Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEKONSTRUKCIJA VLASTI: Iz direktorskih dubina u ministarske visine

Objavljeno prije

na

Dok razmjenjuju uvrede, čelnici zakonodavnih i izvršnih vlasti razmatraju alternative – od rekonstrukcije do rušenja Vlade. Krivokapić, navodno, nudi ministra Spajića kao svog nasljednika, a DF traži dogovor koalicionih partnera o novoj vladi. Svi popunjavaju osvojene fotelje

 

Ovo  nije bajka, ovo je basna reče neko nakon najnovijih dešavanja na relaciji izvršna-zakonodavna vlast. Pošto je jedan od šefova poslaničkih klubova (Milan Knežević – NDP) koji čine vladajuću većinu u Skupštini premijeru prebacio da je pijanica. Drugi (Nebojša Medojević – PzP) je njegov kabinet okrivio za nastavak duvanskog šverca, insinuirajući da su se neki članovi Vlade i novoizabrani čelnici policije uključili u podjelu ilegalne zarade. Lider DF-a Andrija Mandić (NOVA), iako nije u parlamentu, premijeru poručuje da je lažov i izdajnik SPC-a i njenih vjernika. I da više nema povjerenje koalicije koju predvodi.

Nije ni Zdravko Krivokapić ostao dužan doskorašnjim saborcima koje je predvodio na listi Za budućnost Crne Gore. Od njega slušamo priče o nezajažljivim foteljašima i političarima kojima je uzor glavni junak filma Balkanski špijun. Uz nove najave o ispunjenju starih obečanja.

U međuvremenu, Crna Gora ostaje jedina zemlja u Evropi koja nema usvojen Zakon o budžetu za ovu godinu. Niko se ne bavi pripremom ljetnje turističke sezone. Poljoprivrednici, njih skoro sto hiljada, prepušteni su sami sebi. I nelojalnoj konkurenciji iz inostranstva koja preko i dalje aktivnih uvozničkih lobija kupi kajmak sa ovdašnjeg tržišta. Saobraćajna policija nema službena vozila, njihove kolege kubure sa gorivom, dok svi zajedno strepe za ličnu egzistenciju. Skupa sa građanima. Dok raste broj nezaposlenih, a cijene skaču u nebo.

Nijesmo dobili ni obećane zakone o preispitivanju porijekla imovine i lustraciji. Prvi je navodno u pripremi, sve bezvoljnije saopštavaju glasnogovornici izvršne i zakonodavne vlasti. Potvrđujući tezu o vlastitoj nespremnosti da se uhvate u koštac sa kriminalizovanim djelovima bivšeg režima. Ili, možda, nespremni da se podvrgnu preispitivanju vlastitog imetka. Kakve je ono jahte pominjao Miodrag – Daka Davidović tokom izborne kampanje u Nikšiću?

Od zakona o lustraciji se izgleda  odustalo. Navodno zbog toga što se zakasnilo sa njegovom pripremom i usvajanjem, čime su stvoreni uslovi za moguće manipulacije. I što se tiče skrivanja dokaza za one koji su se, u ime starih vlasti, ogriješili o ljudska prava i slobode. Ali i za one druge, pristojne i slobodne ljude, koji bi mogli postati žrtve fabrikovanih dokaza, lažiranih tokom višemjesečnog vakuma (septembar – decembar) u procesu primopredaje vlasti. Sve to smo  gledali nakon smjena vlasti u zemljama bivšeg Istočnog bloka.

Smirivanju tenzija na relaciji Vlada – Skupština i obećanom procesu demokratizacije Crne Gore ne doprinosi ni to što vladajuća većina ne pokazuje naum da usvajanjem zakona u Skupštini i Vladi definiše vlastite obaveze i normira svoj rad. Da imamo te zakone bilo bi jasno do kada Vlada može funkcionisati bez budžeta. I kako. Šta se dešava ako parlament odbije Krivokapićev prijedlog o opozivu ministra pravde Vladimira Leposavića. U kom roku se Skupština mora izjasniti o tom zahtjevu. Do kada može trajati v.d. stanje na funkcijama u pravosuđu, tužilaštvu, javnoj upravi, državnim preduzećima, koje poprime obrise epidemije. I služi, mnogima iz vladajuće većine, za udomljavanja rođaka, prijatelja, partijskih funkcionera i simpatizera. Sa najavom osvajanja novih pozicija po dubini.

Premijer ne nudi ni izlaz ni objašnjenje za nastalu situaciju. Plan za razrješenje krize nijesmo dobili ni od Vladinih oponenata iz redova vladajuće većine. Čelnici DF-a nemaju konkretan odgovor na pitanje da li će pokrenuti postupak za izjašnjavanje o povjerenju premijeru i njegovoj Vladi.

Prebacuju loptu u tuđe dvorište. Oni, kažu, očekuju da Krivokapić postavi pitanje svog povjerenja u parlamentu. Ali ne objašnjavaju zašto bi on to uradio, kada je još od 4. decembra i izbora njegove Vlade svjestan da nema podršku većine, osim za konkretne projektne zadatke. Koje, sve je jači utisak, diktira neko drugi.

Ako nemaju svoj plan, ili ga taje, čelnici DF-a rado govore o tuđim zamislima. Tako su  objelodanili  da je Krivokapić, „u jednoj stranoj ambasadi“ predlagao svog nasljednika –  ministra finansija Milojka Spajića.

,,Možemo i o tome da razgovaramo, mi ne bježimo od toga“, kazao je Medojević u ime trojke DF-a. I pozvao Demokrate i GP URA da potpišu koalicioni sporazum kojim će izabrati novu vladu i novog premijera.

Nedugo zatim saznali smo da su lideri DF-a ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću predložili da Medojevića izabere na poziciju koordinatora za izradu Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) i zelenu tranziciju u energetici. Kao probni balon za njihov ulazak u Vladu. Makar na mala vrata. I pored svih kritika koje slušamo, posebno od Medojevića, na račun njenog rada. „Cijenimo da bi izbor Medojevića obezbijedio neophodnu političku volju i doveo do inkluzije i sinergije svih aktera u što efikasnijoj pripremi strateških dokumenata iz ove oblasti…“, navodi se u dopisu koji su, prema informacijama Vijesti,  potpisali Mandić, Knežević i Nebojša Medojević.

Iz Krivokapićevog kabineta nijesu ni potvrdili ni demantovali ove informacije. Možemo samo da nagađamo o razlozima koji su premijera rukovodili da tamo đe treba, ponudi svog nasljednika. Ako je to zaista i uradio.

Spajić je očito ambiciozan ali i neiskusan u poslu koga se prihvatio. Način na koji je, prvih dana mandata, zadužio zemlju za 750 miliona eura i dalje je sporan. Pri tome,  možda uzeti kredit ne bude dovoljan da dovoljno dugo pokrije deficit u državnoj kasi. Pa se vrlo brzo pokaže potreba za novim zaduženjima. Ili rezanjima troškova (plate, penzije, socijalna davanja…). Ni jedno ni drugo ne bi doprinijeli njegovoj popularnosti.

Kao ministar finansija bez budžeta, on je podložan kritikama i, što je mnogo opasnije, pokušajima političke trgovine. Makar do glasanja o njegovom prijedlogu. U međuvremenu, advokati štrajkuju zbog nesporazuma vezanih za primjenu Zakona o fiskalizaciji. Proteste najavljuju i poljoprivrednici (stočari), ukoliko Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima. A već im je rečeno da su u pravu ali – novca nema. Ministarstvo finansija je, naknadno, djelimično usvojilo kritike i umanjilo iznose za koje će biti povećane akcize na duvan, slatkiše, gazirana pića. Tek treba da vidimo da li će to biti dovoljno da spriječi, pretpostavljeni, rast sive ekonomije. Svemu treba dodati i političku borbu u kojoj bi se Milojko Spajić našao kao apsolutni početnik.

Sve to pod uslovom da vladajuća većina prihvati njega kao mandatara. Što baš i nije izvjesno. Demokrate Alekse Bečića kažu da premijer Krivokapić ima njihovu podršku. Dritan Abazović se i ne izjašnjava na tu temu, ali smo od njega čuli da se koalicioni partneri koji čine vladajuću većinu ponašaju „kao rogovi u vreći“. A da se on, prema ličnoj impresiji, osjeća „kao ta vreća“. Jasno je – treba podijeliti teret. Ali, u basnama je većina uloga standardizovana i unaprijed podijeljena. To važi i za publiku. Stanovnike Crne Gore. Njih i njihovih interesa nema nigdje u pričama o rekonstrukciji i dekonstrukciji vlasti.

Zoran RADULOVIĆ    

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo