Povežite se sa nama

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, DIREKTORICA NVO CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Prekinuti opoziciono nadgornjavanje

Objavljeno prije

na

MONITOR: Čime objašnjavate apsolutnu pobjedu DPS-a na prošlonedjeljnim izborima u Tivtu? Je li ih opet DPS pokrao?
ULJAREVIĆ: Pitanje izbornih manipulacija ima više nivoa, ali ne može se svaki poraz opozicije svesti ni na taj okvir. Važno je ukazivati na nespornu, kontinuiranu i razrađenu zloupotrebu državih resursa od strane DPS-a. I u razvijenim demokratijama vlast ima početnu prednost, ali u našem slučaju to je sistemska prednost koju opozicione strukture još ne mogu da spriječe ili ograniče u potrebnoj mjeri. No, tu dolazimo do izazova izgradnje kapaciteta opozicionih subjekata, koji je postao hroničan. Osim neprepoznavanja važnosti izgradnje partijske infrastrukture (uz rijetke izuzetke), imamo deficit strateškog planiranja i promišljanja, a posljedično i značajno rasipanje glasova koje ide u prilog DPS-u. Konačno, Tivat nije Crna Gora, odnosno to je opština u kojoj se daleko bolje živi nego u većini drugih crnogorskih opština, a samim tim birači ne percipiraju na isti način štetne posljedice vlasti DPS-a. U svakom slučaju, Tivat je lekcija koja može biti dobar putokaz opoziciji na državnom nivou.

MONITOR: Šta su sve pokazali ovi izbori kad je riječ o DPS-u i ostalim partijama koje su na njima učestvovale?
ULJAREVIĆ: DPS je jednostavno supstituisao svoje satelitske partije, koje sve više koristi kao politički kolateral.

MONITOR: Dio opozicije i NVO tvrde da je izbore pratio ogroman broj grešaka posebno u vezi sa elektronskom identifikacijom birača i da taj sistem nije pripremljen za upotrebu na parlamentarnim izborima, iako Opštinska izborna komisija Tivat i Državna izborna komisija tvrde da je elektronska identifikacija dobro funkcionisala?
ULJAREVIĆ: Problemi sa elektronskom identifikacijom su očigledni i odraz su poslovično loših državnih evidencija. Ova činjenica je jedna od ključnih osnova zloupotrebe i upitnosti legitimiteta izbornog procesa. Ne vidim da se na tome dovoljno radilo, pa u Crnoj Gori kao jednom od najmanjih državnih sistema na svijetu, imamo permanentni problem sa tačnošću svih zvaničnih evidencija.

MONITOR: Jesu li ovi izbori pokazali da je DPS uprkos svemu sačuvao svoje mehanizme za krađu izbora?
ULJAREVIĆ: DPS je sačuvao simbiozu sa državnim institucijama, a dok je to tako izbori ne mogu imati potrebni legitimitet. Možemo mi to zvati zloupotrebom, krađom, kako god, ali u suštini to je neprirodno stanje za društvo koje želi da razvija funkcionalnu demokratiju kao punopravna članica EU.

MONITOR: Šta je po Vašem mišljenju najbitnije uraditi da bi predstojeći parlamentarni izbori bili demokratski i pošteni?
ULJAREVIĆ: Opozicija generalno mora promijeniti pristup, biti mnogo proaktivnija, dosljednija, strateški umjesto taktički orijentisana, fokusiranija na kritiku DPS-a umjesto međusobnih nadgornjavanja. Dodatno, vjerujem da je jako važno da opozicija ima neupitan vrijednosni izraz koji je preporučuje biračima kao bolji izbor od DPS. Onaj dio opozicije koji potpisuje sporazum sa vlastima mora ponuditi svoj najbolji tim, kredibilne, stručne i rezistentne ljude koji mogu ,,protresti” institucije namećući neophodnost pune transparentnosti rada izvršne vlasti, ali i pokazujući da vlast može imati lice pristojnosti i profesionalnosti, nasuprot postojećoj bahatosti.

Pored ograničavanja zloupotrebe resursa od strane vlasti, opozicija mora dobro i što prije procijeniti najbolji način izlaska na izbore odnosno u kojoj mjeri i ko sa kim može ići na zajedničku izbornu listu a da to ima sinergetski efekat, i već shodno tim odlukama ući u izbornu kampanju.

MONITOR: Kako komentarišete lex specialis – poseban zakon o implementaciji sporazuma o stvaranju slobodnih i fer izbora između DPS-a i dijela opozicije?
ULJAREVIĆ: Lex specialis, kao i pregovori koji su mu prethodili, su priznanje DPS-a da postojeći sistem ne funkcioniše, ali ne i garancija opoziciji da može samo kroz ovaj proces da ga promijeni. Naime, lex specialis je nužan pravni mehanizam za primjenu sporazuma, ali ne bi bilo dobro da se on pretvori u svoju suprotnost, odnosno da umjesto doprinosa relaksiranju državnih institucija od neprimjerenog političkog uticaja postane jedan od stubova jačanja ovih negativnih tendencija.

Mislim da je sporazum mogao imati određena rješenja koja bi mogla da se primijene i kroz postojeći normativni okvir, a samim tim bi se manje toga moralo urediti lex specialisom.

Svakako ovu rizičnu političku akciju mora pratiti i jasna i jaka politička ponuda građanske opozicije, i u tom kontekstu bih podsjetila na riječi jednog od očeva EU, Žan Monea, koji je ocijenio: ,,Ništa se ne stvara bez ljudi i ništa ne traje bez institucija”.

MONITOR: Neki pravni eksperti upozoravaju da će taj politički dogovor biti jači od zakona i Ustava?
ULJAREVIĆ: Lex specialis je po definiciji jači od zakona i donosi se da bi zaštitio načela Ustava, u konkretnom slučaju pravo građana da slobodno biraju, kao i pravo da građani budu nesporni nosioci suvereniteta. Treba istaći da lex specialis ima privremeni karakter, nakon čega se pravni sistem vraća u okrilje redovnog zakonodavstva. Ali, nas treba da brine druga stvar: da li će se kroz primjenu tog posebnog zakona ostvariti zaštita javnog interesa i doći do fer i slobodnih izbora?

MONITOR: Demokratski front najavljuju nastavak protesta…
ULJAREVIĆ: To je njihovo pravo i procjena da će na taj način ojačati svoju političku poziciju.

RTCG je neupitno pristrasan

MONITOR: Uloga medija je vrlo bitna u predizbornim kampanjama. Nedavno je pod pritiskom dijela opozicije ostavku podnijela direktorica TVCG. Da li je to dovoljno i za promjenu uređivačke politike i da javni servis zaista postane javni servis?
ULJAREVIĆ: Naravno da nije. Informativni program RTCG je neupitno pristrasan, privržen ne javnom nego partikularnom interesu, i kao takav se dugo i pažljivo gradio, a samim tim ne može se lako i brzo promijeniti. Pitanje je i ko je od stručnih ljudi sa integritetom spreman da uđe u tu kuću i posveti se usmjeravanju RTCG ka principima istinskog javnog servisa i kako na dugi rok obezbijediti da RTCG bude onaj javni servis od čijih ozbiljnih i provokativnih pitanja će se plašiti donosioci odluka, u kojem će se čuti različita mišljenja a koji neće služiti za obračune sa neistomišljenicima i kreiranje paralelne realnosti.

Gušenje kritičke svijesti na UCG

MONITOR: Kad je riječ o aktivnostima CGO ne mogu se zaobići aktuelna dešavanja na Univerzitetu Crne Gore. Šta se tamo zbiva?
ULJAREVIĆ: Nova rektorka je od početka svog mandata uradila dvije dobre stvari: uhvatila se u koštac sa problemom duplog zapošljavanja i UCG je izradio analizu stanja koja je potvrdila brojne probleme na koje je CGO godinama ukazivao, i to u daleko većem obimu nego što smo mi to znali ili mogli pretpostaviti iako smo bili žestoko napadani i zbog ukazivanja na taj ,,vrh ledenog brijega”.

Nažalost, tu moram staviti tačku na ono što je vrijedno hvale. Nakon toga slijedi dosad neviđeno gušenje ionako slabašnih naznaka kritičke svijesti na UCG, snižavanje nivoa transparentnosti, kabinetska odlučivanja o ključnim pravcima razvoja UCG bez sadržajne akademske rasprave, kreiranje prostora za konkurenciju a na štetu UCG i stavljanje pod tepih svih problema koji otvaraju pitanje odgovornosti onih ljudi na UCG koji imaju veze sa (ne)formalnim centrima moći. Tako, na primjer, imamo, u zvaničnom dokumentu UCG, utvrđeni dug UCG od 25 miliona eura i interne revizorske izvještaje koji ukazuju na brojne nezakonitosti u trošenju novca, ali to ne služi kao sredstvo za procesuiranja odgovornih i saniranje štete već kao sredstvo internih nagodbi i ucjena. Dalje, ćutanje organa UCG i Pravnog fakulteta o slučaju Rakočević je odlično ogledalo ispraznosti reformi za koje se rukovodstvo UCG deklarativno zalaže.

Crnogorskom, kao i svakom društvu, su potrebni profesori sa slobodnim duhom koji čvrsto stoje u odbrani građanskih načela i profesionalne etike. Snažan je utisak da oni danas ne žive u UCG ili mi kao zainteresovani građani ne možemo da ih vidimo, jer su se dobro sakrili radi nekih sitnih interesa. I time oni sami sebi brišu pravo da se zovu dijelom čestite akademske zajednice koja može doprinijeti bilo kojem reformskom procesu u društvu.

Jako bih voljela da se prevarim u ovoj ocjeni, ali nažalost to tako izgleda danas ne samo meni nego i brojnim građanima koji sve više percipiraju, ali i iskustveno doživljavaju korupciju u visokom obrazovanju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDIMIR MUGOŠA, FARMER I BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE: To što imamo brzo će nestati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna vlast osudila je crnogorsku poljoprivredu na smrt, a aktuelni ministar poljoprivrede, gospodin Stijović, formirao je streljački vod

 

MONITOR: Jedan ste od učesnika protesta poljoprivrednika. Ministar Aleksandar Stijović kaže „pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“. Evo prilike da razjasnite tu „dilemu“.

MUGOŠA: Bezprimjerno je takvo ponašanje ministra prema ljudima od čijeg rada živi i zbog kojih postoji. Ako ministar ne zna ko su 70 najvećih farmera u Crnoj Gori koji imaju farme od 50 do 200 grla, onda smo svi u velikom problemu. Ovi ljudi su prije svega dobri domaćini, pripadnici svih vjera, nacija i partija, koji imaju dovoljno građanske svijesti, hrabrosti i odgovornosti da iznesu stavove i brane svoje i državne interese. To su ljudi koji su spremni na danonoćan rad da bi obezbijedili sebi i svojim porodicama egzistenciju a građanima kvalitetnu hranu.

Ako bismo govorili brojkama: to su vlasnici nekoliko hiljada najkvalitetnijih muznih grla u Crnoj Gori koji proizvode više od 50 odsto mlijeka koje se predaje mljekarama. Da je izašao jedan čovjek da protestuje trebao je biti uvažen  i primljen na razgovor. Nijesmo mi bravi da nas neko sa prozora prebrojava.

Nas povezuje domaćinsko razmišljanje i zajednički problem. Tražimo od države pomoć da preživimo ovu tešku situaciju a da onda sa institucijama pokušamo naći bolji model agrarne politike. Mi na to imamo pravo a država obavezu. Ne postoji niti jedan zakonski osnov da nam se ne izađe u susret, postoji samo nedostatak volje, znanja i razumijevanja. Bahato ponašanje ministra, njegovih saradnika i premijera su dodatno zakomplikovali situaciju, pa su naši zahtjevi sada radikalizovani i tražimo ostavku ministra Stijovića.

MONITOR: Ministar kaže da ne mogu ispuniti vaše zahtjeve pošto za to treba previše novca. Šta dalje? 

MUGOŠA: Kada nešto nećete onda je lako naći razloge. Poljoprivreda je izuzeta iz Zakona o kontroli državne pomoći što znači da država može pomoći a da pri tome ne krši niti jedan zakon ili međunarodni sporazum (STO, CEFTA). Sve evropske države su pomogle svojim poljoprivrednicima, osim naša.

Mi smo u martu tražili pomoć od pet euro centi po litru i na te naše zahtjeve ministar nije odgovorio, iako su naše kalkulacije govorile da je za to potrebno oko 1,5 miliona. Na posljednjem protestu mi smo preformulisali naše zahtjeve ali je suština ostala ista.

Dobrom argumentacijom na Vladi ta sredstva bi bila obezbijeđena kao što su data mnogim drugim djelatnostima u iznosu od preko 160 miliona. Za nas nema dva miliona iako smo strateška privredna grana.

MONITOR: Zašto u resornom Ministarstvu nemaju sluha za vaše probleme? 

MUGOŠA: Ministar ne zna, a nema ko da mu objasni, kako stvari stoje u ovom sektoru. Kako se, recimo,  kalkuliše cijena mlijeka: troškovi hrane su 65 odsto a onda dolaze troškovi energije, sredstava za higijenu, amortizacija, oprema stada, sitni alat , veterinarske usluge i , konačno, radna snaga.

Ministar neznaveno izvodi računicu da krava svaki dan daje dvadeset litara mlijeka i ispade sve sjajno. Naravno to nije tako. U periodu „pika laktacije“ lako je poslovati sa dobitkom ali što raditi kada se krava ne muze, a to je 50 do 70 dana u godini. Krava za života u dobrim uslovima da 20.000 litara mlijeka. Njena vrijednost na početku je preko 2.000 a na kraju vijeka 500 eura, pod uslovom da ne ugine i da je debela. Kada ovu razliku podijelimo na prinos mlijeka, pokazuje se da u cijenu koštanja mlijeka amortizacija stada učestvuje sa 7,5 centi po litru. A gdje je sve ostalo?

Svakoga ko hoće da se bavi poljoprivredom treba držati kao malo vode na dlanu. To je EU prepoznala i izdvaja polovinu budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ta informacija još nije stigla do naših vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo