Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEKONSTRUKCIJA VLASTI: Iz direktorskih dubina u ministarske visine

Objavljeno prije

na

Dok razmjenjuju uvrede, čelnici zakonodavnih i izvršnih vlasti razmatraju alternative – od rekonstrukcije do rušenja Vlade. Krivokapić, navodno, nudi ministra Spajića kao svog nasljednika, a DF traži dogovor koalicionih partnera o novoj vladi. Svi popunjavaju osvojene fotelje

 

Ovo  nije bajka, ovo je basna reče neko nakon najnovijih dešavanja na relaciji izvršna-zakonodavna vlast. Pošto je jedan od šefova poslaničkih klubova (Milan Knežević – NDP) koji čine vladajuću većinu u Skupštini premijeru prebacio da je pijanica. Drugi (Nebojša Medojević – PzP) je njegov kabinet okrivio za nastavak duvanskog šverca, insinuirajući da su se neki članovi Vlade i novoizabrani čelnici policije uključili u podjelu ilegalne zarade. Lider DF-a Andrija Mandić (NOVA), iako nije u parlamentu, premijeru poručuje da je lažov i izdajnik SPC-a i njenih vjernika. I da više nema povjerenje koalicije koju predvodi.

Nije ni Zdravko Krivokapić ostao dužan doskorašnjim saborcima koje je predvodio na listi Za budućnost Crne Gore. Od njega slušamo priče o nezajažljivim foteljašima i političarima kojima je uzor glavni junak filma Balkanski špijun. Uz nove najave o ispunjenju starih obečanja.

U međuvremenu, Crna Gora ostaje jedina zemlja u Evropi koja nema usvojen Zakon o budžetu za ovu godinu. Niko se ne bavi pripremom ljetnje turističke sezone. Poljoprivrednici, njih skoro sto hiljada, prepušteni su sami sebi. I nelojalnoj konkurenciji iz inostranstva koja preko i dalje aktivnih uvozničkih lobija kupi kajmak sa ovdašnjeg tržišta. Saobraćajna policija nema službena vozila, njihove kolege kubure sa gorivom, dok svi zajedno strepe za ličnu egzistenciju. Skupa sa građanima. Dok raste broj nezaposlenih, a cijene skaču u nebo.

Nijesmo dobili ni obećane zakone o preispitivanju porijekla imovine i lustraciji. Prvi je navodno u pripremi, sve bezvoljnije saopštavaju glasnogovornici izvršne i zakonodavne vlasti. Potvrđujući tezu o vlastitoj nespremnosti da se uhvate u koštac sa kriminalizovanim djelovima bivšeg režima. Ili, možda, nespremni da se podvrgnu preispitivanju vlastitog imetka. Kakve je ono jahte pominjao Miodrag – Daka Davidović tokom izborne kampanje u Nikšiću?

Od zakona o lustraciji se izgleda  odustalo. Navodno zbog toga što se zakasnilo sa njegovom pripremom i usvajanjem, čime su stvoreni uslovi za moguće manipulacije. I što se tiče skrivanja dokaza za one koji su se, u ime starih vlasti, ogriješili o ljudska prava i slobode. Ali i za one druge, pristojne i slobodne ljude, koji bi mogli postati žrtve fabrikovanih dokaza, lažiranih tokom višemjesečnog vakuma (septembar – decembar) u procesu primopredaje vlasti. Sve to smo  gledali nakon smjena vlasti u zemljama bivšeg Istočnog bloka.

Smirivanju tenzija na relaciji Vlada – Skupština i obećanom procesu demokratizacije Crne Gore ne doprinosi ni to što vladajuća većina ne pokazuje naum da usvajanjem zakona u Skupštini i Vladi definiše vlastite obaveze i normira svoj rad. Da imamo te zakone bilo bi jasno do kada Vlada može funkcionisati bez budžeta. I kako. Šta se dešava ako parlament odbije Krivokapićev prijedlog o opozivu ministra pravde Vladimira Leposavića. U kom roku se Skupština mora izjasniti o tom zahtjevu. Do kada može trajati v.d. stanje na funkcijama u pravosuđu, tužilaštvu, javnoj upravi, državnim preduzećima, koje poprime obrise epidemije. I služi, mnogima iz vladajuće većine, za udomljavanja rođaka, prijatelja, partijskih funkcionera i simpatizera. Sa najavom osvajanja novih pozicija po dubini.

Premijer ne nudi ni izlaz ni objašnjenje za nastalu situaciju. Plan za razrješenje krize nijesmo dobili ni od Vladinih oponenata iz redova vladajuće većine. Čelnici DF-a nemaju konkretan odgovor na pitanje da li će pokrenuti postupak za izjašnjavanje o povjerenju premijeru i njegovoj Vladi.

Prebacuju loptu u tuđe dvorište. Oni, kažu, očekuju da Krivokapić postavi pitanje svog povjerenja u parlamentu. Ali ne objašnjavaju zašto bi on to uradio, kada je još od 4. decembra i izbora njegove Vlade svjestan da nema podršku većine, osim za konkretne projektne zadatke. Koje, sve je jači utisak, diktira neko drugi.

Ako nemaju svoj plan, ili ga taje, čelnici DF-a rado govore o tuđim zamislima. Tako su  objelodanili  da je Krivokapić, „u jednoj stranoj ambasadi“ predlagao svog nasljednika –  ministra finansija Milojka Spajića.

,,Možemo i o tome da razgovaramo, mi ne bježimo od toga“, kazao je Medojević u ime trojke DF-a. I pozvao Demokrate i GP URA da potpišu koalicioni sporazum kojim će izabrati novu vladu i novog premijera.

Nedugo zatim saznali smo da su lideri DF-a ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću predložili da Medojevića izabere na poziciju koordinatora za izradu Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) i zelenu tranziciju u energetici. Kao probni balon za njihov ulazak u Vladu. Makar na mala vrata. I pored svih kritika koje slušamo, posebno od Medojevića, na račun njenog rada. „Cijenimo da bi izbor Medojevića obezbijedio neophodnu političku volju i doveo do inkluzije i sinergije svih aktera u što efikasnijoj pripremi strateških dokumenata iz ove oblasti…“, navodi se u dopisu koji su, prema informacijama Vijesti,  potpisali Mandić, Knežević i Nebojša Medojević.

Iz Krivokapićevog kabineta nijesu ni potvrdili ni demantovali ove informacije. Možemo samo da nagađamo o razlozima koji su premijera rukovodili da tamo đe treba, ponudi svog nasljednika. Ako je to zaista i uradio.

Spajić je očito ambiciozan ali i neiskusan u poslu koga se prihvatio. Način na koji je, prvih dana mandata, zadužio zemlju za 750 miliona eura i dalje je sporan. Pri tome,  možda uzeti kredit ne bude dovoljan da dovoljno dugo pokrije deficit u državnoj kasi. Pa se vrlo brzo pokaže potreba za novim zaduženjima. Ili rezanjima troškova (plate, penzije, socijalna davanja…). Ni jedno ni drugo ne bi doprinijeli njegovoj popularnosti.

Kao ministar finansija bez budžeta, on je podložan kritikama i, što je mnogo opasnije, pokušajima političke trgovine. Makar do glasanja o njegovom prijedlogu. U međuvremenu, advokati štrajkuju zbog nesporazuma vezanih za primjenu Zakona o fiskalizaciji. Proteste najavljuju i poljoprivrednici (stočari), ukoliko Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima. A već im je rečeno da su u pravu ali – novca nema. Ministarstvo finansija je, naknadno, djelimično usvojilo kritike i umanjilo iznose za koje će biti povećane akcize na duvan, slatkiše, gazirana pića. Tek treba da vidimo da li će to biti dovoljno da spriječi, pretpostavljeni, rast sive ekonomije. Svemu treba dodati i političku borbu u kojoj bi se Milojko Spajić našao kao apsolutni početnik.

Sve to pod uslovom da vladajuća većina prihvati njega kao mandatara. Što baš i nije izvjesno. Demokrate Alekse Bečića kažu da premijer Krivokapić ima njihovu podršku. Dritan Abazović se i ne izjašnjava na tu temu, ali smo od njega čuli da se koalicioni partneri koji čine vladajuću većinu ponašaju „kao rogovi u vreći“. A da se on, prema ličnoj impresiji, osjeća „kao ta vreća“. Jasno je – treba podijeliti teret. Ali, u basnama je većina uloga standardizovana i unaprijed podijeljena. To važi i za publiku. Stanovnike Crne Gore. Njih i njihovih interesa nema nigdje u pričama o rekonstrukciji i dekonstrukciji vlasti.

Zoran RADULOVIĆ    

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo