Povežite se sa nama

MONITORING

Dar starom neznancu

Objavljeno prije

na

Kreditni aranžman između Prve banke Aca Đukanovića i pljevaljske Mat Compani čiji je osnivač Duško Šarić, a čije je detalje Monitor objelodanio u prošlom broju, bio je nezakonit. To je potvrdio i dopis koji smo dobili od PR službe Centralne banke Crne Gore, kao odgovor na našu molbu da prokomentarišu činjenice o spornom kreditu. ,,Kako je u više navrata menadžment Prve banke javno saopštavao da je Centralna banka zabranila Banci obavljanje kreditnih aktivnosti, potvrđujemo tačnost predmetne informacije”, stoji u (pre)kratkom odgovoru CBCG. Podsjetimo, u Registar zaloga Privrednog suda u Podgorici 7. novembra 2008. godine upisana je zaloga vrijedna 5,35 miliona eura koju je Prva banka primila od Mat Compani, kao obezbjeđenje za odobreni kredit. Problem je što je CBCG petnaestak dana ranije (mediji su o tome izvjestili 22. oktobra) Prvoj banci privremeno zamrznula sve kreditne aktivnosti kako bi preduprijedila eskalaciju problema u njenom poslovanju. Ta zabrana nije spriječila tadašnjeg Generalnog direktora Prve banke Velimira Bogdanovića da Privrednom sudu podnese prijavu o zalozi koja, prema bankarskim pravilima, prethodi isplati odobrenog kredita.

Dakle, u najboljem slučaju, Prva banka je prekršila rješenje CBCG i isplatila kredit nakon što joj je regulator poslovanja na crnogorskom finansijskom tržištu to zabranio.

Činjenica je, međutim, da banka u većinskom vlasništvu braće Aca i Mila Đukanovića u novembru 2008. godine nije imala novca ni za radovne isplate sa tekućih računa svojih klijenata, a kamoli za njihovo kreditiranje. Tada su uveliko trajale pripreme terena kojima je omogućena direktna vladina pomoć Prvoj banci od 44 miliona eura.

Zato se logičnijom čini pretpostavka da se novembarskim upisom zaloge samo rješavao problem nedostatka neophodne dokumentacije koja je morala pratiti ranije odobreni i isplaćeni kredit. Praksa da se povlašćeni klijenti finansiraju bez adekvatnog obezbjeđenja kredita nije bila osobenost Prve banke, ali se pokazalo da su oni u ovakve poslove ulazili sa najmanje opreza ili sa najvećim apetitom što ih je, krajem 2008. godine, dovelo pred kolaps.

Tu se otvara prostor za brojne dileme. Teško da bi bilo ko neznancu dao kredit bez valjanog obezbjeđenja. Znači da je Duško Šarić među ljudima koji su odlučivali o kreditnom zahtijevu Mat Compani imao nekoga ko mu je vjerovao na riječ. A, ako vjerujemo premijeru Milu Đukanoviću, taj neko nije bio najveći akcionar Prve banke njegov brat Aco, pošto se njih dvojica (Duško i Aco) ne poznaju.

Ko je onda? Ovo pitanje je mnogo više od puke radoznalosti.

CBCG je prije više od 14 mjeseci, 11.decembra 2008. godine, Vrhovnom državnom tužiocu ,,ukazala na postojanje osnova sumnje da su odgovorna lica u Prvoj banci, nezakonitim postupanjem, ugrozila prava svojih deponenata i povjerilaca”. Uz tu informaciju je dostavljen i određeni broj materijalnih dokaza, potvrdila je Ranka Čarapić u januaru sljedeće godine, objašnjavajući kako je predmet sa uputstvom dostavila Specijalnom odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije.

,,Postupajući po dobijenom uputstvu, Odjeljenje je pokrenulo postupak za prikupljanje potrebnih obavještenja radi utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti odgovornih u Prvoj banci”, saopštila je Čarapićeva. Od tada do danas, duže od godinu dana, o ovom predmetu nema ni jedne jedine riječi. Izuzev nezvaničnih informacija da je postupak obustavljen zbog ,,nedostatka dokaza”.

Nije da se nije imalo šta ispitivati i provjeravati. Prema svemu što smo, evo tri mjeseca bili u prilici da čujemo i pročitamo o Dušku Šariću i njegovoj poslovnoj imperiji, lako je zaključiti da je novac posljednja stvar na svijetu koja je mogla nedostajati pljevaljskom biznismenu. Čemu onda kredit iz Prve banke?

Nebojša Medojević nema dileme. U pitanju je pranje novca. ,,Ogromni priliv gotovine koji je stizao bilo je potrebno oprati i integrisati u finansijski sistem, a to je u Crnoj Gori bilo veoma jednostavno i ogromne količine gotovine su deponovane u komercijalnim bankama”, kaže Medojević. ,,Najviše je deponovano u Prvoj banci, za koju postoje indicije da je osnovana, ne da bude standardna komercijalna banka, već da se preko nje opere gotovina od trgovine kokainom, kao i novac ruske mafije”. Uz to, Medojević dodaje da bi “ozbiljnija istraga” brzo pokazala da su i neke druge banke sa inostranim vlasništvom bile spremne da otvore svoje sefove za gotovinu koja je stizala od prodaje narkotika.

Uprava za sprječavanje pranja novca ostala je bez odgovora na ,,bačenu rukavicu”. Ili tamo smatraju da je sasvim dovoljno to što jednom, dva puta godišnje izvijeste da su na ozbiljnom putu da prekinu višemilionsku operaciju pranja novca. I istovremeno nas izvijeste da su na slučaj o kome su pričali prošli put stavili oznaku ,,pratiti dalje”.

Sumnje o pranju novca potvrdio je, nehotično, i izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun. On se u pismu članovima Savjeta CBCG koje je prenio Dan požalio na Ljubišu Krgovića spočitavajući mu da je, zbog ličnog animoziteta, spriječio Prvu da zaradi u poslu bez trunke rizika: ,,Zato se jako čudimo kada nam CBCG zabranjuje da kreditiramo lica koja kao sredstvo obezbjeđenja nude keš – kolateral”, stoji u Drecunovom pismu.

Ako neko ne razumije o čemu se radi: U Prvoj banci se, dakle, pojavio klijent sa molbom da mu banka odobri kredit od, recimo, pet miliona eura. Kao garanciju da će ga vratiti, on nudi – pet miliona eura koje se nalaze na njegovom računu ili u torbi u njegovom krilu. I, onda je Krgović pokvario posao. A sve je bilo u najboljem redu, izuzev male dileme: zašto bi čovjek založio svoj novac kako bi od banke dobio isto toliko, uz obavezu da joj plaća kamatu?

Da se vratimo na početak ove priče: To što se njihovi vlasnici ne poznaju nije spriječilo Prvu banku i Mat Compani da uđu u višemilionske poslove. A i zašto bi? Jedna od osnovnih preporuka FATF-a (Radna grupa za finansijsku akciju G-8) namijenjena bankarima širom svijeta u borbi protiv pranja novca glasi: ,,upoznajte svoju mušteriju”.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo