Povežite se sa nama

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Knežević je uhapšen 22. marta, a Specijalno državno tužilaštvo tereti ga da je preko odbjeglog Ljuba Milovića odavao povjerljive informacije šefu kavačkog klana Radoju Zviceru i po njegovom nalogu prisluškivao vojnike škaljarskog klana.

Nije mali iznos jemstava koji je ponudila podorica Miloša Medenice, čija majka Vesna prethodnih dana puni stupce novina, ništa manje od vremena kada je bila šefica crnorskog sudstva.

Porodica optuženog Medenice ponudila je, a Viši sud je donio odluku o odbijanju jemstva u iznosu od 788 hiljada eura u nekretninama. Njegov advokat Stefan Jovanović, ukazao je da Viši sud ne mari za odluke Ustavnog suda koji je prihvatio njegovu žalbu na rješenje kojim se Medenici produžava pritvor. Tom pilikom, i to ne tako davno, sredinom oktobra sudije tog suda su utvrdile da su razlozi po kojim se njegovom klijentu produžava pritvor ustavnopravno neprihvatljivi, odnosno da nijesu relevantni za utvrđenje da uopšte i postoji opasnost od bjekstva.

„Od strane Ustavnog suda je predočeno da redovni sudovi nisu dali jasne i prihvatljive razloge da je pritvor i dalje jedina mjera koja se ime primijeniti u konkretnom slučaju, a sada kada je odbijen predlog za određivanje jemstva ne samo da nisu dati neki novi razlozi, već su ponovljeni oni isti za koje je Ustavni sud utvrdio da su podobni jedino za kršenje Ustavom garantovanih prava, kazao je advokat Jovanović.

Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja prošle godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se radi vršenja više teških krivičnih djela organizovao kriminalnu organizacije, čiji član je postala i njegova majka Vesna.

Već 19 mjeseci u pritvoru, bez početka glavnog pretresa nalazi se i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović. U tom slučaju ponuđeno je istorijsko jemstvo vrijednosti 7,6 miliona eura, ali su sudovi i tom slučaju rekao „ne“.

“Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 6. jula 2023.godine, donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog Petra Lazovića, izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici. Navedenim rješenjem, odbijen je kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenog Lazovića za ukidanje pritvora, uz davanje jemstva, koje glasi na ukupan iznos od 7.633.400 eura, a sastoji se dijelom u polaganju gotovog novca u sudski depozit, a dijelom u upostavljanju hipoteke na nepokretnostima”, navodi se na sajtu Apelacionog suda.

Lazović se nalazi u pritvoru od 18. jula prošle godine zbog optužbi Specijalnog tužilaštva da je kao pripadnik 11-člane kriminalne organizacije Radoja Zvicera zloupotrebom položaja učestvovao u švercu droge, cigareta i oružja. Reč je o krivičnom predmetu koji je ponovo formiran u maju prošle godine na osnovu materijala dobijenih iz EUROPOL-a i francuskih pravosudnih organa

Ta za mnoge basnoslovna suma novca za Viši sud nije bila dovoljna – zauzimali su jedinstven stav da zbog težine djela optuženi i dalje treba da se nalaze u spuškom zatvoru.

U slučaju formiranom protiv Budimira i njegove kćerke Marine Krstović u februaru prošle godine Viši sud je odbio jemstvo od 2.445.447 eura koje su Krstovići ponudili kako bi se branili sa slobode. Slobodu tada nijesu dobili već su iz pritvora pušteni nakon 15 mjeseci provedenih iza brave i to nakon što su oslobođeni optužbe da su učestvovali u švercu 1,2 tone kokaina.

Razlika od 200 kilograma, koliko im se na početku istrage stavljalo na teret, magično se istopila  do podizanja optužnice, a tokom sudskog postupka kao obrazloženje od vještaka se moglo čuti da su kilogrami koji nedostaju ustvari kartonske kutije i folije u kojima je skupocijeni bijeli prah bio upakovan. I tako i pored javno iznijetih sumnji u to obrazloženje niko ni do danas nije postavio pitanje kako je to moguće,.

Za sada je slobodu za nekretnine trampio jedino bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić,  čije je jemstvo prihvatilo Vijeće podgoričkog Višeg suda, a koje se sastoji od 768.000 eura u nepokretnostima njegove porodice. Na njegovo puštanje iz spuškog zatvora još se čeka jer je na odluku suda o prihvatanju jemstva žalbu napisalo Specijalno tužilaštvo, zbog čega će konačnu odluku o tome da li će se Jovaniću u daljem postupku braniti sa slobode dati sudije Apelacionog suda.

Prema tužilačkim spisima Jovanić se tereti da je kao predsjednik Privrednog suda zloupotrijebio službeni položaj u osam stečajnih postupaka, odnosno da je oštetio osam kompanija za više stotina hiljada eura. Na spisku osumnjičenih pored njega nalazi se još 11 osoba među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima.

Jovanić je uhapšen 9. maja prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva i od tada se nalazi u pritvoru. U međuvremenu pokrenuta je i finansijska istraga protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo