prigovora građana. Da se ne radi o ‘prejakoj’ formulaciji svjedoči činjenica da je Reviziona komisija usvojila preko 90 odsto prigovora i naložila obrađivaču da izmijeni nacrt plana i unese sve uvažene primjedbe”, pojašnjava Perović.
On je kazao da je „plan urađen protivno pravilima struke i da se njime pojedini investitori stavljaju u povoljniji položaj.”

Sve prigovore mještana vlasnik Delprojekta, Senka Deletić uredno ignoriše iako je prema Zakonu o planiranju i uređenju prostora nosilac izrade plana dužan da ugradi predloge iz stručne ocjene Recenzione komisije!
U postupku donošenja planova u lokalnoj upravi u Budvi, oglušivanje o stavove stručne komisije redovna su praksa. Javne rasprave na kojima se planovi izlažu građanima na uvid obična su farsa. Šta će se i gdje graditi unaprijed je na nekim neformalnim mjestima odlučeno.

BANKADA NA DJELU: Biroi koji se bave izradom planova ucjenjuju građane i investitore na taj način što uslovljavaju ucrtavanje objekata zahtjevima da oni rade i idejne projekte za njih.
Planerske kuće koje „uređuju” prostor budvanske rivijere postale su biroi za zgrtanje novca. Ko odbije „saradnju” dobije probleme sa svojim nekretninama. Budvu idejno oblikuju i grade anonimni stručnjaci pristigli u pomenute biroe iz cijelog regiona.
Posao izrade planova i projektovanja miliona novih kvadrata na rivijeri, postala je veoma unosna industrija. Dio kolača ide službenicima državne i lokalne uprave.
Perazića do je ugrožen bespravnom gradnjom koja je posljednjih godina, uprkos gromoglasnoj kampanji Ministarstva za uređenje prostora, vidno napredovala.

Savjet Mjesne zajednice ukazuje na naselje koje bez dozvole za gradnju izvodi firma Bankada Mirka Baraća. Ono se izgledom, gabaritima i spratnošću ni na koji način ne uklapa u postojeći ambijent i nije u skladu sa planovima višeg reda.

Bankada je inače istorijski naziv za paštrovski narodni sud. Pod istim imenom djeluje i NVO Bankada, društvo za zaštitu Svetog Stefana. Konačno, jedna graditeljska firma koja dio tradicije i memorije ovoga kraja nosi u svom zaglavlju, nesmetano devastira dio Paštrovića.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo