Povežite se sa nama

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Veting kao rješenje

Objavljeno prije

na

Reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori

 

MONITOR: Kako komentarišete objavljene prepiske izmedju direktorice ASK Jelene Perović i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice?

MILOVAC: Mislim da je prepiska između Perović i Medenice pokazala kako je posljednjih decenija izgledao modus operandi crnogorskog pravosuđa, i sasvim sam siguran da tadašnja predsjednica cetinjskog Osnovnog suda nije bila jedina koja je na takav način tražila smjernice i nudila podršku bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Na stranu groteskni udvornički odnos koji je ispoljila Perović, komunikacija je pokazala koja količina moći i uticaja je bila u rukama Vesne Medenice i na koji način je ona manifestovana.

MANS je i ranije ukazivao da reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori. Sve dok svaka od tih relacija ne bude detaljno ispitana, mi kao građani imamo pravo da sumnjamo da je pravosuđe i dalje u rukama onih koji se sumnjiče za saradnju sa kriminalnim klanovima. U ovom konkretnom slučaju MANS je već pozvao Specijalno državno tužilaštvo da formira predmet i ispita ne samo komunikaciju između Perović i Medenice, već prije svega kakve posljedice je ona imala na profesionalni integritet i odluke koje je Perović donosila u cetinjskom sudu, ali i kasnije sa mjesta direktorice Agencije za sprječavanje korupcije.

MONITOR:Da li vas iznenadjuje odnos Perović prema Medenici, koji bivša predsjednica Vrhovnog suda u porukama definiše „savjesnim“?

MILOVAC: Svjedočimo potpuno iskrivljenom sistemu vrijednosti koji je uspostavio prethodni režim na svim nivoima, pa i u pravosuđu. “Savjesno postupanje” u percepciji takozvanih vojnika bivše vlasti, kakva je Vesne Medenica, pretpostavlja gaženje procedura i zarobljavanje institucija i koncetraciju neograničene moći odlučivanja u rukama jedne osobe. Takav odnos prema integritetu nosilaca pravosudne funkcije je nešto što je “njegovano” i podsticano decenijama i sasvim moguće je postalo sastavni dio jedne potpuno izokrenute profesionalne etike.

Hijerarhija koja je postavljena na način da se lojalnost kultu ličnosti koji je Medenica uspostavila prepoznaje kao “savjesno postupanje”, najviše liči onima koje možemo da vidimo kada su u pitanju strukture organizovanog kriminala. Ovo je posebno problematično ako pretpostavimo da je takav odnos vrlo vjerovatno bio potka za donošenje odluka u sudskim predmetima u skladu sa interesima koji je nisu poklapali sa javnim interesom ili zakonom.

Nisam iznenađen odnosom i iz razloga što je dosadašnja profesionalna karijera davala prostor Vesni Medenici da utiče na izbor sudija, ima kompletan uvid u njihov rad i ocjenjivanje njihovog rada, kreirajući poziciju sa koje je od prvog dana mogla da oblikuje sudije prema onome što su bile njene potrebe i potrebe grupa koje je u pravosuđu neformalno zastupala. Zbog toga je svako “klimanje glavom” Jelene Perović bilo dočekano kao “savjesno”.

MONITOR: MANS je više puta ukazivao na nezakonitosti u radu Agencije, i njenu neučinkovitost kada je u pitanju prevencija i borba protiv korupcije. Kako vidite ono što je uradila Agencija otkako je na čelu direktorica Perović?

MILOVAC: Najbolju ocjenu tog učinka godinama daje Evropska komisija koja „prepoznaje značajan napredak u kvantitetu rada“, dok iznova ostaju zamjerke na kvalitet onoga što ASK radi.

To se u prvom redu odnosi na kvalitet odluka u slučajevima visokih funkcionera. Zadovoljni smo što je MANS kroz praćenje rada ASK, uspio da Evropskoj komisiji skrene pažnju da se iza masovne produkcije statističkih podataka, ipak ne krije stvarna politička volja da se stvari pomjere sa mrtve tačke.

Agencija je kao organ zadužen za prevenciju korupcije odavno izgubio kredibilitet u javnosti, ne samo zbog odluka koje je donosila, već i zbog  sumnje da i unutar te institucije postoji dosta posla za državnog tužioca.

Svjedočimo o godinama potpunog odsustva odgovornosti za katastrofalne rezultate u radu Agencije, ali i za vrlo konkretne optužbe za zloupotrebe službenog položaja i korupciju koje su na račun direktorice Perović dolazile i od strane zaposlenih u ASK-u. Počev od službenog zlatnog iphonea, službenog BMWa u privatnoj upotrebi, naknada preko redovne zarade, sve do provjere imovine i prihoda javnih funkcionera koja za sve ove godine nije rezultirala niti jednim velikim slučajem koji je sama Agencije otkrila.

Ovo se odnosi i na finansiranje političkih partija gdje su rezultati takođe ravni nuli, ako izuzmemo ogromnu statistiku koju Agencija proizvodi kako bi prikrila činjenicu da u stvarnosti ne postoji politička volja da se suzbije politička korupcija.

MONITOR: Kako do profesionalne i autonomne Agenciju za sprečavanje korupcije? 

MILOVAC: To se  mora rješavati sistemski, i kroz izmjene zakona uvesti dodatne mehanizme kontrole onoga što radi Agencija, jer ovih dana svjedočimo kako izgleda situacija kada oni gotovo da ne postoje. Ne mislim da će izbor novog Savjeta donijeti značajne promjene, iako razumijem namjeru političara da na taj način izvrše prijeko potrebne kadrovske promjene u ASK-u. Političari,takođe,  nerijetko uvode “zamjene ali ne i promjene”. Zbog toga su neophodni mehanizmi koji bi omogućili veće učešće javnosti, u prvom redu organizacija civilnog društva i medija, u nezavisnom monitoringu i kontroli kvaliteta rada ove institucije.

Primjena Zakona o sprječavanju korupcije je do sada bila neadekvatna, ali je i  kvalitet ovog pravnog akta bio takav da je omogućavao Agneciji da dvojako tumači njegove odredbe. MANS je zbog toga predlagao da se urade nove definicije povezanih lica i članova domaćinstva, da se bolje reguliše primanje poklona, te da se uvede drugostepenost Savjeta Agencije, kao još jednog kontrolnog mehanizma kada je u pitanju donošenje odluka u konkretnim predmetima.

MONITOR: Prošle sedmice objavljeni su i transkripti sa sky aplikacije između Petra Lazovića i Ljuba Milovića, koji govore i o komunikaciji Medenice sa sutkinjom Suzanom Mugošom, u slučaju državni udar. Kako to komentarišete, kao i reakcije koje su uslijedile?

MILOVAC: Ova komunikacija, kao i ona sa Jelenom Perović, očigledno je bila način na koji je Medenica organizovala “posao” u crnogorskom pravosuđu i u tom smislu očekujem da ćemo tek u narednom periodu uspjeti da steknemo punu sliku o tome kakav je i koliki bio uticaj Medenice na druge sudije i tužioce u zemlji. Ovo je posebno važno kada imamo u vidu ocjene međunarodnih partnera da je crnogorsko pravosuđe podložno političkom pritisku, a da komunikacija kojoj smo svjedočili upućuje na sumnju da je ono bilo korišćeno i za obračun sa političkim neistomišljenicima.

Optužbe da je u slučaju državni udar bilo takozvane kupovine sudskih presuda, a čuli smo ih sa obje strane, trebalo bi da budu dovoljan alarm za nadležno tužilaštvo da se ozbiljno pozabavi ovim slučajem. Prilično je uznemirujuća  državni udar i dodatno urušava povjerenje građana u pravosuđe, ukoliko ga uopšte više ima.

Sve što smo imali prilike da čujemo kada je u pitanju SKY prepiska, dobrim dijelom opravdava epitet Crne Gore kao “mafijaške države”, odnosno sistema koji je mafija u saradnji sa ključnim nosionicima izvršne i sudske vlasti kreirala po svom nahođenju i interesima.

MONITOR: Kao jedno od rješenja za problem crnogorskog pravosuđa vidi se veting. Mediji pišu da je Brisel protiv ovog rešenja, a za jačanje postojećih mehanizama. Da li su ti mehanizmi dovoljni?

MILOVAC: Mislim da nemamo alternativu vetingu ukoliko želimo da kao društvo idemo naprijed i obezbijedimo da rezultati u borbi protiv korupcije budu održivi. U posljednjem izvještaju o Crnoj Gori, Evropska komisija jeste pohvalila napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali istovremeno i ukazala da su nam za dalje napredovanje u evropskim integracijama potrebne pravosnažne presude u tim predmetima. Ne vidim kako ćemo sa postojećim kadrom, poraslim ispod šinjela Vesne Medenice, Ranke Čarapić i Milivoja Katnića imati bolje rezultate nego što smo ih imali do sada.

Ukoliko Crna Gora bude oklijevala sa vetingom bojim se da će svi napori koje Specijalno državno tužilaštvo, prije svega Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, biti uzalud. Te predmete mogu presuđivati sudije iz SKY komunikacije i oni  koje Vesna Medenica vidi kao “savjesne”.

Sa druge strane, jasna je bojazan Brisela od ponavljanja albanskog scenarija i moguće blokade pravosudnog sistema, ali vjerujem da ukoliko bude političke volje, albansko iskustvo može biti vrijedna lekcija i šansa da se ne ponove  greške.

MANS se zalaže za takozvano postepeno uvođenje vetinga koji ne bi paralisao sistem, već bi postepeno doveo do oslobađanja sudova i tužilaštava od štetnog uticaja onog dijela tih organizacija koje su korumpirane ili imaju veze sa organizovanim kriminalom.

MONITOR: Ove sedmice počinje popis. Kako vidite ponašanje vlasti i opozicije u susret ovom statističkom, a kod nas naglašeno političkom procesu?

MILOVAC: Popis je zahvaljujući političkom partijama, ali i neskrivenom miješanju srpskih vlasti, postao političko pitanje i ono se, nažalost, kao takvo mora i rješavati.

Kada smo već na takvom nivou civilizaciijskog razvoja, dobro je da postoji spremnost sa obje strane političkog spektra da se to pitanje riješi kroz dijalog i postizanje političkog dogovora.

Iako sve strane govore da se ne radi o političkom pitanju, već tehničkom poslu, teško je ne primijetiti da upravo partije čiji politički mentori i dalje stanuju u Beogradu, priželjkuju rezultat popisa kao nešto na šta će moći da “naslone” svoje političke kampanje. To je nastavak politike koja osim identitetskih pitanja nije imala uporišta u nekom pitanju od javnog interesa i koja će, dokle  bude mogla, nastaviti da koristi građane kao brojke za ostvarivanje svojih političkih agende.

Sa druge strane, vrlo malo smo sa adrese nove vlade čuli poruka o tome zbog čega su nam potrebni  podaci o stanovništvu i imovini, koje nas to ključne politike očekuju u narednom peridu, a čije donošenje i implementacija neće biti moguće bez popisa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Otvoren prostor za pregrupisavanja na političkoj sceni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore

 

 

MONITOR: Kako vidite izlazak iz PES-a predsjednika države Jakova Milatovića, i isključenje ministra pravde iz te partije Andreja Milovića?

VUKOVIĆ: Prvo što mi pada na pamet je komentar predsjednika te partije i aktuelnog premijera Milojka Spajića na pitanje novinara vezano za sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore na kojoj je ministar Milović bio targetiran kao problematičan tip od strane šefa Specijalnog policijskog tima. Spajić je tada rekao da ono što se čulo na sjednici „priliči muškoj svalačionici iz IVa, IVb… razreda…“ Aktuelna dešavanja u njegovoj stranci su takođe uporediva sa nadgornjavanjem tinejdžera u svlačionici željnih dokazivanja i moći.

Pokret Evropa sad meni liči na grupu ljudi koja se okupila sticajem okolnosti i koju ne povezuje nikakva čvrsta ideološka armatura, osim želje za dokazivanjem i moći. Čim te armature nema, onda su diobe i odlasci dio neke političke normalnosti. Osim toga, već na početku su pokazali da nijesu odmakli od autoritarnih modela političkog organizovanja u kome se insistira na monolitnosti i lojalnostim, a ne na unutarpartijskom pluralizmu koji kroz argumentovanu debatu vodi do odluka većine koje poštuje partijska manjina. U autoritarnim partijama i neistomišljenike u svojim redovima doživljavaju kao neprijatelje koje treba eliminisati, tako da mi se čini da Evropa sad funkcioniše po tome modelu.

Milatovićevo istupanje vidim kao dio pragmatičnog otklona od Spajićeve i Vladine olako obećane brzine reformi i boljeg života i mapiranje, u zavjetrini funkcije predsjednika države, neke izvjesnije vlastite političke budućnosti.

Iza Milovićevog isključenja izgleda da takođe stoji pragmatizam, kojim partijsko vođstvo žrtvuje važnu figuru zarad produžetka partije i zaštite ’kralja’.

MONITOR: Kako se to  može odraziti na buduće političke procese i funkcionisanje vlasti?

VUKOVIĆ: Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TATJANA LAZAREVIĆ, UREDNICA PORTAL KOSSEV: Tope se posljednje ružičaste naočare Srba sa Kosova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vrijeme, izgleda, obezbjeđuje alibi

 

MONITOR: Nedavno se navršilo 16 godina otkako je Skupština Kosova proglasila nezavisnost. Kada se govori o Kosovu, uvijek su u fokusu odnosi Albanaca i Srba. Mijenjale su se vlasti i u Beogradu i u Prištini, koliko i kako su se mijenjali međuetnički odnosi, i „zvanični“ i „nezvanični“?

LAZAREVIĆ: Odnosi srpskog i albanskog naroda su se dodatno zaoštrili unazad nekoliko godina. I jedni i drugi nastupaju sa pozicija samoviktimizacije i optuživanja druge strane za zlodela. Dijalog izostaje, a javni prostor je sa obe strane kontaminiran mržnjom, promocijom nasilja i propagande. Kod srpske zajednice dominira i strah, pride. Samoopredeljenje je podiglo očekivanja svom biračkom telu kada je u pitanju odnos prema Srbiji, Severu Kosova, kao i svojevrsnom istorijskom revizionizmu, i u taj balon su poslednju godinu dana uvukli i one koji su tradicionalno bili naklonjeniji drugim strankama – pre svega PDK, kao i LDK, i AAK. Ovakva situacija koincidira upravo sa promenom vlasti u Prištini. Dvadeset pet godina nakon konflikta, do pomirenja srpskog i albanskog naroda nije došlo, ali se život tokom godina normalizovao do nivoa izgrađene konstruktivne komunikacije, dijaloga i saradnje – bilo na pojedinačnom, ili lokalno-opštinskom nivou; ili čak, epizodno, i između samih pregovaračkih strana. Sa takvom je praksom prekinuto dolaskom Samoopredeljenja na vlast. Kako je za tango potrebno dvoje, zvanični Beograd prenaglašava već očigledne negativne efekte politike Samoopredeljenja po Srbe sa Kosova u meri izjednačavanja ‘kurtizacije’ Severa sa ‘okupacijom’, iako je sam Sever pod međunarodnom vojnom i administrativnom jurisdikcijom još od ‘99-sa čim se Srbija saglasila, kao i postepenim prenošenjem jurisdikcija na kosovske vlasti. Sever je de fakto militarizovan merama Prištine. Citiraću i utisak koji je vidjiv na severu – “ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vreme, izgleda, obezbeđuje alibi za postupke koje jedino iskreno ne odobravaju Srbi sa Kosova, ali i čija se volja ni za jednu stranu istinski ne računa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

MONITOR: Vlasti se za sada hvale izborom upražnjenih pozicija u vrhu pravosuđa. Koliko je dobro obavljen taj zadatak?

MINIĆ: Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s Vladama i nakon promjene vlasti.

Sa iskustvom neposrednog očevica protivustavnog dijeljenja pravde i zastupanja imovinskopravnih interesa Crne Gore od strane dviju izabranih sutkinja Ustavnog suda Crne Gore kažem da je forma zadovoljena a suština, nažalost, nepromijenjena i opredijeljena dominacijom neodgovrne partitokratije.

MONITOR: Ministar pravde najavio je brojne izmjene zakona koje se tiču pravosuđa, od kojih su neke osporavane, kao i novi specijalni sud. Kako komentarišete te najave?

MINIĆ: Kao sve zbrzavane aktivnosti o stvarima za koje je neophodno najšire uključenje, inače našeg preskromnog potencijala, kompetentnih ljudi. Te izmjene se  kvalitetno mogu donijeti nakon svestranog stručnog sagledavanja stanja i mjera u skladu sa sveobuhvatno utvrđenim potrebama.

MONITOR: Doskorašnja zastupnica u Strazburu Valentina Pavličić podnijela je tužbu protiv Vlade zbog razrešenja. Kako komentarišete oluku Vlade da razriješi zastupnicu Pavličić prije odluke Ustavnog suda?

MINIĆ: Karakterističan volunatrizam od strane ove kao i prethodnih Vlada nakon “osvježenja”. Uz  ignorantski odnos prema neophodnim procedurama, i bez temeljinog  pristupa u oblasti razrješenja i imenovanja.

MONITOR: Ove sedmice uhapšen je jedan od suvlasnika kompanije Bemax i više drugih osoba zbog šverca cigareta. Kako vidite tu akciju SDT –a?

MINIĆ: Kao jedan u nizu primjera odlučnosti odgovornog nosioca pravosudne funkcije na čelu SDT-a  da radi svoj posao, uprkos odsustvu neophodnih kadrovskih, prostornih i ostalih uslova. To pokazuje  suštinsku razliku koja se postiže pravilnim izborom/smjenom GST-a.

Nadam se sličnoj promjeni i izborom VDT-a. No, moje strepnje su brojne i, bojim se, vrlo realne u pogledu mnogih  neophodnih faktora za uspješan ishod rada posvećenih nosilaca složenih, izazovnih i višestruko opasnih pravosudnih funkcija u ambijentu (kakav je crnogorski) decenijama kontaminirane države i društva.

MONITOR: Mnoge optužnice vezane za visoke funkcionere i organizovani kriminal još čekaju epilog. Koliko je pravosuđe u stanju da ih iznese?

MINIĆ: Nepoznat mi je kvalitet tih optužnih akata. Međutim, poznavajući sudski sistem plašim se da nije u pitanju moj pesimizam već realan strah za ishod i najkvalitetnijih optužnica pred netaknutim ostatkom sudstva koncipiranog od strane “ostvarenih” mafiokratskih struktura u svim trima granama vlasti. Nažalost, poznati su ponižavajući prostorni i ostali uslovi prvenstveno  za rad tužilaštva, ali i neodgovarajući kapaciteti i kriterijumi prijema i napredovanja u sudskoj vlasti. U  kontinitetu. Sve uz apsolutnu nedoraslost vladajuće i opozicione “političke elite” izazovima prijeko potrebne temeljite reforme sudstva i  uopšte  pravosuđa.

Zbog brojnih limitirajućih činjenica pesimista sam u pogledu skorije transformacije pravosuđa. Kontinuirane su  barijere promjenama u vidu nepromijenjene neodgovornosti svih vlasti tokom proteklih godina i decenija.

MONITOR: Uprkos obećanjima, SDT  još čeka podršku vezanu za prostorne i druge kapacitete. Šta to govori? 

MINIĆ: To svjedoči o nezrelom društvu. Nerealna su očekivanja laičke javnosti od pravosuđa u postojećim ljudskim i svim ostalim kapacitetima, tačnije ograničenjima. Zbog donosioca odluka koji su  nedorasli situaciji, odluke izostaju a nerijetko je bolje da se takve ne donose.  Partitokrate su jednako siromašnih stručnih kapaciteta,  a  njihove odluke su  vođene ličnim i partikularnim interesima, sa enormno naraslim kvazipopulizmom nakon “osvježenja” od 30.08.2020. godine. U odsustvu neophodne građanske svijesti u crnogorskom društvu,  oni se samo pod pritiskom spoljnih činilaca,  u vezi sa ispunjenjem uslova za pristupanje Evropskoj uniji , bave pravosuđem. I to u mjeri koja nije nastavak zastoja u tom procesu koji su svjesno napravile mafiokrate,  a  nakon njihove smjene nastavile partitokratske strukture zarobljene prizemnim ličnim i međupartijskim (i unutarpartijskim) obračunima.

Suvišno je ponavljati odsustvo neophodnog uticaja stručne javnosti u pravcu suštinskih promjena u pravosuđu i u državi i društvu u cjelini.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo