INTERVJU
DEJAN ZLATIČANIN, SVJETSKI BOKSERSKI ŠAMPION: Moram ostati najbolji

Crnogorski profesionalni bokser Dejan Zlatičanin, poznat po nadimku Dinamit, osvojio je 11. juna 2016. godine titulu profesionalnog prvaka svijeta u lakoj kategoriji, u verziji WBC, nokautom u 54. sekundi treće runde. U američkom gradiću Veroni pobijedio je Frenklina Mamanija iz Bolivije, petog na listi WBC federacije. To mu je bila 22. pobjeda u karijeri, 14. do koje je došao nokautom i do sada nije imao nijedan poraz. WBC pojas u lakoj kategoriji prije njega nosile su bokserske legende Roberto Duran (Panama), Hektor Kamačo (Portoriko), Hulio Cezar Ćavez (Meksiko), Pernel Vitaker (SAD), Flojd Mejveder (USA), Mani Pakjao (Filipini).
– Ova 2016. godina je godina koja je prošla u mom znaku, godina u kojoj je Crna Gora dobila prvog svjetskog šampiona u profesionalnom boksu. Ovo je godina koja me je, tako da kažem, napravila besmrtnim u svijetu sporta. Godina u kojoj sam dobio veliko poštovanje i priznanje za moj rezultat od Pošte Crne Gore time što je izdala poštansku markicu sa mojim likom i veliko im hvala na tome, kaže Zlatičanin, koji se ovih dana nalazi u Americi, u razgovoru za Monitor.
MONITOR: Vi ste nakon Mate Parlova drugi bokser sa ex-yu prostora koji je osvojio svjetsku krunu u WBC, najkvalitetnijoj bokserskoj asocijaciji.
ZLATIČANIN: Upravo tako, ja sam drugi čovjek koji je postao šampion svijeta u najprestižnijoj federaciji WBC poslije Parlova. Mislim da ta činjenica govori koliko je značajan ovaj rezultat za mnogo veće i moćnije zemlje nego što je to Crna Gora. Znači, drugi sam poslije Parlova, a bojim se da ću biti i posljednji. Ipak, nadam se da se varam.
MONITOR: Nikad u svojoj karijeri niste bili nokautirani ili završili u nokdaunu. Koliko je teško napraviti vrhunsku boksersku karijeru, pogotovo kad se zna da niste imali podršku države Crne Gore?
ZLATIČANIN: Tako je, nikad u svojoj bokserskoj profesionalnoj karijeri nisam bio u nokdaunu ili nokautiran. Mislim da je to dobro a možda i nije, jer obično bokseri koji nikad nisu padali ako padnu teže im je da ustanu, ali hvala Bogu ja imam jaku bradu. Koliko je teško napraviti rezultat ravan ovom koji sam ja napravio? Ravan je naučnoj- fantastici… Kad se sjetim šta sam sve prošao i kakvu sam podršku imao od državnih institucija nikad ne bih više krenuo istim putem, ali sad sam na krovu svijeta i moram ostati najbolji.
MONITOR: Ipak, na Fejsbuku ste napisali: ,,Tako se bori za svoju zemlju. Crnogorci su vazda bili ponosni, tako mora i da se prezentuju u svijetu, ako želiš biti najbolji nema opravdanja. Ideš jasno i čvrsto i nema predaje!”.
ZLATIČANIN: Napisao sam na Facebook profilu odmah po silasku sa ringa poruku koja glasi – tako se bori za svoju zemlju. To sam tako osjetio u tom trenutku, jer sam bio ponosan što predstavljam jednu zemlju kao što je Crna Gora, koja je kroz istoriju poznata kao mala Sparta. Ali, vratile su mi se i neke slike koje su jako ružne, a to su – kako neki drugi sportisti iz moje zemlje, koji mi nisu ni do koljena, imaju veću pažnju i podršku od strane države.
MONITOR: Od koga ste imali najveću podršku? U jednom intervjuu rekli ste da je to Mijo Martinović, predsjednik Crnogorske profesionalne bokserske federacije.
ZLATIČANIN: Najveću podršku imam svakako od moje porodice, ali i od Martinovića jer da nismo zajedno ušli u sve ovo teško da bih sam mogao izaći na površinu i nezamislivo je da bih mogao da osvojim najznačajniji trofej u svijetu boksa, a vi znate šta znači taj pojas za prostor SAD i svijet uopšte!
MONITOR: Ko Vam je sljedeći protivnik? Da li ćete uspjeti da zadržite pojas koji najviše vrijedi u svijetu boksa?
ZLATIČANIN: Sljedeći protivnik mi je Amerikanac meksičkog porijekla. Zove se Majki Garsija. To je izvrstan bokser, bivši šampion svijeta u dvije težinske kategorije i jako je popularan u Americi. Sve su to neki detalji koji me motivišu da izađem sa ringa kao pobjednik. On ima odličan skor – bez poraza je sa 35 pobjeda, ali to me ni malo ne plaši, jer ja želim najjače u ringu a Garsija je jedan od takvih. Meč će biti održan 28. januara i vjerujem da ću odbraniti svoju titulu i vjerujem da će Garsija zabiljeziti prvi poraz!
MONITOR: Koja Vam je borba do sada bila najteža?
ZLATIČANIN: Svaka borba je sama po sebi teška, ali sve se to zaboravi kad vam sudija podigne ruku u vazduh i proglasi vas za pobjednika. Ja sam borac i utreniran sam da podnosim teret i teške mečeve. To nije borba samo sa protivnikom već i borba sa samim sobom, a to zna da ide do neviđenih granica.
MONITOR: Potpisali ste petogodišnji ugovor sa najmoćnijim čovjekom u svijetu boksa Al Hajmonom. Kako je došlo do toga?
ZLATIČANIN: Da, sa Al Hajmonom sam potpisao petogodišnji ugovor. Sa Hajmonom mogu da rade samo najbolji. Do saradnje je došlo poslije moje pobjede nad Škotlanđaninom Rikijem Brnsom, koji je poslije poraza od mene postao svjetski šampion u super lakoj kategoriji. Time je postao trostruki šampion svijeta i ušao u istoriju Škotske kao prvi Škotlanđanin koji je šampion u tri težinske kategorije.
MONITOR: Pažnju na sebe skrenuli ste pobjedom nad dvostrukim svjetskim prvakom Rikijem Brnsom na njegovom terenu u Glazgovu iako niste dobili odgovarajuću finansijsku ponudu. Zanimljivo – istog dana dobili ste kćerkicu Sofiju…
ZLATIČANIN: Da, ponuda koju su nudili Brnsovi promoteri bila je jako loša. Ja sam u početku tražio da se ona malo poveća, jer je bila poražavajuća, ali nisu htjeli, tako da sam poslije dužeg ubjeđivanja odlučio da se ipak borim za toliko. Bio sam ljut, jako ljut. I, eto, istog dana se dešava da par sati prije meča dobijem ćerkicu Sofiju. I u tim momentima ja sam bio kao u transu, bio je to neki osjećaj koji mi je dao snagu i izlaz da ja to mogu i hoću da pobijedim jedno veliko ime kao što je Riki Brns. Nije mi više ništa bilo važno samo da pobijedim protivnika. I naravno tu pobjedu sam posvetio mojoj ćerkici Sofiji.
MONITOR: Dobili ste ove godine u Crnoj Gori nekoliko velikih priznanja. Proglašeni ste za najuspješnijeg sportistu Podgorice, za najboljeg sportistu Crne Gore u 2016. godini, u tradicionalnom 62. izboru Udruženja sportskih novinara, a Pošta Crne Gore publikovala je prigodnu poštansku marku za posebne prilike posvećenu Vašem izvanrednom sportskom uspjehu… Šta Vam znače ta priznanja?
ZLATIČANIN: Sva priznanja koja sam dobio imaju veliki značaj u mom životu, pogotovo priznanje od Pošte Crne Gore jer to me učinilo posebnim kao kad sam postao i šampion svijeta. I ostala priznanja su mi značajna, ali sam nezadovoljan što nisam proglašen za sportistu Crne Gore u tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta. Kazali su da ne mogu da budem proglašen za sportistu Crne Gore prema pravilima Međunarodnog olimpijskog komiteta. A sve do sada nisam znao da nemam status reprezentativca.
MONITOR: Ko su trenutno najbolji bokseri u Crnoj Gori?
ZLATIČANIN: Najbolji bokseri u Crnoj Gori, mogu da govorim samo u prošlom vremenu, su Mijo Perunović, Dobrašinović, Mugoša, Sjekloća, Gajović… No, uvijek se neko preskoči. U ovom trenutku ne vidim nikog osim talentovanih klinaca, a oni tek treba da rade i da se dokazuju.
MONITOR: Zanimljivo je da ste se za mečeve pripremali na planini Rogla pored Maribora?
ZLATIČANIN: Na Rogli se pripremam uvijek kad radim bazične pripreme, tamo imam sve uslove tako da mi i najviše prija treniranje tamo.
MONITOR: Kakvi su Vam dalji planovi?
ZLATIČANIN: Planovi su jasni – sada slijedi odbrana titule, a za kasnije ću razmišljati nakon tog meča.
MONITOR: Dobili ste ponudu da se preselite sa porodicom u SAD. Hoćete li se preseliti iz Crne Gore?
ZLATIČANIN: Da, imam ponudu da se preselim sa porodicom u Sjedinjene Američke Države, ali nekako ne mogu da se odvojim od Crne Gore. Ja sam od onih kojima je moje ljepše, pa makar i kamenita Crna Gora, nego ne znam ni ja koja zemlja. Ali putevi su čudni – nekad se mjesto stanovanja mijenja iz prinudnih situacija ili, kako da kažem, ako me budu naćerali – onda nemam izbora.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
INTERVJU
DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje
MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?
KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.
Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.
Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.
Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.
Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.
Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.
MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?
KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.
Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.
Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.
Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.
Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.
Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške
MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?
LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG) biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.
SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.
MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?
LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.
MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?
LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi
MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?
KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.
Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.
MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?
KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije