Povežite se sa nama

MONITORING

Čvor do čvora

Objavljeno prije

na

djukanovic-berluskoni

Crna Gora je opet na pragu bogatije i srećnije budućnosti. O tome svjedoče televizijski snimci srdačnog susreta predsjednika italijanske i crnogorske vlade. Silvio Berluskoni i Milo Đukanović, u društvu ministara ekonomija Klaudia Skajola i Branka Vujovića, potpisali su u Rimu strateški sporazum o saradnji, kojim je predviđena gradnja energetskog kabla koji će, čusmo, Crnu Goru pretvoriti u energetsko čvorište. Nakon što nam je obećavano da ćemo postati ekološko, turističko, of-šor pa i poljoprivredno čudo – sada nam se smiješi i energetska budućnost. OBEĆANJA: Ugovor o gradnji kabla procijenjen je na 720 miliona eura. Biće to podmorski kabl dužine 300 kilometara koji će povezati Tivat i Peskaru – električnom energijom. Ugovor predviđa i postavljanje 100 kilometara kabla na kopnu, koji bi električnu energiju odvodio do razvodne mreže. Italijanski ministar Skajola pojasnio je da italijanska Vlada već ima spremnih pet milijardi eura za investiranje u energetske projekte u Crnoj Gori. Našu je zemlju nazvao – strateškim partnerom Italije za cijelu oblast zapadnog Balkana. Ni Đukanović nije krio zadovoljstvo.

No, iz MANS- a upozoravaju da je Đukanović, prije nego što je pružio ruku Berluskoniju, morao obratiti pažnju na nekoliko detalja.

,,Zaključenju ovog posla nije prethodila bilo kakva rasprava u Crnoj Gori, ili makar tender” podsjeća u razgovoru za Monitor Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a.

Podvodni kabl od Italije do Crne Gore ne pominje se u ovdašnjim zvaničnim dokumentima. ,,U Strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine, nema ni pomena o ovom projektu, dok se kao jedini prekogranični projekat navodi izgradnja dalekovoda od Podgorice do Elbasana u Albaniji”, pojašnjava Milovac.

Slično je i s planskom dokumentacijom, koja bi trebala da prethodi početku posla. ,,Famoznog kabla nema ni u Prostornom planu Crne Gore, niti u Prostornom Planu Morsko Dobro”, tvrdi Milovac i objašnjava kako bi ovaj projekat shodno svojoj veličini, trebao da bude predviđen ovim dokumentima.

Kada je krajem januara gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš upitan gdje će, tačno, biti kabl, nije znao. Sve što se tada u Opštini Tivat znalo, i to nezvanično, ,,naredba je iz Podgorice da se u plansku dokumentaciju ucrta priključak na podmorski kabl” i to na uskom dijelu tivatske obale otvorenog mora u Krtolima. Obrazloženje nadležnih u Vladi Crne Gore za takav zahtjev bilo je da „Tivat upravo radi novi PUP, pa je to prava prilika da se ovdje brzo ucrta konekcija za podmorski elektrokabl s Italijom”. Nacrt PUP-a Tivta, koji je jesenas bio na javnoj raspravi, nije predviđao izgradnju bilo kakvog sličnog elektroenergetskog postrojenja u Krtolima. Prije nego se on promijeni, trebalo bi taj isti kabl ucrtati i u Plan Morskog dobra i Prostorni plan Crne Gore. To je dosta posla.

PRVI VIZIONAR: Potpisivanjem sporazuma o gradnji kabla, premijer je, tvrdi Milovac, predvidio da će doći do promjena prostornih planova Crne Gore, Morskog dobra i Opštine Tivat, te da će nalazi strateške procjene uticaja na životnu sredinu biti pozitivni.

,,Premijer je, vizionarski predvidio i da će javne rasprave za promjenu svih pomenutih dokumenata proći bez problema, da građani neće imati komentara, te da će Vlada, odnosno parlament bez riječi usvojiti sve planove. Sve ovo je premijer predskazao, čim je stavio svoj potpis na odluku da se radi podvodni kabl s Italijanima. Postavlja se pitanje da li će ovo biti još jedna odluka u nizu donijetih bez učešća građana Crne Gore”, upozorava Milovac.

ČIJA JE NAŠA STRUJA: Nepostojanje kabla u planskoj dokumentaciji samo je jedan od problema ovog istorijskog poduhvata. Čija će struja koja će ići k Italiji biti, ko će od tog posla zarađivati, kolika je stvarna korist Crne Gore, da li je aranžman s Italijanima razlog zašto Vlada srlja u izgradnju hidroelektrana na Morači bez valjanje dokumentacije….

,,Sada je izvjesno da je Đukanović ranije s Berluskonijem pripremio predaju i Elektroprivrede, ali i našeg elektroenergetskog potencijala. Zbog toga vlast odbija već dvije i po godine da naš predlog Zakona o revitalizaciji i privatizaciji Elektroprivrede uvrsti u dnevni red parlamenta. Činjenica je da je 13. oktobra 2008. tajno potpisan protokol između Vlade Italije i Crne Gore o postavljanju energetskog kabla i ulaganju pet milijardi eura. Tada je i dogovoreno da se otkupi veći dio akcija Elektroprivrede i da se uđe u izgradnju hidroelektrana na Morači i Pivi i termo bloka dva u Pljevljima”, tvrdi prof. dr Branko Radulović potpredsjednik Pokreta za promijene.

On pojašnjava kako Italiji odgovaraju ovi aranžmani jer ima veliki energetski deficit koji na jugu Italije dostiže i 70 odsto. ,,No, ovakvi aranžmani Vlade Crne Gore nama će donijeti dalekosežne negativne posljedice. Dovodi se u pitanje održivi razvoj za koji se Crna Gora odlučila, punjenje budžeta, podrška malim i srednjim preduzećima, standard građana…”, objašnjava Radulović. ,,Građani su počeli da snose posljedice vladinih energetskih poslova. Dolaze nam na naplatu enormni računi za struju uz apsurdno obrazloženje da onaj koji plaća treba da plati i za one koji ne plaćaju, i za one koji bi trebali da plaćaju cijenu električne energije daleko ispod tržišne (KAP, Željezara) . I sve to u trenutku kada je budžet neodrživ”.

ŠTETAN UGOVOR: On tvrdi da je ovo dokaz koliko je štetan ugovor s italijanskom A2A. ,,Oni ne obezbjeđuju povećanje proizvodnje i poboljšanje distribucije – već samo stepen naplate. Posljednja posjeta Đukanovića Berluskoniju sigurno je bila u funkciji realizacije paklenog plana koji je potpisan 2008. “.

Radulović naglašava kako je suštinsko pitanje – da li ćemo mi kroz kabl izvoziti viškove naše struje po tržišnim uslovima, a budžet imati profit od toga posla, ili će kroz kabl Italijani izvoziti crnogorsku struju i uzimati profit bez obzira na to da li ćemo mi imati ili ne – struju.

Sada je jasnije i zašto crnogorska Vlade žuri da ozvaniči početak gradnje hidroelektrana na Morači. ,,Iako nema ni stručnog, ni političkog konsenzusa oko izgradnje tih hidroelektrana – vlast hita da uđe u taj posao iz nekoliko razloga. Prvi razlog je Đukanovićeva italijanska prošlost, a drugi je – što im se žuri da što prije nešto novca kapne u budžet. Ne razmišljaju o tome da je zarada od hidrocentrala koje radi strani investitor minorna, kratkoročna i vrlo ograničena a pri tom se rizikuje narušavanje prostora, životne sredine, zaboravlja se problem seizmike, zaobilazi priča o isplativosti…”

Radulović tvrdi da ovaj režim uporno gura što hitniju gradnju hidroelektrana na Morači jer je to njihovo – biti ili ne biti i dio velikog plana rasprodaje energije i energetskih potencijala. ,,Slaba će to biti zarada ako Vlada istraje na ovim projektima. Mi ćemo biti kolonija koja nakon trupaca i ingota izvozi i električnu energiju a od toga nema ništa osim kratkoročnih efekata”. Valja priznati: bar tu je naša Vlada dosljedna.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo